DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 131 <-- 131 --> PDF |
IN MEMORIAM MATIJA GJAIĆ, dipl. ing. (1912—1989) 27. XI. 1989. preminuo je izvanredno svestran šumarski stručnjak, dipl. inženjer, predstavnik generacije predratnih, ratnih i poratnih šumarskih stručnjaka, koji su prethodnu uzgoj no-eksploatacijsku struku nadogradili kemijskom i mehaničkom djelatnošću, projektirajući, osnivajući i uhodavajući drvoprerađivačku industriju u zemlji, ne zaosta´jući u to vrijeme mnogo za razvojem Evrope. Rođen 1912. godine, diplomira 1935, 1936. uposli se u Direkciji šuma u Zagrebu, 1939. postaje tajnikom Šumarskog fakulteta u Zagrebu. 1941. imenovan je generalnim direktorom Šumskog veleobrtnog d.d. Belišće. Komercijalno-tehničkim rukovodiocem Drvne industrije Sisak postaje 1946, a tehničkim direktorom Šumsko- građevnog poduzeća u Petrinja postoje 1949. Samo godinu dana kasnije (1950) dodijeljen je IZOLIT-u Zagreb za tehnologa suradnika, a zatim 1952. dolazi u tadašnji Institut za drvnoindustrijska istraživanja u Zagrebu, gdje ostaje do umirovljenja 1967. Curriculum vitae ovog stručnjaka vrijedan je pozornosti zbog višestranosti rada u svim područjima šumske struke tog predstavnika one generacije koja je zemlji najviše dala onda kada joj je to najviše trebalo. Obreo se u šumarstvu, drvnoj kemijskoj industriji, primarnoj mehaničkoj preradi, finalnoj preradi i organizaciji rada. U šumarstvu radi već kao student na geodetskim poslovima i uređivanju šuma i park-šuma. U šumarskom graditeljstvu izrađuje i razrađuje idejne projekte šumarskih objekata, pruga, lugarnica i drugih zgrada. U kemijskoj preradi drva radi na poslovima proizvodnje tanina — rotacijskim uređajima za ekstrakciju tanina i sitne praskaste sirovine; na plantažnom uzgoju rujevine (Rhus tiphyna); na ekstrakciji tanina metodom gustih sokova; na bistrenju tanina metodom sulfitiranja umjesto volovskom krvi; na izradi sječkalice za usitnjavanje taninskog drva bez mehaničkog pritiska; na projektiranju tvornice ploča vlaknatica od izluženog taninskog triješća. Radi na poslovima hidrolize drva: izrađuje ekonomske podloge za tvornicu etilnog alkohola i kvasca iz drva, temeljenoj na kombiniranom postupku izluživanja tanina u zatvornim perkolatorima i hidrolizi preostalih drvenih rezanaca. Radi na poslovima suhe destilacije drva: na konstruiranju rotacijskog bubnja za pougljivanje izluženih taninskih rezanaca; na uvođenju topolovine kao sirovine za suhu destilaciju u zamjenu za bukovinu. Radi na poslovima impregnacije drva: na uvođenju kombinirane metode za impregniranje pragova otpadnim proizvodima suhe destilacije, punjenju jezgre fenolnim saponatima i zaštitne košuljice teškim destiliranim uljem. U mehaničkoj preradi drva radi na metodama kontrole kvalitete u pilarstvu; na iskorištavanju piljevine za |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 132 <-- 132 --> PDF |
proizvodnju briketa; na iskorištavanju jelovih otpadaka za proizvodnju panel- srednjica; na konstruiranju novog tipa sušionica s poprečnim ventilatorima; na sušenju drva u organskim parama i tekućinama; na izradi »Priručnika za brušenje tračnih pila«; na izradi »Priručnika za mehaničku preradu drva«. Praktični radovi: izrada investicijskih programa pilana (Garešnički Brestovac, Slav. Brod, Mazin, Vrhovine, Dugo Selo, Vinkovci i Podgraci); izrada invest, programa tvornica parketa (Đurđenovac, Novoselec, Slavonski Brod i Dvor/Uni); izrada invest, programa tvornica ploča (Đurđenovac, uz istraživanja mogućnosti upotrebe izluženih taninskih reznica za te ploče, Slav. Brod — ploče letvičarke); izrada invest, programa rekonstrukcije tvornice furnira (Slav. Brod, Podgraci — ljuštionica furnira); izrada investicijskog proograma za Tvornicu bačava (Dvor na Uni); izrada invest, programa rekonstrukcije tvornice drvne galanterije (Slav. Požega, Prezid i Vrata); izrada invest, programa tvornice pokućstva (Novoselec, Bregana i Virovitica); izrada invest, programa tvornice građevne stolarije (»Drvorad« — Zagreb); izrada invest, programa za izgradnju tvornice briketa u Rijeci; izrada programa izgradnje Srednje tehničke škole u Virovitici; izrada invest, programa rekonstrukcije Tvornice kalupa za obuću u Virovitici. Izrada regulacija šireg tehnološkog proizvodnog procesa (Đurđenovac, Novoselec, Garešnički Brestovac i Vinkovci). Održavanje tečajeva za brušenje pila (Slav. Brod). Radovi istraživačkog karaktera : Svojedobno uvođenje u proizvodnju i primjenu mozaik-parketa s angažiranjem na izradi domaćih PVAc-ljepila za postavljanje tog parketa; istraživački radovi na tehnološkom proizvodnom procesu i ekonomičnosti pilanske prerade cjepanica i tanke oblovine; istraživački rad na ekonomičnosti rada i tehnološkom procesu pilanske prerade tračnim pilama; 334 istraživački rad na obradi, oštrenju i održavanju pilnih traka jarmača i kružnih pila, te gospodarenju alatom; istraživački rad na mehanizaciji pilane traktorima i dizalicama; istraživački rad na tehnološki i ekonomski optimalnim parionicama drva; istraživački rad na rekonstrukciji sušionice za drvo V-49 te na sušenju petrolatima. Objavljeni radovi: Prvo domaće postrojenje za briketiranje (Drvna industrija 1957); Osvrt na knjigu Poljanica: »Zaštitna tehnika u drvnoj industriji « (Dl 1953); Kako možemo iskoristiti pilanske otpatke četinjača (Dl 1953); Rad i zadaci Drvarskog instituta u Milanu (Dl 1955); Obrada širokih pilanskih traka (Dl 1956); Nekoliko postavki u vezi mehanizacije pilanske prerade drva (Dl 1960) i Noževi kao alat za obradu (Dl 1963). M. Gjajić bio je odličan poznavalac tehnike i ekonomske strane cjelokupnog šumarstva, kemijske i mehaničke prerade drva, jednako primarno kao i finalne. Znanjem njemačkog, talijanskog, francuskog i engleskog jezika direktno je pratio razvoj inozemnih tehničkih tekovina, obrađivao ih za razinu potreba i mogućnosti njihove primjene u nas. Raspolagao je natprosječnim poznavanjem znanosti srodnih i potrebnih šumarskoj struci, te su ga često konzultirali u težim problemima, a za potrebe raznih organa, banaka i si. Zadatak bi uvijek rješavao praktički, ali i sa što većom teoretskom obradom, potpuno samostalno, te je zbog toga stekao veliki ugled u zemlji i u inozemstvu. Svestrano i politehnički obrazovan, a s naglašenim smislom za istraživačke pristupe svakom novom problemu. Iz ovih podataka jasno se vidi stručni lik ing. Matije Gjajića, a vidi se i da je bio savjestan i požrtvovan u radu, a takav je bio i kao čovjek: savjestan, pošten i čovjekoljubiv, uvijek spreman da pomogne drugima, posebno kolegama u struci. Bio je takav čovjek i stručnjak da može poslužiti kao uzor novim naraštajima. J. Tomašević, dipl. ing |