DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 130 <-- 130 --> PDF |
Ovdje su prezentiranu samo neke osnovne odrednice, iz ove stručne problematike, a kompletan sadržaj naslovnog referata bit će objavljen u kojem od narednih brojeva »Šumarskog lista«. Sažetak uvodnog izlaganja: »Primjena hrastovine u proizvodnji finalnih proizvoda visoke´ kvalitete« Finalizacija tvrdih listača u zemlji znatno zaostaje za zapadnoevropskim zemljama. Za unapređenje drvoprerađivačke industrije uz uvođenje tržišnih koncepcija u sve faze poslovanja potrebno je provesti i tehnološko prestrukturiranje. Novi proizvodni programi i struktura proizvoda kao i zthtjcvi kvaliteto određuju složenost tehnološkog procesa, odnosno definiraju tehnologiju prerade. Kvalitativna vrijednost gotovog proizvoda direktno ovisi o ugrađenim osnovnim i pomoćnim materijalima. Međutim, na cijenu proizvoda direktno utječe racionalna primjena osnovnih maierijala, dobivena optimizacijom utroška. U svijetu smo poznati kao proizvođači masivnog namještaja i stolica, a u Evropi kao najveći izvoznici piljene građe listača. Poznati smo i po visokim cijenama a razložila tome su uglavnom, nizak stupanj iskorištenja trupaca i građe, zastarjela tehnologija prerade i neadekvatna organizacija rada. Istraživanja su potvrdila, da se primjenom suvremene tehnologije putem elektroničkog računala količinsko iskorištenje građe može povećati do 12% u korist namjenskih elemenata. Racionalizacija prerade i primjene posebno je važna za hrastovinu lužnjaka koja se ubraja u prvoklasno tehničko drvo za izradu finalnih proizvoda. Osnovni preduvjet za perspektivnu primjenu skupocjenih listača jest kvalitativna razina proizvodnih programa koji će svojom akumulativnošću pokrivati troškove materijala i obrade. Predsjedavajući se zahvaljuje uvodničarima na izlaganju i otvara raspravu. 1. Dipl. inž. Oskar Piškorić, vrijedno je spomenuti, osim univerzalne formule Levakovića na koju se poziva dr. Kovačić, i formulu prof. dr. Levakovića »da stablo ima ograničenu visinu, ali ne i širinu«. Važno je znati, da je bivša Brodska imovna općina SI. Brod omogućila mladom inženjeru Levakoviću da nastavi studiranje na Visokoj školi za kulturu tla u Beču- gdje je i doktorirao. Vodila se je posebna briga u to vrijeme o talentima — dobro je to konstatirali. 2. Dipl. inž. Mirko Aisclrašek, u ime ROŠa- »Slavonska šuma« sve pozdravlja i između ostaloga ističe: stupanj korištenja drva u preradi je nizak, velika je potrošnja energije po jedinici proizvoda; svaka proizvodnja (faza) mora biti visoko produktivna i ekonomski opravdana; nužno je reformirati obrazovanje, kulturu, način komuniciranja i dr.; riješiti pitanje vlasništva, viška radne snage kroz racionalniju organizaciju proizvodnje i rada. Predsjednik dipl. inž. A. Pavlović, zahvaljuje se svim sudinicima 95. Skupštine s napomenom da će Predsjedništvo Saveza kao i naša Društva u svojem radu koristiti dosadašnja iskustva u radu, mišljenja, sugestije i prijedloge koje smo registrirali na ovoj Skupštini, za razradu zadataka i ostvarivanje ciljeva u narednom razdoblju. Dana 29. lipnja 1990. godine 28 sudionika 95. Skupštine obišlo je šumu gosp. j . Ilijanska Jelas — više odjela, gdje su se upoznali s načinom gospodarenja u datim uvjetima. Zapisnik sastavio: Ovjerovitelji: Ivan Maričević, dipl. inž., v. r. I. Nadan Sirotić, dipl. inž., v. r. 2. Pavle Vojt, dipl. inž., v. r. |