DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 117 <-- 117 --> PDF |
L´Ecole nationale des Eaux et Forets u Nancy-u, od koje je u pravcu ENE udaljen 13 km. Danas je u sklopu Centra za šumarska istraživanja INRA u NancyChampenoux- u. Prvotna površina bila je 8,86 ha a danas, nakon postepenog povećavanja između 1936. i 1965. godine, 16 ha. Kako se nalazi u području bojišta iz Prvog i drugog svjetskog rata to je u svakom doživio stanovita oštećenja. Prema povedenoj inventarizaciji od 1984. do 1986. godine, u Arboretumu nalazi se 4813 vrsta drveća, višeg i nižeg grmlja. Porijeklo drveća i grmlja potječe: (četinjače/ listače), iz Evrope i Zapadne Azije 63/37%, Istočne Azije 66/34"7o, s pacifičke strane Sjeverne Amerike 91/9lo/oi a s atlantske 52/ 487«. Za dio vrsta dani su i podaci o njihovom uspijevanju, a među tim je i P a nčićeva omorika (na francuskom srpska omorika), te je i ona povod za ovaj prikaz. Za Pančićevu omoriku piše da je značajna, ne po rastu koji je više nego osrednji, nego po svojoj krošnji. Krošnja Pančićke, pa i u slobodnom pix>storu, je uska s granama nejednake dužine upravljene prema dolje. Prema tome u tom arboretumu razvila je svoju karakterističnu krošnju, što nije uvijek slučaj za primjerke uzgojene izvan svog prirodnog staništa. Arboretum pak, nalazi se na nadmorskoj visini između 250 i 260 m a srednja godišnja temperatura iznosi 9,1°C. Od ostalih vrsta navodim još perzijsku parociju (Parrotia persica C. A. Mey). Ova vrst je doduše, navedena i u našoj Šumarskoj enciklopediji, ali nije posebno naglašena njezina dekorativna (parkovna) vrijdnost koja se sastoji u bujnoj krošnji, u dugim tamnocrvnim tučkovima cvjetova, u kori koja se ljuska poput planine i u jesen crvenim ili zlatnožutim lišćem. Iz ovog broja registriramo još i zapis L. B a 1 a n g er a »O izuzetnim stablima ili ´Vi bi htjeli znati sve, sve, sve o Golemom, Velikom i Malom´«. Veliki, Golemi i Mali su tri stabla hrasta (u tekstu nije navedena vrst, ali po položaju šume bit će hrasta kitnjaka), koji su u Francuskoj imali značaj, koji značaj za nas imaju hrastovi u šumi Prašnik. Ovaj zapis ima svrhu da ne padnu u zaborav, budući da su stradali od nevremena. Naime, 11. srpnja 1984. godine ja ko nevrijeme prohujalo je istočnom Francuskom zahvativši i državnu šumu Durnay u Vogezima (u istočnoj Francuskoj na lijevoj obali Rajne). Kako piše Balanger u nevremenu potpuno su stradale sastojine na 1600 ha a jako su bile oštećene na površini 1286 ha. U toj šumi nalazila se i navedena tri hrasta, koja su ovim zapisom ovjekovječena. Da li su zavrijedili ovjekovječenje neka nam kažu niže navedeni podaci. Dimenzije stabala Golemog, Velikom i Malog iznosile su: prsni promjer 1,59/1,32 /0,96 m, visina 32,75/32,50/32,25 m, a masa (uključujući i krošnju) 37,0/25,0/ 13,0 m3 visina debla do prve grane iznosila je 12,25/14,75 ´16,80 m a prodajna 21,23/18,20 ,23,40 m. Ovo su dimenzije ustanovljene 1978. godine, kada je drvna masa, oblovine za prodaju procjenjuje s 17,6/15,8/10,8 m:l. Obaranje stabala izvršeno je 20. ožujka 1987. godine s »velikom svečanošću«. Nakon obaranja utvrdilo se, da je Golemi bio u sredini debla šupalj na dužini 3,5 m, a Veliki na dužini 33,0 m; iskoristiva deblovina iznosila je 15,98/10,73/9,40 m3 a prodajom postigla se jedinična cijena (po 1 m3) za trupac Golemog srednjeg promjera 108 cm (dužine 11,5 m) 19 450 Franaka, a za Velikog 8 m dugog isto 108 cm srednjeg promjera 7 456 Franaka a od Malog 6 383 Fr. Šuplji trupac Golemog dužine 1 m, promjera 160 cm i mase 2,01 m:1 poklonjen je muzeju d´Hennezel. Za Golemog starost na 3,5 m iznosila je 350 godina. Oskar Piškorić 319 |