DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 115     <-- 115 -->        PDF

šumarstva i drvoprerađivačke industrije
u budućnosti.


Na osnovu jednogodišnjeg istraživanja
O. Čizmar i J. Halath kod sječe
i otpreme deblovine daju ove prosječne
gubitke drvne mase:


a) izvlačenjem žičarom na više:
za bukovinu i javorovinu 3,5%)
za smrekovinu i jelovinu 0,5iri/o


b) spuštanjem žičarom
za jelovinu i smrekovinu 1,5´Vo


c) korišćenjem šumskog traktora LKT-80
i gusjeničara TDT-55 za bukovinu 6´Vo
a za javorinu 6,57a


d) gravitacionim transportom (točilima) za
bukovinu 8´3/w a za jelovinu i smrekovinu
4:3/o´.


2. WISSENSCHAFTLICHE ZEITSCHRIFT
der TECHNISCHEN UNIVERSITAT
DRESDEN izlazi kao osnovno ili skupno
izdanje i u posebnim nizovima. Pet je
posebnih nizova od kojih je jedan »Bau-,
Wasser — und Forstvvesen« (Građevinarstvo,
vodogradnje i šumarstvo). Uz to sastavni
dio ovog znanstvenog časopisa drezdenskog
Tehničkog sveučilišta su i tematski
nizovi. Jedan od osam tematskih
nizova namjenjen je »intenziviranju proizvodnje
i racionalnog kompleksnog iskorišćavnja
drva kao sirovine«.
Sastavni dio šestog sveska ovog znanstvenog
časopisa je 25. svezak posebnog
niza Građevinarstvo, vodogradnja i šumarstvo.
Od 17 priloga 13 je s područja
šumarstva, dva s područja geodezije, jedan
o ekonomičnom korišćcnju voda tekućica
a uvodnik je posvećen »Herrn Professor-
u Dr. se. techn. Wassi´i Đmitriewitsch
BOLSCHAKOV«.


2.1 Vasiliju Dmitroviču Bolšakovu posvećen
je uvodnik povodom dodjele počasnog
doktorata drezdenskog Tehničkog
sveučilišta za njegov doprinos razvoju
geodetske znanosti i tehnike te posebnih
zasluga za produbljavnje odnosa između
SSSR-a i DDR-a na području geodezije i
kartografije. »Laudacio« je napisao prof.
F. Deumlich, koji, uz ostalo, naglašava,
da je »životni put slavljenika primjer,
kako je Velika socijalistička revolucija
iz 1917. godine omogućila slobodan
razvoj osobnosti i stvaraičke mogućnosti
«.
V. D. Bolšakov rođen je 1927. godine
u selu Ihovalša u području Arhangelska.
Do 1946. godine bio je kolhoski radnik a
potom studira na moskovskoj Visokoj
školi za geodeziju, zračno snimanje i kartografiju.
Na istoj školi 1960. godine izabran
je za docenta, a 1968. godine, nakon
doktoriranja imenovan je profesorom
na Katedri za geodeziju. Sudjeluje u
sovjetskim istraživanjima Svemira fotografskim
snimanjem zemlje i druge strane
mjeseca (u sondama 5—8) a sudjelovao
je i na počecima istraživanja prirodnih
resursa zemlje snimanjem iz zemaljske
orbite. U te svrhe bio je inicijator,
da se na školi uvedu novi predmeti kozmička
geodezija, pomorska geodezija, istraživanja
prirodnih resursa zemlje i reprografijc.
Od ostalih djelatnosti navodimo,
da je pisac (sam ili sa suradnicima)
i 28 udžbenika i monografija. Jedan udžbenik,
Teorija mjernih pogrešaka s osnovama
računa vjerojatnosti, kako stoji
u tekstu, preveden je i na »srpski jezik«
Znatan udio imao je Bolšakov i u izdanju
»prvog zajedničkog udžbenika autora
iz SSSR-a i DDR-a na području geodezije,
elektronskog daljinskog mjerenja«, koji
je 1895. godine izašao na ruskom jeziku
u Moskvi, a na njemačkom u Berlinu
«. Bolšakov je, uz ostalo, i član jedne
komisije Međunarodnog udruženja za geodeziju
te vođa sovjetske delegacije u
Međunarodnom udruženju mjeriteljskih
inženjera. ltd.


2.2 S područjaa geode z ij e prikazani
su dinamički modeli za utvrđivanje deformacija
u inžinjerskoj geodeziji te kompleksna
automatska obrada mjerenja za
određivanje geodetskih koodinata. Iz vodoprivrede
je prilog o ekonomičnom iskorišćivanju
vode u uzdužnom profilu vodotoka.
317