DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 11 <-- 11 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*232.19 Šum. list CXIV (1990) 213 MODEL ZA NJEGU I OBNOVU PARK ŠUME ClKAT NA LOŠINJU Slavko MATIĆ, Branimir PRPIĆ i Đuroo RAUŠ* SAŽETAK: Autori su u radu prikazali granice i površine šume čikat na Lošinju kao i povijest njegova nastajanja. Obrađena je realna vegetacija poluotoka Čikat, a napravljena je i karta realne i potencijalne vegetacije u mjerilu 1 : 10000. Opisana je razrada modela biološke restauracije parka šume Čikat. Istaknute su općekorisne funkcije šuma u relativnom iznosu. Istraženo je zdravstveno stanje šume s obzirom na kisele kiše. Prikazan je pozitivan utjecaj parka šume na okoliš. Težište rada je u prijedlogu načina uzgojnih zahvata, njege i obnove sastojiua alepskog bora na Čikatu. Posebno su opisani radovi na njezi, a posebno radovi na obnovi sastojina alepskog bora. Ključ n e riječi: park šuma, alepski bor, njega i obnova sastojina, vegetacija, zaštita okoliša. UVOD Čikatom smatramo sjeverozapadni dio otoka Lošinja čija granica teče ravnom linijom od Sunčane uvale (Veli žal — jugozapadna granica) prema mjestu Mali Lošinj, tj. vrhu uvale Lošinjske luke (sjeveroistočna granica). Ta ravna linija prema jugozapadu odvaja poluotok Čikat od samog otoka Lošinja. Na južnoj strani poluotoka Čikat ističe se Sunčana uvala (Veli Žal), rt Madona, luka Čikat, rt Čikat, uvala Zabojci (Srebrna uvala), uvala Slatina (Zlatna uvala), sam vrh poluotoka s prolazom Falsa (Boka falsa), dok je sjeverna strana poluotoka ravna (slabo razvedena) s predjelom Vela straža, koji se u ravnoj liniji proteže do samog vrha uvale u centru grada Malog Lošinja. Prema Šumsko privrednoj osnovi 1963—1972. na tom poluotoku izdvojeni su odjeli: * Prof. dr. Slavko Matić, prof. dr. Branimir Prpić i prof. dr. Đuro Rauš, Katedra za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska 25 |