DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 11     <-- 11 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS


UDK 630*232.19 Šum. list CXIV (1990) 213


MODEL ZA NJEGU I OBNOVU PARK ŠUME ClKAT NA LOŠINJU


Slavko MATIĆ, Branimir PRPIĆ i Đuroo RAUŠ*


SAŽETAK: Autori su u radu prikazali granice i površine šume
čikat na Lošinju kao i povijest njegova nastajanja. Obrađena
je realna vegetacija poluotoka Čikat, a napravljena je i karta
realne i potencijalne vegetacije u mjerilu 1 : 10000. Opisana je
razrada modela biološke restauracije parka šume Čikat. Istaknute
su općekorisne funkcije šuma u relativnom iznosu. Istraženo
je zdravstveno stanje šume s obzirom na kisele kiše. Prikazan je
pozitivan utjecaj parka šume na okoliš.


Težište rada je u prijedlogu načina uzgojnih zahvata, njege
i obnove sastojiua alepskog bora na Čikatu. Posebno su opisani
radovi na njezi, a posebno radovi na obnovi sastojina alepskog
bora.


Ključ n e riječi: park šuma, alepski bor, njega i obnova
sastojina, vegetacija, zaštita okoliša.


UVOD


Čikatom smatramo sjeverozapadni dio otoka Lošinja čija granica teče
ravnom linijom od Sunčane uvale (Veli žal — jugozapadna granica) prema
mjestu Mali Lošinj, tj. vrhu uvale Lošinjske luke (sjeveroistočna granica).
Ta ravna linija prema jugozapadu odvaja poluotok Čikat od samog otoka
Lošinja. Na južnoj strani poluotoka Čikat ističe se Sunčana uvala (Veli Žal),
rt Madona, luka Čikat, rt Čikat, uvala Zabojci (Srebrna uvala), uvala Slatina
(Zlatna uvala), sam vrh poluotoka s prolazom Falsa (Boka falsa), dok
je sjeverna strana poluotoka ravna (slabo razvedena) s predjelom Vela straža,
koji se u ravnoj liniji proteže do samog vrha uvale u centru grada Malog
Lošinja.


Prema Šumsko privrednoj osnovi 1963—1972. na tom poluotoku izdvojeni
su odjeli:


* Prof. dr. Slavko Matić, prof. dr. Branimir Prpić i prof. dr. Đuro Rauš,
Katedra za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska
25