DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 107     <-- 107 -->        PDF

no« (a!j je prikazan u Šumarskom listu kako je naprijed navedeno); disertacija ing.


D. Jediowskog zacijelo mu je poznata, jer je Jedlovski doktorirao na Šumarskom
fakultetu u Beogradu.
2. OPRAVDANOST ANATEME PRIJERATNOG GOSPODARENJA
SA ŠUMAMA
Realnost druge u Uvodu navedene tvrdnje D. Simcunovića tj. da racionalno
gospodarenje šumama počinje tek u Avnojskoj Jugoslaviji razmotrit ćemo uglavnom
na šumarstvu SR Hrvatske. Priznavajući »relativno napredan način« odnosa
pojedinaca i društva prema šumi te da je Zakon o šumama iz 1852. godine »u
velikoj meri bio odraz opšte brige za očuvanje postojećih šuma« nastavlja »i u
Hrvatskoj krajem XIX i polovinom XX veka strani kapital eksploatiše velike
šumske komplekse, pa velike zalihe vrednih hrastovih šuma vrlo brzo nestaju.
Na mestu iskorišćenih šuma ostaju šikare i pa njače«,
(podcrtao O. P.).


Uloga stranog kipitala u eksploataciji (bolje rečeno kupoprodaji drvnih masa
starih, prašumskih sastojina) trebalo bi posebno obraditi. 0 tome pše za bosansko-
hercegovačko područje Begović´´, ali ovdje možemo se zapitati da li se
može smatrati stranim kapital koji je potjecao iz ugarskog ili austrijskog dijela
Austro-ugarske države koje je sastavni dio bila i Hrvatska? Nadalje, kolika je
bila uloga i u užem smislu domaćeg kapitala odnosno poduzeća npr. Gamiršek
iz Srijemske Mitrovice, Šipuša iz Siska, Turkovića iz Sušaka pa i Filipa Deutscha
sinovi iz Zagreba, a koji su također sudjelovali u eksploataciji hrastovih sastojina
u Hrvatskoj i Slavoniji. No, ovom prilikom važnija je tvrdnja, da su »na mjestu
iskorišćenih šuma ostale šikare i panjače«. Kakve su »šikare i panjače« ostale
nakon sječe starih slavonskih hrastika neka nam kažu statistički podaci objavljeni
1940. godine.5 Kako su »na mestu iskorišćenih šuma ostale šikare i panjače« još
bolje pokazuju podaci B e d ž u 1 e.r´a


Prema »Statistici šuma i šumske privrede za 1938. god.«, koju je inicirao i
uredio prema izjavi inž. R. Antoljaka inž. Teodor Španović, a objavljena je u
Beogradu 1940. godini, u kotarevima (srezovima) Vinkovci i Županja, koji su
izrazito nizinski, nema ni hektara bilo srednje bilo niske šume; u kotaru Đakovo
pak na od ukupne površine 19210 ha šuma je 252 ha bio pod srednjom šumom.
Prema tome usprkos,kako će neki reći i bezobzirne, eksploatacije sječine su
pomlađene i uzgojena je visoka šuma. Uostalom, kako bi se iz stabala »prašumske
« starosti mogla razviti izdanačka tj. niska šuma? I drugo, kako je
moguće, ako su nakon eksploatacija starih sastojina ostale šikare, npr. u Spačvi,
bilo moguće, da ubrzo nakon Oslobođenja proradi Drvnoinđustrijski kombinat
»Spačva« u Vinkovcima? Doduše prvih, pa još i šezdesetih godina, s prorednim
materijalom, a danas i iz sastojna koje su dosegle dob oplodnje, od 120 pa i 140
godina.


Tvrdnjom, da se tek u današnjoj Jugoslaviji počelo racionalno gospodarenje
šumama negira se u najmanju ruku rad svih predratnih generacija šumara (šumar


4 B. Begović : Organizacija šumarstva u Bosni i Hercegovini 1878 — 1918. Sarajevo, 1978. iŠumska privreda Bosne i Hercegovine 1918 — 1945. Sarajevo. 1985.
5 Ministarstvo šuma i rudnika — Odelenje za vrhovni šumarski nadzor: Statistika šuma i šunike
privrede za 1938. god. Beograd, 1940.
5a D. B e d ž u 1 a: Gospodarenje šumama na području ROS »Slavonska šuma« s posebnim osvrtom
na šume hrasta lužnjaka. Šumarski list CXIV (1990.) br. 3—6.


309