DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 107 <-- 107 --> PDF |
no« (a!j je prikazan u Šumarskom listu kako je naprijed navedeno); disertacija ing. D. Jediowskog zacijelo mu je poznata, jer je Jedlovski doktorirao na Šumarskom fakultetu u Beogradu. 2. OPRAVDANOST ANATEME PRIJERATNOG GOSPODARENJA SA ŠUMAMA Realnost druge u Uvodu navedene tvrdnje D. Simcunovića tj. da racionalno gospodarenje šumama počinje tek u Avnojskoj Jugoslaviji razmotrit ćemo uglavnom na šumarstvu SR Hrvatske. Priznavajući »relativno napredan način« odnosa pojedinaca i društva prema šumi te da je Zakon o šumama iz 1852. godine »u velikoj meri bio odraz opšte brige za očuvanje postojećih šuma« nastavlja »i u Hrvatskoj krajem XIX i polovinom XX veka strani kapital eksploatiše velike šumske komplekse, pa velike zalihe vrednih hrastovih šuma vrlo brzo nestaju. Na mestu iskorišćenih šuma ostaju šikare i pa njače«, (podcrtao O. P.). Uloga stranog kipitala u eksploataciji (bolje rečeno kupoprodaji drvnih masa starih, prašumskih sastojina) trebalo bi posebno obraditi. 0 tome pše za bosansko- hercegovačko područje Begović´´, ali ovdje možemo se zapitati da li se može smatrati stranim kapital koji je potjecao iz ugarskog ili austrijskog dijela Austro-ugarske države koje je sastavni dio bila i Hrvatska? Nadalje, kolika je bila uloga i u užem smislu domaćeg kapitala odnosno poduzeća npr. Gamiršek iz Srijemske Mitrovice, Šipuša iz Siska, Turkovića iz Sušaka pa i Filipa Deutscha sinovi iz Zagreba, a koji su također sudjelovali u eksploataciji hrastovih sastojina u Hrvatskoj i Slavoniji. No, ovom prilikom važnija je tvrdnja, da su »na mjestu iskorišćenih šuma ostale šikare i panjače«. Kakve su »šikare i panjače« ostale nakon sječe starih slavonskih hrastika neka nam kažu statistički podaci objavljeni 1940. godine.5 Kako su »na mestu iskorišćenih šuma ostale šikare i panjače« još bolje pokazuju podaci B e d ž u 1 e.r´a Prema »Statistici šuma i šumske privrede za 1938. god.«, koju je inicirao i uredio prema izjavi inž. R. Antoljaka inž. Teodor Španović, a objavljena je u Beogradu 1940. godini, u kotarevima (srezovima) Vinkovci i Županja, koji su izrazito nizinski, nema ni hektara bilo srednje bilo niske šume; u kotaru Đakovo pak na od ukupne površine 19210 ha šuma je 252 ha bio pod srednjom šumom. Prema tome usprkos,kako će neki reći i bezobzirne, eksploatacije sječine su pomlađene i uzgojena je visoka šuma. Uostalom, kako bi se iz stabala »prašumske « starosti mogla razviti izdanačka tj. niska šuma? I drugo, kako je moguće, ako su nakon eksploatacija starih sastojina ostale šikare, npr. u Spačvi, bilo moguće, da ubrzo nakon Oslobođenja proradi Drvnoinđustrijski kombinat »Spačva« u Vinkovcima? Doduše prvih, pa još i šezdesetih godina, s prorednim materijalom, a danas i iz sastojna koje su dosegle dob oplodnje, od 120 pa i 140 godina. Tvrdnjom, da se tek u današnjoj Jugoslaviji počelo racionalno gospodarenje šumama negira se u najmanju ruku rad svih predratnih generacija šumara (šumar 4 B. Begović : Organizacija šumarstva u Bosni i Hercegovini 1878 — 1918. Sarajevo, 1978. iŠumska privreda Bosne i Hercegovine 1918 — 1945. Sarajevo. 1985. 5 Ministarstvo šuma i rudnika — Odelenje za vrhovni šumarski nadzor: Statistika šuma i šunike privrede za 1938. god. Beograd, 1940. 5a D. B e d ž u 1 a: Gospodarenje šumama na području ROS »Slavonska šuma« s posebnim osvrtom na šume hrasta lužnjaka. Šumarski list CXIV (1990.) br. 3—6. 309 |