DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 99     <-- 99 -->        PDF

malo ostalo domaćem življu, nešto više Primorcima, Goranima i Kranjcima, a najviše
su iskoristili stranci.


Naša javnost je u uvjerenju da se danas slavonske šume sijeku više nego ikad
prije. To nije točno! Na osnovi starosti sadašnjih sastojina hrasta lužnjaka u
Hrvatskoj uspio sam izračunati da se najviše sjeklo u vremenu od 1905—1945 (67.150
ha), samo nešto manje u vremenu od 1866—1905 (65.186 ha) a mnogo manje u našem
vremenu od 1945. do danas (25.341 ha). Ipak, naši stari šumari ostavili su nam
šume hrasta lužnjaka u relativno dobru stanju. Ima ih danas u Hrvatskoj 164.912
ha s volumenom od oko 35 miliona m3, od čega je polovica na teritoriju Radne
organizacije šumarstva »Slavonska šuma«. To je golema vrijednost koja za pravilno
uživanje zahtijeva mnogo stručnog šumarskog rada uz pomoć šumarske znanosti.
U tom smislu Centar za znanstveni rad JAZU u Vinkovcima nastoji oživiti znanstvenoistraživačku
djelatnost u šumarstvu ne zanemarujući pritom ostale grane
privrede kao ni književnost i umjetnost na području Slavonije.


2.
U Zborniku na prvom mjestu nalaze se pozdravne riječi na svečanom otvorenju
Znanstvenog skupa akademika i potpredsjednika JAZU Marina Franičevi ća,
voditelja Centra JAZU Vinkovci, izvanrednog člana JAZU Dušana Klepca ,
tajnika Razreda za suvremenu književnost, izvanrednog člana JAZU Rafe Bogi š
i ć a, akademika Mirka Vidaković a u ime Razreda za prirodne znanosti
JAZU i dipl ek. Adama A d ž i ć a, predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine općine
Vinkovci.


Uz naprijed prikazana izlaganja s temama iz šumarstva, jedno je održao i
prof. D. K1 e p a c pod naslovom


Retrospektiva i perspektiva šuma hrasta lužnjaka
u povodu osamdesete obljetnice smrti
Josipa Kozarca


U »predgovoru« D. Klepac je iznio najhitnije dijelove života J. Kozarca naglasivši,
da su »današnje vrijedne i lijepe 90—100 godina stare hrastove sastojine u
gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac« rezultat oplodnih sječa koje je svojevremeno
provodio taj napredni šumar«. Slijede Uvod, Šume hrasta lužnjaka za vrijeme
Josipa Kozarca, Šume hrasta lužnjaka danas, Kako riješiti ili ublažiti probleme
uređivanja i gospodarenja i Zaključak. S obzirom na heterogenost sudionika ovog
Znanstvenog skupa autor je morao temu obraditi na način da zainteresira ne samo
šumare nego i nešumare i u tome je u cijelosti uspio. Da navedemo, kako se
»često s tugom govori o starim slavonskim šumama«, ali »međutim ne smijemo
zaboraviti da šume kao i sva živa bića, imaju razdoblje: rođenje, rast, starost i
smrt«; za šumare: da etat za buduće razdoblje računa s ophodnjom (najvećeg dijela
sastojina) sa 120 godina! Tko pak želi zaviriti u prošlost slavonskih hrastika
svakako treba pročitati ovaj rad prof. Klepca. Dok ne dobijemo cjelovitu povijest
hrvatskog šumarstva, iskoristimo one tekstove koji fragmentarno omogućuju uvid
u tu prošlost.