DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 90 <-- 90 --> PDF |
U vijećnici Šumarskog fakulteta slavljenike je primio i pozdravio prodekan prof. Šime Meštrović, ispričavši direktora ing. Ivu Kneževića, koji je izostao zbog tragedije sina (poginuo u prometnoj nesreći). Tom prilikom su upoznati sa današnjom organizacijom i uslovima rada na Fakultetu, koji su zadovoljavajući, jer je stanje povoljnije nego li kod nekih drugih fakulteta, koji svi ourizacijom prosto razbijeni. Povoljnim prilikama doprinosi i razumijevanje struke, odnosno šumarstva, pri čemu zaostaje drvna industrija. Poslije kraćeg razgovora slavljenici su (bez Maćešića — radi zauzetosti i Tiljka — radi zdravstvenog stanja) kao gosti Fakulteta, u pratnji asistenta iz uređivanja šuma dra Radovana Križanca, autobusom krenuli put Gorskog Kotara u fakultetsku Šumariju Zalesina. U Zalesini su goste dočekali ing. Robert Crnković, sadašnji predsjednik Izvršnog vijeća općine Delnice i ing. Branko Lipovac, direktor OOUR-a za iskorišćivanje u Tršću. Sutradan su ljubazni domaćini goste upoznali sa stanjem i razvojem šumarstva Gorskog Kotara pri čemu se uočava potreba proširenja djelatnosti. Obzirom na prirodne ljepote Gorskog Kotara i privlačnu atraktivnost pojedinih predjela te čistoću zraka, već je izvršeno proširenje djelatnosti u pravcu turizma i ugostiteljstva. Gosti su imali prilike upoznati vrlo lijepo uređen ugostiteljski objekt »Lovački dom« povrh Delnica. Potom je obiđen jedinstveni spomenik prirode u šumskom predjelu Golubinjak. Šteta je i gubitak da si takav ugođaj ne mogu priuštiti turistički putnici i ostali prolaznici kroz ove divne predjele Gorskog Kotara, koje je u to vrijeme još više uljepšala jesenska raznobojnost lišća, predočavajući raskoš šumskog drveća i grmlja. Jedinstvenost čine kamene gromađe — blokovi, koji se u gustoj jelovoj šumi uzdižu okomiti iznad okolnog terena i natječu se visinom jelovih stabala. Da je riječ o istinskoj prirodnoj ljepoti potvrđuje i činjenica, da je upravo na tom mjestu, na pročelju jedne gromade, prije 64 godine, tj. 1925-te ondašnji »Hrvatski Sokol« uklesao mramornu ploču u spomen 1.000-tc obljetnice hrvatskog kraljevstva, htijući simbolično ukazati da je i tu kutak »Lijepe naše domovine«. Zatim su gosti imali prilike upoznati moderno postrojenje podignuto na zgarištu bivše pilane u Gerovu. U ovom postrojenju elektronskim uređajem obavlja se prikrajanje i koranje oblovine budući je koranje postalo problematično uslijed prevelikog napora za ljudski organizam. U Tršću je viđena vrlo lijepo uređena poslovna zgrada Šumarije na čijoj uređenosti i funkcionalnosti bi mogli zavidjeti kolege iz tobož bogatijih regija. Direktor Lipovac je goste upoznao sa svojim štabom stručnjaka, koji uvijek i svugdje reprezentiraju struku stilskim načinom odijevanja ili nošenja obaveznih radnih odijela. Traperice se mogu koristiti van posla, tj. u slobodno vrijeme. U nevezanom razgovoru je predstavljena prometna razvijenost ovga šumskog područja, koja ne zaostaje u tom pogledu iza onih u Sloveniji, pa čak niti u Evropi. Na 1000 ha šumskih površina izgrađeno je 18,8 km makadamskih, 22 km asfaltnih, te 33 km internih ili gospodarskih prometnica. Srednja udaljenost privlačenja drvnih sortimenata iznosi oko 320 metara zahvaljujući izgrađenim vlakama. Učinjen je posjet i sjemenskoj sastojini jele u šumskom predjelu »Rudnik«, kojom prilikom je data primjedba prof. Klepca, da smo u sjemenarstvu u velikom zakašnjenju, jer nemamo posebne organizacije koja bi se na suvremeni način bavila sjemenarstvom, poput one u Mengešu ili još boljih u svijetu. A sada nekoliko riječi o slavljenicima, o generaciji koja je prije 50 godina slovila kao skup nadobudnih i poletnih mladića šumarske struke. Danas su to tihi i 200 |