DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 89 <-- 89 --> PDF |
SUSRET GENERACIJE APSOLVENATA ŠUMARA 1939. GODINE Vrlo ugodno iznenađenje priredio je Šumarski fakultet u Zagrebu svojim bivšim studentima, oodnosno apsolventima 1938/39. godine, kada su primili pismo Dekanata Fakulteta, potpisano po dekanu prof. dr. Zdenku Pavlinu i direktoru, dip], ing. Ivi Kneževiću, kojim ih se poziva i moli da 19. listopada 1989. godine dođu u 11 sati u Vijećnicu Šumarskog fakulteta radi proslave 50-te obljetnice apsolviranja. Posebnom brižljivošću i naporom su prikupljeni podaci i adrese potencijalnih slavljenika. Od evidentiranih 28 apsolvenata, pozivu se odazvalo svega 15. Od tih 15 su izostala 4 zbog vlastite ili obiteljske bolesti. Ostalima je boravište nepoznato, ili su se zauvijek rastali sa strukom i svijetom, ili su ih poharali ratni vihori. Prisutni su bili: F. Knebl (general iz NOB-e i svojevremeni sekretar šumarstva NRH), D. Klepac i Z. Tomašegović (doktori znanosti i profesori na Šumarskom fakultetu), U. Crljenica, J. Lipovšćak, B. Maćešić, I. Oštrić, U. Rikati, A. Tiljak, B. Tkalčić, V. Živković (poznati rukovodioci i aktivni djelatnici u šumarskoj operativi). |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 90 <-- 90 --> PDF |
U vijećnici Šumarskog fakulteta slavljenike je primio i pozdravio prodekan prof. Šime Meštrović, ispričavši direktora ing. Ivu Kneževića, koji je izostao zbog tragedije sina (poginuo u prometnoj nesreći). Tom prilikom su upoznati sa današnjom organizacijom i uslovima rada na Fakultetu, koji su zadovoljavajući, jer je stanje povoljnije nego li kod nekih drugih fakulteta, koji svi ourizacijom prosto razbijeni. Povoljnim prilikama doprinosi i razumijevanje struke, odnosno šumarstva, pri čemu zaostaje drvna industrija. Poslije kraćeg razgovora slavljenici su (bez Maćešića — radi zauzetosti i Tiljka — radi zdravstvenog stanja) kao gosti Fakulteta, u pratnji asistenta iz uređivanja šuma dra Radovana Križanca, autobusom krenuli put Gorskog Kotara u fakultetsku Šumariju Zalesina. U Zalesini su goste dočekali ing. Robert Crnković, sadašnji predsjednik Izvršnog vijeća općine Delnice i ing. Branko Lipovac, direktor OOUR-a za iskorišćivanje u Tršću. Sutradan su ljubazni domaćini goste upoznali sa stanjem i razvojem šumarstva Gorskog Kotara pri čemu se uočava potreba proširenja djelatnosti. Obzirom na prirodne ljepote Gorskog Kotara i privlačnu atraktivnost pojedinih predjela te čistoću zraka, već je izvršeno proširenje djelatnosti u pravcu turizma i ugostiteljstva. Gosti su imali prilike upoznati vrlo lijepo uređen ugostiteljski objekt »Lovački dom« povrh Delnica. Potom je obiđen jedinstveni spomenik prirode u šumskom predjelu Golubinjak. Šteta je i gubitak da si takav ugođaj ne mogu priuštiti turistički putnici i ostali prolaznici kroz ove divne predjele Gorskog Kotara, koje je u to vrijeme još više uljepšala jesenska raznobojnost lišća, predočavajući raskoš šumskog drveća i grmlja. Jedinstvenost čine kamene gromađe — blokovi, koji se u gustoj jelovoj šumi uzdižu okomiti iznad okolnog terena i natječu se visinom jelovih stabala. Da je riječ o istinskoj prirodnoj ljepoti potvrđuje i činjenica, da je upravo na tom mjestu, na pročelju jedne gromade, prije 64 godine, tj. 1925-te ondašnji »Hrvatski Sokol« uklesao mramornu ploču u spomen 1.000-tc obljetnice hrvatskog kraljevstva, htijući simbolično ukazati da je i tu kutak »Lijepe naše domovine«. Zatim su gosti imali prilike upoznati moderno postrojenje podignuto na zgarištu bivše pilane u Gerovu. U ovom postrojenju elektronskim uređajem obavlja se prikrajanje i koranje oblovine budući je koranje postalo problematično uslijed prevelikog napora za ljudski organizam. U Tršću je viđena vrlo lijepo uređena poslovna zgrada Šumarije na čijoj uređenosti i funkcionalnosti bi mogli zavidjeti kolege iz tobož bogatijih regija. Direktor Lipovac je goste upoznao sa svojim štabom stručnjaka, koji uvijek i svugdje reprezentiraju struku stilskim načinom odijevanja ili nošenja obaveznih radnih odijela. Traperice se mogu koristiti van posla, tj. u slobodno vrijeme. U nevezanom razgovoru je predstavljena prometna razvijenost ovga šumskog područja, koja ne zaostaje u tom pogledu iza onih u Sloveniji, pa čak niti u Evropi. Na 1000 ha šumskih površina izgrađeno je 18,8 km makadamskih, 22 km asfaltnih, te 33 km internih ili gospodarskih prometnica. Srednja udaljenost privlačenja drvnih sortimenata iznosi oko 320 metara zahvaljujući izgrađenim vlakama. Učinjen je posjet i sjemenskoj sastojini jele u šumskom predjelu »Rudnik«, kojom prilikom je data primjedba prof. Klepca, da smo u sjemenarstvu u velikom zakašnjenju, jer nemamo posebne organizacije koja bi se na suvremeni način bavila sjemenarstvom, poput one u Mengešu ili još boljih u svijetu. A sada nekoliko riječi o slavljenicima, o generaciji koja je prije 50 godina slovila kao skup nadobudnih i poletnih mladića šumarske struke. Danas su to tihi i 200 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 91 <-- 91 --> PDF |
ozbiljni seniori, pritisnuti godinama i popratnim pojavama. U međuvremenu se svako opredjeljivao prema svojim sklonostima i sposobnostima, te stjecaju prilika i okolnosti. Kroz to vrijeme stečena su dragocjena iskustva, bilo usavršavanjem, bilo kroz dugotrajni i mukotrpni napor u struci i izvan nje. Nabijeni znanjem i zrelim pogledima zaslužuju ljudsko poštovanje. Bila je to dakle ratna i poratna mlada generacija, koju su ratni vihori prorijedili ili izranjavali njihovu dušu. U prvim poslijeratnim godinama svoj entuzijazam, svoje sposobnosti i stručno znanje uložila je u obnovu ratom opustošene domovine. I u proklamiranom miru vođene su prave bitke za izvršenje planova i zadataka u njima. Svako radno mjesto, svako radilište naličilo je svojevrsnom borilištu. Radilo se neumorno, takorekuć danonoćno. Nije se marilo za odnos propisanog i besplatno izvršenog radnog vremena. Posvuda se vijorila zastava: »Dok traje obnova nema odmora«. Uspjesi nisu izostajali, što je jamčilo bolji život i ljepšu budućnost (starost). Djelujući u takovim okolnostima, učesnici su postali umorni, otišli u zasluženu mirovinu, ali i prikraćeni na raznorazne načine. Činjenica je, da se je u ono vrijeme radilo i živilo u prilično složenim uslovima. Od prisutne politike i politikantstva nije mogla biti pošteđena ni šumarska struka, uključivo i drvnoindustrijsku u kojoj je djelovao jedan dio šumarskih kadrova. Ova pojava inficirala je struku i neke njezine pripadnike. Zaraza se uvukla u sve pore privatnog i javnog života. Bolest se ispoljavala kroz omalovažavanje požrtvovnosti, nerazumijevanje, nepriznavanje odanosti, sposobnosti i stručnog znanja. Uz neprestano osobno dokazivanje nisu izostali posrtaji i padovi, koji su uzrokovali svojevrsno ranjavanje. Bilo je zbrke u pogledu gospodarskog i produktivnog djelovanja, premda je šumarska struka sa svojim proizvodima bila garancija prosperiteta. Uključeni u opće društvenu neefikasnost i rasipništvo, učesnici su opet ostali prikraćeni u pogledu standarda, koji im omogućuje mukotrpno zaslužena mirovina. Pri koncu životne dobi, kao visokoškolovani stručnjaci na upite pokunjeni odgovaraju: Gdje si bio? Nigdje! Što si uradio? Ništa! Međutim, pored sumornih zbivanja, mora se priznati da je bilo i onih, koji zaslužuju posebnu pažnju. Jedan od takovih je poželjno i ovdje navesti. Zahvaljujući sprezi dvojice ovdje prisutnih slavljenika: F. Knebl (sekretar za šumarstvo SRH) i I. Klepac (dekan Šumarskog fakulteta) oživotvorili su zalaganjem profesora i asistenata ideju da Šumarski fakultet dobije na upravljanje i korišćenje ogledne šumske površine koje služe za praktičnu obuku novih šumarskih stručnjaka. To su površine reprezentativnih ekotipova u našem šumarstvu: za hrast u Lipovljanima, bukvu u Slav. Požegi, za jelu u Gorskom Kotaru — Zalesina i za crniku na otoku Rabu. Zahvaljujući ovoj činjenici, po svoj prilici je i ovo slavlje poprimilo nešto drugačiji sadržaj. Pri tome se ne može izostaviti činjenicu, da je upravo istoga dana i naša »Alma mater« slavila svoju 320-tu obljetnicu svoga postojanja. Na kraju prisutni slavljenici žele i ovim putem javno izraziti inicijatorima i svim organizatorima za ovako lijepu proslavu 50-godišnjice apsolviranja — veliku hvalu! Ivan Oštrić dipl. ing. šum. |