DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 84 <-- 84 --> PDF |
valo u struci«. I dalje, »može se reći da je taj dio kadrova koristio samo ona znanja koja je stekao u toku studija...« (str. 191). Taj zaključak A. Šajković bazira na činjenici, da 65,04"´/(. anketiranih (od njih 250) nije bio ni u jednom »obliku obrazovanja nakon studija«. Takva ocjena neprihvatljiva je iz više razloga. Prvi bi bio taj, što organizirani oblik obrazovanja nakon studija (a autorica ih navodi kao seminare, magisterij i jednogodišnji postdiplomski) mogao ostvariti u prvih, pa i 10 godina rada, a što je s vremenom nakon tih deset godina, jer je sigurno i nakon ovih studija bilo novina koje stručnjak treba upoznati, ali je otvoreno pitanje da li se svaki od tih doista za to i zanimao ili nije. Drugo. Da se ovaj pretežni dio nakon svršetka »ni na koji način« nije usavršavao u struci demantiraju podaci, koje je autorica navela stranicu dalje. Naime, autorica je postavila anketiranima i pitanje »koje stručne časopise i publikacije redovito pratite?« Od 250 anketiranih 27 ih je bilo bez odgovora ili da ništa ne čitaju, dakle tek nešto preko 10%. Dakle velika većina redovno prati stručnu literaturu, a neki od njih i po više časopisa, jer 223 anketirana redovno prate 368 časopisa i publikacija. Međ tima su, npr., i Mehanizacija (37) primjeraka), Topola (21) i dr. što dokazuje da te časopise sigurno prate oni, koji na tim poslovima i rade, dakle u stalnom su »obrazovanju«. I treće. Zar nije usavršavanje i svakodnevni rad u šumi, pilani i drugim radnim mjestima? Dakako, ako radi kao visokokvalificirani stručnjak i sa željom afirmacije svoga rada i svoje struke, a što se ogleda u objektu njegovog rada, u šumi. Na brojnim ekskurzijama imao sam prilike uvjeriti se, kako terenski šumari svoje stručne zahvate usklađuju prema uvjetima, odnosno da se ne radi po šabloni. Kad ne bi bilo tako, zašto bi se onda za neka mjesta tražilo »radno iskustvo« i nagrađivao »minuli rad«? Zar nije suradnja Šumarskog fakulteta iŠumarskog instituta s operativom također oblik stručnog usavršavanja terenca za rješavanje problematike, koju je zadala šuma? Konačno zar učesnici ekskurzija sudionika IUFRO kongresa održanog u našoj zemlji 1986. godine nisu povoljno ocijenili gospodarenje u našim šumama, kojih je bilo ne mali broj iz, kako mi volimo reći, »naprednih« zemalja ili »naprednog« šumarstva. Može se primijetiti, da su ekskurzije bile na najboljim objektima, ali to bitno ne mijenja činjenice. Učesnici ekskurzije nisu dovoženi i odvoženi helihopterima nego autobusima, pa su prema tome imali prilike vidjeti i jedan prosjek. A jednom stručnjaku nije uvijek potrebno podrobno zavirivati u objekt nego može zaključiti o njegovom općem stanju i letimičnim pogledom, uvjeriti se da pokazani objekt nije neki (veći) izuzetak. Kako se gospodarenje šumama nalazi u »okovima« odredaba gospodarskih osnova to one i najbolje pokazuju stručnu osposobljenost šumarskih stručnjaka. Prema tome one su i najmjerodavnije za ocjenu stručnosti, ako ne svih, a ono najvećeg broja radnika u šumskom gospodarstvu. Dipl. inž. Oskar Piškorić |