DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 79 <-- 79 --> PDF |
C) Problem poljskog jasena pokazuje se u činjenica da se danas u šumama hrasta lužnjaka od glavnih vrsta zadržao jedino s lužnjakom poljski jasen. No poljski jasen ne može zbog tehnoloških svojstava imati istu ophodnju kao hrast lužnjak. Njega valja u dobi od 80 do 100 godina posjeći uz zadržavanje sjemenjaka u sastojim. U uređajnom razredu hrasta lužnjaka od 120 godina imamo danas slijedeću zastupljenost jasena u °/o-cima od ukupne drvne zalihe: II. dobni razred 16,5«/o V. dobni razred 14% (8)* III. dobni razred 11 «/<» VI. dobni razred 10<>/o (6)* IV. dobni razred 10 °/o VII. dobni razred 6°/o * pretpostavljeno učešće poljskog jasena (autor) Zastupljenost poljskog jasena u V. i VI. dobnom razredu je prevelika u odnosu na današnja saznanja. Taj poljski jasen, ako je u grupimičnoj smjesi, često se ne može posjeći, a da se pri tom ne ugrozi budućnost sastojine. Do ovog stanja vjerojatno je došlo zbog već prethodno navedenog sušenja hrasta lužnjaka i nizinskog brijesta, kao i nedovoljnog tretiranja ovih sastojina u ratnim i poratnim vremenima kada se je gospodarilo na temelju brze inventarizacije. Iz svega naprijed navedenog izvodimo slijedeće ZAKLJUČKE — Šumarski stručnjaci jedne generacije bitno utječu na šume na području na kojem djeluju. Sagledavanje tog utjecaja može se bolje uočiti samo ako se promjene na šumsko-gospodarskom području promatraju u dužem vremenskom periodu. Pri tome nikako ne stoji tvrdnja da oni veoma malo pridonose postojećem fondu koji je stvoren više generacija prije njih. — Analizom podataka smo utvrdili da je na našem području bitno povećana ukupna drvna zaliha po 1 ha a naročito u starijim dobnim razredima. Prema tome za ovo područje ne stoji ni tvrdnja da se već decenijama vrši devastacija šumskog fonda kroz prejak intenzitet sječa u starijim šumama. — Analizom stanja u sastojinama hrasta lužnjaka smo utvrdili: 1. Da je prosječno stanje drvne zalihe u svim dobnim razredima gotovo na nivou teoretskih vrijednosti za odgovarajuća stanja kako je sagledava današnja znanost o proizvodnim mogućnostima tih šuma. Kao takove one imaju odličnu perspektivu tim više što se približavaju normalnoj šumi kojaće uskoro imati i normalnu drvnu zalihu. 2. Na našem području je od 1970. do 1985. g. ostvarena prosječna produkcija po 1 ha od cea 9,60 m1, a u hrastovim šumama vjerojatno i više. Ako se od ove produkcije i dalje bude sjeklo oko 5 m3/ha godišnje, tada će se godišnje i dalje akumulirati 4—4,5 m:!/ha a normalno stanje od 350 m3/ha u hrastovim šumama će se postići u narednih 15—20 godina. 3. Kako se iz podataka vidi na ovom se području povećava površina pod šumama. U periodu od 1970—1985. g. oko 400 ha godišnje, a srednjoročnim planom proširene biološke reprodukcije je predviđeno od 1986—1990., 950 ha godišnje. Prema tome u ovim šumama može se u narednom periodu raču |