DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 79     <-- 79 -->        PDF

C) Problem poljskog jasena pokazuje se u činjenica da se danas u šumama
hrasta lužnjaka od glavnih vrsta zadržao jedino s lužnjakom poljski
jasen. No poljski jasen ne može zbog tehnoloških svojstava imati istu ophodnju
kao hrast lužnjak. Njega valja u dobi od 80 do 100 godina posjeći
uz zadržavanje sjemenjaka u sastojim.


U uređajnom razredu hrasta lužnjaka od 120 godina imamo danas slijedeću
zastupljenost jasena u °/o-cima od ukupne drvne zalihe:


II. dobni razred 16,5«/o V. dobni razred 14% (8)*
III. dobni razred 11 «/<» VI. dobni razred 10<>/o (6)*
IV. dobni razred 10 °/o VII. dobni razred 6°/o
* pretpostavljeno učešće poljskog jasena (autor)
Zastupljenost poljskog jasena u V. i VI. dobnom razredu je prevelika
u odnosu na današnja saznanja. Taj poljski jasen, ako je u grupimičnoj
smjesi, često se ne može posjeći, a da se pri tom ne ugrozi budućnost sastojine.
Do ovog stanja vjerojatno je došlo zbog već prethodno navedenog
sušenja hrasta lužnjaka i nizinskog brijesta, kao i nedovoljnog tretiranja
ovih sastojina u ratnim i poratnim vremenima kada se je gospodarilo na
temelju brze inventarizacije.


Iz svega naprijed navedenog izvodimo slijedeće


ZAKLJUČKE


— Šumarski stručnjaci jedne generacije bitno utječu na šume na području
na kojem djeluju. Sagledavanje tog utjecaja može se bolje uočiti samo
ako se promjene na šumsko-gospodarskom području promatraju u dužem
vremenskom periodu. Pri tome nikako ne stoji tvrdnja da oni veoma malo
pridonose postojećem fondu koji je stvoren više generacija prije njih.
— Analizom podataka smo utvrdili da je na našem području bitno povećana
ukupna drvna zaliha po 1 ha a naročito u starijim dobnim razredima.
Prema tome za ovo područje ne stoji ni tvrdnja da se već decenijama vrši
devastacija šumskog fonda kroz prejak intenzitet sječa u starijim šumama.
— Analizom stanja u sastojinama hrasta lužnjaka smo utvrdili:
1. Da je prosječno stanje drvne zalihe u svim dobnim razredima gotovo
na nivou teoretskih vrijednosti za odgovarajuća stanja kako je sagledava
današnja znanost o proizvodnim mogućnostima tih šuma. Kao takove one
imaju odličnu perspektivu tim više što se približavaju normalnoj šumi kojaće uskoro imati i normalnu drvnu zalihu.
2. Na našem području je od 1970. do 1985. g. ostvarena prosječna produkcija
po 1 ha od cea 9,60 m1, a u hrastovim šumama vjerojatno i više. Ako
se od ove produkcije i dalje bude sjeklo oko 5 m3/ha godišnje, tada će se
godišnje i dalje akumulirati 4—4,5 m:!/ha a normalno stanje od 350 m3/ha
u hrastovim šumama će se postići u narednih 15—20 godina.
3. Kako se iz podataka vidi na ovom se području povećava površina pod
šumama. U periodu od 1970—1985. g. oko 400 ha godišnje, a srednjoročnim
planom proširene biološke reprodukcije je predviđeno od 1986—1990., 950 ha
godišnje. Prema tome u ovim šumama može se u narednom periodu raču