DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 73 <-- 73 --> PDF |
popunjavanje 1094 ha njega i čišćenje 8478 ha zaštita (din) 1,909.171 doznaka m3 1,251.000 Ukupno 12.897 ha — Proširena biološka reprodukcija 1988. g. pošumljivanje 950 ha njega šuma 1.830 ha Ukupno 2.780 ha — 30. IX 1988. g. u ROŠ »Slavonska šuma« bilo je zaposleno 4.450 stalnih radnika. Ovih nekoliko podatka navedeni su samo radi najosnovnijeg uvida u sadašnje stanje šuma i poslovanje na ovom području. No kako je ŠGP »Slavonska šuma« dio šuma OOUR »SI. Požega« uvršteno tek nakon provedbe Zakona o šumama 1985. g. radi korektne analize gospodarske politike i poslovanja na području bivše Složene organizacije »Slavonska šuma«, u daljnjem toku analize podatka, služit ćemo se samo podacima za 5 OOUR-a, koji su se 1. 01. 1970. god. udružili u ŠPP »Slavonska šuma«. Uzeo sam si u zadatak analizirati, da li se na našem gospodarskom području vodila pravilna gospodarska politika ili se: »već decenijama vrši devastacija šumskog fonda« kako to navode neki znanstveni radnici (vidi u lit. 16) odnosno da 16.000 zaposlenih u šumarstvu veoma malo pridonosi postojećem šumskom fondu koji je stvoren jednu, dvije ili tri generacije ispred nas«. Ovu ću analizu izvesti i posebno s podacima o sastojinama hrasta lužnjaka, za koje se tvrdi (vidi u lit. 19) »Nestručni i nepravovremeni uzgojni zahvati, posebno kod izvođenja oplodnih sječa, slabog i nedovoljnog pomlađivanja, neprovedenih njega, fc prejakog intenziteta prorjeda u starijim sastojinama « dovodi do »pada kvalitete sastojina i nikakove budućnosti šuma i šumarstva tog područja .. .«. Ove tvrdnje nisu ničim ograničene, a kako se one iznose u poglavlju 3.1. Visoke regularne šume, uz naglasak i uže lociranje na nizinske šume hrasta lužnjaka, smatramo da se te primjedbe i tvrdnje odnose i na naše područje, jer »Slavonska šuma« gospodari sa 47%> svih šuma hrasta lužnjaka u SR Hrvatskoj. Ovakove tvrdnje proturaju se i u rasprave o zakonskom reguliranju problematike šumarstva, pri čemu se paušalno blati ugled struke, a zakonskom regulativom pokušava šume po tim prijedlozima u prvom redu »zaštititi« od stručnjaka u šumarstvu. Na neke primjedbe i tvrdnje ne može se nažalost dati odgovor na temelju analize podataka tj. pomoću brojki. Odgovor se može dobiti samo uvidom u stvarno stanje na terenu. Vjerojatno bi se oko iznešenih tvrdnji, trebao najviše zamislili naš Komitet za poljoprivredu i šumarstvo sa odnosnom Inspekcijskom službom, te na to dali mjerodavno mišljenje. U daljnjem toku rasprave pozabavit ćemo se sa dva osnovna gospodarska problema, koji se mogu analitički sagledati i to: |