DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 71 <-- 71 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 630*62 GOSPODARENJE ŠUMAMA NA PODRUČJU ROŠ »SLAVONSKA ŠUMA« S POSEBNIM OSVRTOM NA ŠUME HRASTA LUŽNJAKA Dragutin BED2ULA* SAŽETAK: Autor članka analizom sadašnjeg stanja šuma na području Radne organizacije šumarstva (ROŠ) »Slavonska šuma«, te promjena koje su ostvarene u razdoblju od 1970. do 1985. g. ustanovio je: — Da zaposleni u šumarstvu bitno utječu na šume kojima gospodare, što se može sagledati samo ako se laj utjecaj razmatra u dužem vremenskom razdoblju; — Da je stanje drvne zalihe, naročito u šumama hrasta lužnjaka, u prosjeku gotovo na nivou teoretskih vrijednosti koje sagledava sadašnja znanost o proizvodnim mogućnostima tih šuma. Kao takove, a naročito obzirom na strukturu dobnih razreda one imaju odličnu perspektivu. Prema produkciji od 9,60 m3 po ha, te drvnoj zalihi, koja se gomila svake godine, može se očekivati normalno stanje i normalna drvna zaliha od 350 m7, po ha za cea 15 do 20 godina; — U koliko u pojedinim sastojinama stanje nije na zadovoljavajućoj razini, autor navodi mnogobrojne događaje u prošlostikoji su mogli dovesti do tog stanja, odlučno odbacujući tvrdnjukoja se protura od strane nekih znastvenih radnika, da su ta stanja prouzrokovana svjesnim nastojanjem operative da propisujei provodi prejak intenzitet proreda u starijim sastojinama, te tako smanjuje produkciju, a što dovodi do devastacije tih sastojina. UVOD ROŠ »Slavonska šuma« gospodari danas šumama, koje se prostiru na području istočnog dijela Panonske ravnice, u porječju rijeke Save, Drave i Dunava, u Panonskom gorju Dilja, Papuka, Krndije i Psunja, Požeške gore i Sjeverne Babje gore, te Požeške kotline. Šumsko gospodarskom osnovom područja od 1. 1. 1986. g., gospodarske su šume razvrstane u 42 uređajna razreda, pri čemu pojedine vrste zauzimaju kako slijedi: šume hrasta lužnjaka 38%, hrasta kitnjaka 20%, šume bukve i bukve i jele 23%, poljskog jasena 2%, ostale tvrde listače 9%, meke listače 6%, te četinjače 2% ukupne površine šuma. * Dragutin Bedžula, dipl. inž., Osijek, Ulica Republike 18. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Tablica 1. Površina šuma Neobraslo OOUR za uzgoj Obraslo Neplodno Ukupno i zaštitu proizneproizvodno vodno ha Našice 50.718 799 1.308 550 53.375 Osijek 27.993 1.156 767 514 30.430 Pod. Slatina 26.342 623 481 140 27.586 SI. Brod 21.462 493 400 279 22.634 Vinkovci 62.376 685 1.300 1.576 65.937 Ukupno 188.891** 3.756 4.256 3.059 199.962 SI. Požega 46.718 506 640 375 48.239 SVEUKUPNO 235.609* 4.262 4.896 3.434 248.201 * Gospodarske šume 232.389. Ostale su zaštitne šume i šume s posebnom namjenom. ** Površina šuma bez SI. Požege je posebno iskazana radi kasnije analize samo dijela područja bez tog OOUR-a. Tablica 2. Stanje gospodarskih šuma po dobnim razredima Dobni razred Oznaka I II III IV V VI VII Ukupno ha 31.689 26.771 52.757 49.901 46.391 19.061 5.816 232.386 14 11 23 21 20 8 3 100 000 m3 m3/ha — 3.013 112 11.389 216 14.984 300 16.641 359 6.784 355 1.860 319 56.672 243 Osnovom područja utvrđeni godišnji etat iznosi: glavnog prihoda 704.600 m´1 prethodnog prihoda 628.000 m3 Ukupno ~ 1.332.000 m3 — Plan sječa (neto masa) za 1988. iznosi: trupci (krupno drvo) 478.124 m3 tanka oblovina 126.176 m3 drvo za kemijsku preradu 203.815 m3 ogrjevno drvo 256.078 m3 Ukupno 1.064.593 m3 Šumsko uzgojni radovi za 1988. godinu (jednostavna biološka repro dukcija) priprema staništa 2774 ha obnova šuma (pošumljivanje) 551 ha |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 73 <-- 73 --> PDF |
popunjavanje 1094 ha njega i čišćenje 8478 ha zaštita (din) 1,909.171 doznaka m3 1,251.000 Ukupno 12.897 ha — Proširena biološka reprodukcija 1988. g. pošumljivanje 950 ha njega šuma 1.830 ha Ukupno 2.780 ha — 30. IX 1988. g. u ROŠ »Slavonska šuma« bilo je zaposleno 4.450 stalnih radnika. Ovih nekoliko podatka navedeni su samo radi najosnovnijeg uvida u sadašnje stanje šuma i poslovanje na ovom području. No kako je ŠGP »Slavonska šuma« dio šuma OOUR »SI. Požega« uvršteno tek nakon provedbe Zakona o šumama 1985. g. radi korektne analize gospodarske politike i poslovanja na području bivše Složene organizacije »Slavonska šuma«, u daljnjem toku analize podatka, služit ćemo se samo podacima za 5 OOUR-a, koji su se 1. 01. 1970. god. udružili u ŠPP »Slavonska šuma«. Uzeo sam si u zadatak analizirati, da li se na našem gospodarskom području vodila pravilna gospodarska politika ili se: »već decenijama vrši devastacija šumskog fonda« kako to navode neki znanstveni radnici (vidi u lit. 16) odnosno da 16.000 zaposlenih u šumarstvu veoma malo pridonosi postojećem šumskom fondu koji je stvoren jednu, dvije ili tri generacije ispred nas«. Ovu ću analizu izvesti i posebno s podacima o sastojinama hrasta lužnjaka, za koje se tvrdi (vidi u lit. 19) »Nestručni i nepravovremeni uzgojni zahvati, posebno kod izvođenja oplodnih sječa, slabog i nedovoljnog pomlađivanja, neprovedenih njega, fc prejakog intenziteta prorjeda u starijim sastojinama « dovodi do »pada kvalitete sastojina i nikakove budućnosti šuma i šumarstva tog područja .. .«. Ove tvrdnje nisu ničim ograničene, a kako se one iznose u poglavlju 3.1. Visoke regularne šume, uz naglasak i uže lociranje na nizinske šume hrasta lužnjaka, smatramo da se te primjedbe i tvrdnje odnose i na naše područje, jer »Slavonska šuma« gospodari sa 47%> svih šuma hrasta lužnjaka u SR Hrvatskoj. Ovakove tvrdnje proturaju se i u rasprave o zakonskom reguliranju problematike šumarstva, pri čemu se paušalno blati ugled struke, a zakonskom regulativom pokušava šume po tim prijedlozima u prvom redu »zaštititi« od stručnjaka u šumarstvu. Na neke primjedbe i tvrdnje ne može se nažalost dati odgovor na temelju analize podataka tj. pomoću brojki. Odgovor se može dobiti samo uvidom u stvarno stanje na terenu. Vjerojatno bi se oko iznešenih tvrdnji, trebao najviše zamislili naš Komitet za poljoprivredu i šumarstvo sa odnosnom Inspekcijskom službom, te na to dali mjerodavno mišljenje. U daljnjem toku rasprave pozabavit ćemo se sa dva osnovna gospodarska problema, koji se mogu analitički sagledati i to: |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 74 <-- 74 --> PDF |
1. Gospodarenje šumama — ophodnja — produkcija — etat 2. Intenzitet prorjeđivanja. GOSPODARENJE ŠUMAMA NA PODRUČJU »SLAVONSKE ŠUME« OD 1970—1985. G. Šumsko privredno poduzeće (ŠPP) »Slavonska šuma« nastalo je udruživanjem (putem referenduma) iz 5 dotadašnjih radnih organizacija. Nakon donošenja Zakona o udruženom radu organizacija je transformirana u Složenu organizaciju udruženog rada (SOUR). Ulaženje u motive, koji su doveli do ovakvog organizacijskog modela, traži znatno veći prostor. Ovom prilikom ću samo navesti, da je na ovoj reorganizaciji rađeno dugo, te da je kao podloga izrađen Elaborat »Projekt o integraciji šumarstva Istočne Slavonije« na 172 stranice, te 48 stranica tabelarnog prikaza organizacija koje su se udružile. Uz prikaz kako smo gospodarili šumama, tj. što smo nakon osnivanja poduzeća zatekli, a kakvo je stanje bilo 1985. g., prikazat ćemo u slijedećim tabelama: Tablica 3. Analiza osnovnih gospodarskih pokazatelja o šumama P> j vr šina Drvna S a Prirast Etat Godina obraslo neobraslo Ukupno zaliha ha 000 m:! m´Vba 1 2 3 4 5 6 7 8 31. XII 1969. 182.458 13.633 196.091 32.11.7 967 785 176 31. XII 1985. 188.891 11.071 199.962 46.772 1.549 1.130 247 Razlika 6.433 —2.562 + 3.871 +14.655 +71 j- U periodu 1970—1985. je posječeno 15,799.000 m3 glavnog (54«/o) i prethodnog (46°/o), tj. 5,22 m:"ha godišnje. Tablica 4. Analiza drvne zalihe po dobnim razredima Godina L d ; 1—20 21—40 41—60 Dobn i61—80 razr e 81—100 d i 101—120 > 120 Ukupno ha 30.765 44.441 36.080 38.022 19.183 10.541 2.426 182.458 31. XLL1969. QQQ m:; 941 5.485 7.212 9.972 5.358 2.484 665 32.117 m :Vh — 123 200 262 279 235 274 176 ha 24.903 21.129 39.762 38.970 42.075 16.508 5.544 188.891 31. Xi.11985. riQQ JU U ! m3 — 2.599 8.879 12.238 15.278 6.075 1.731 46.772 m3/ha — 123 223 314 363 368 312 247 Indeks porasta drvnezalihe °/o — 0 111 120 130 156 114 140 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Komentar tablice 3. i 4. Iz tih podataka prikazanih na tablicama 3. i 4. vidi se da je u analiziranom periodu tj. za 16 godina: — povećana površinama pod šumama za 6.433 ha, tj. za 402 ha godišnje, — drvna zaliha povećana je za 14.655.000 m3, a prosječno po 1 ha za 71 m3 (razlika između drvne zalihe 31. XTI. 1969. g. i drvne zalihe 31. XII. 1985. g. u koloni 8 tablica 3), — da je najviše rasla drvna zaliha po 1 ha u starijim dobnim razdobljima (V — 130°/o i VI — 156%). Najstariji dobni razredi preko 100 i 120 godina moraju se izuzeti radi započete oplodnje sječe. (Do 1983. g. provodila se je sječa velikog dijela hrastovih šuma sa oplodnjom od 100 godina). — da je ostvarena produkcija od 0,68 m:w´/ha po formuli: M 1986 + (prosječno od 1970. do 1986) —M 1970. Pr = produkcija M = drvna zaliha Ako se od godišnje produkcije odbije godišnje posječena masa od 5,22 nr/ha tada se po 1 ha godišnje akumulira 4,66 m3. Svi ti naprijed navedeni pokazatelji odnose se na šume i na ukupni potencijal područja iz analize tj. na području SPP odnosno SOUR »Slavonska šuma« od 1970. do 1985. g. Kako za naše poduzeće najveće površine i najveću vrijednost imaju šume hrasta lužnjaka, posebno ćemo analizirati stanje tih šuma na dan 1. 1. 1986. godine. Za sada je u šumama hrasta lužnjaka utvrđena ophodnja od 120 godina s tim da je manji dio već predviđen sa ophodnjama od 140 godina, a drugi manji dio sa ophodnjama od 100 godina. Iz razmjera dobnih razreda svih lužnjakovih šuma, kao i odnosne drvne zalihe se vidi, da je ophodnja od 120 godina neodrživa, te da će se ona povećati na 140 i više godina, kad dođu na red sječe petog dobnog razreda, gdje je nagomilana ogromna drvna zaliha i čija površina je dvostruko veća od normalne, ako se računa sa ophodnjama od 140 godina. Pretpostavimo li da se u hrastovim šumama, kao i u prosjeku na tom području, godišnje akumulira po 1 ha 4,0—4,5 m:!, tada se očekuje normalno stanje, kako razmjera dobnih razreda, tako i 350 m:! prosječne drvne zalihe u roku od 15—20 godina. ETAT MEĐUPRIHODA — INTENZITET PRORJEĐIVANJA Utvrđivanje etata prethodnog prihoda, vrši se na području ROŠ »Slavonska šuma« na temelju prethodno utvrđenih numeričkih pokazatelja, uspješno ostvarene prorede u sastojinama sličnih karakteristika (iskustva), * Zamjerka koja se može staviti na ovaj obračun je činjenica da je u toku promatranog perioda mijenjane tarife kod izrade šumsko-gospodarskih osnova. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 77 <-- 77 --> PDF |
prirasno prihodnih tablica koje su stajale na raspolaganju stručnjacima i provjeravanja pomoću Klepčev e formule za etata međuprihoda. Ovakav način utvrđivanja etata međuprihoda moguć je u uvjetima približno normalnih sastojina. Ako je pak u nekoj sastojini utvrđen broj stabala za glavne vrste drveća koji je niži od podataka iz prirasno prihodnih tablica, u tom se slučaju proreda svodi na minimum usmjerena na sanitarnu sječu, odnosno, izuzetno na prorjeđivanje pojedinih grupa, koje su normalnog obrasta i sklopa za tu dob. U poslijeratnom razdoblju su se problematikom rasta i prirasta, te načinom utvrđivanja etata međuprihoda bavili mnogi znanstveni radnici (K1 epac, Dekanić, Hren, Cestar, Pranjić, Kovačić i dr.). Cilj svih tih znanstvenih istraživanja je bio kako izgospodariti optimalne tipove šuma u našim ekološkim uvjetima, a što znači »izgospodariti optimalni broj stabala i optimalnu drvnu zalihu kojom se u određenoj starosti postiže najveći prirast, kao i kritični broj stabala i kritičnu drvnu masu koja se nalazi na donjoj granici, koju treba zadržati u sastojini da ne dođe do pada proizvodnje « (12). Odgovor na to pitanje, po našem mišljenju samo djelomičan, dobili smo kroz radove Šumarskog instituta Jastrebarsko, čiju ekipu je prilikom istraživanja vodio dr. Cestar , a čiji finalni proizvod su prirasno prihodne tablice (lit. 7). Ove tablice odražavaju mogućnost i optimalnu proizvodnju ako se šumama gospodari kako smo u njima do sada gospodarili, a do kojih su optimalnih stanja svojim istraživačkim radom došli istraživači toga instituta. Svi ti rezultati su ostvareni uz postavljene ciljeve gospodarenja koji su definirani ekonomskom zrelošću naših šuma ili utvrđeni Zakonom o šumama. Nove spoznaje o većim mogućnostima produkcije u našim šumama, započeo je istraživati Dekanić . Ova bi istraživanja svakako trebalo nastaviti pri čemu koristiti i spoznaje do kojih je došao kroz svoja istraživanja dr. Kovači ć koji je istraživao utjecaj distribucije broja stabala na prirast u šumama hrasta lužnjaka. Nažalost ima znanstvenih radnika koji iz određenih podataka, a bez argumenata, izvode pogrešne zaključke. Jedan od takovih je zaključak: »da nije bilo jasno definirano, koliko drvne mase treba u pojedinom dobnom razredu proredom posjeći, te zaključak kako je radi toga došlo i dolazi do utvrđivanja prejakog intenziteta prorjeđivanja u starijim sastojinama hrasta lužnjaka« (vidi lit. 14). Suprotno tom mišljenju Dekani ć je provodio pokuse u sastojinama 90—100 godina starosti sa jakim intenzitetom prorede, mjerenjem utvrdio neznatno smanjenje prirasta i tvrdi: »Pravilnom pripremom sastojina za rcgeneraciju primjenom svijetlih proreda (sječa i do 100°/o prirasta) mi možemo zamijeniti sve faze oplodne sječe za obnovu sastojina« (vidi u lit. 19). Pri tome sklop se samo djelomice prekida i zbog toga ne dolazi do zakorovljenja. Slijedom misli prof. K1 e p c a koji kaže: »Kada se određuje prirast pojedinih sastojina — treba imati pred očima ne samo konkretno stanje nego i dosadašnji način gospodarenja«, naveo bih samo neke od nedaća koje su lužnjakove šume prošle da bi ih mogli promatrati nakon isteka 100 i više godina a to su: 187 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 78 <-- 78 --> PDF |
A) Sušenja hrasta lužnjaka u nizinskim šumama spominje se tokom čitavog njihovog razvitka, posebice od 1901. godine, zatim intenzivnije 1910. i 1911. godine (sušenje 200—300.000 m:i). Posebno bih naveo za ovu priliku sušenje iz 1924. i 1925. godine (vidi u lit. 14) kada ing. D. Muždeka navodi: »Ako se intenzitet sušenja izrazi u postocima koji pokazuju koliko su drvne mase od celog kubnog sadržaja odnosno sastojine osušilo onda se poslednje sušenjeovako: hrastika na području Kraljevske direkcije šuma Vinkovci kretalo Tablica 7. Intenzitet Površine šuma ha sušenja zapadne šume istočne šume ukupno 15% 2.470 19.000 21.470 30°/« 50»/o 75"/« 100%* 3.000 1.550 1.260 2.650 7.750 1.780 1.330 50 10.750 3.330 2.590 2.700 UKUPNO 10.930 29.910 40.840 Na zapadu se osušilo svega oko 800.000 m3 a na istoku 950.000 m3. Svega se osušilo 1,850.000 m3, što predstavlja 10 godišnji prirast na drvnoj masi posavskih šuma«, (citat završen). Tadašnja Kraljevska direkcija šuma Vinkovci je gospodarila sa 51.980 ha nizinskih šuma što znači da je sušenjem bilo obuhvaćeno preko 78°/o površine. Sušenje se dakako nastavilo i u poslijeratnom periodu. Prema analizama, koje je proveo B. Jureš a (vidi u lit. 7) »U u cijelom razdoblju od 1950—1985. godine osušilo se prosječno godišnje 0,57 m3 po hektaru, što iznosi 0,20% od drvne zalihe« (hrasta 0,28 m3 ha — 0,15% od drvne zalihe). B) Sušenje nizinskog brijesta u razdoblju od 1930—1980. g. na području nizinskih šuma istočne Slavonije potpuno se osušio. Kao jedna od glavnih vrsta drveća uz hrast i poljski jasen nestao je iz svih starijih sastojina, pa danas kao raritet promatramo 16 starih stabala nizinskog brijesta u odsjeku 3a šumskog predjela Sjeverno Radiševo. Prema podacima šumsko-gospodarske osnove za Vrbanjske šume (C r- n a d a k 1937. g.) na 9.099 ha površine utvrđena je slijedeća drvna zaliha: Tablica 9. Vrst drva Drvna zaliha m3 m3/ha Učešće hrast lužnjak jasen brijest ostalo 462.365 226.938 351.256 211.653 50 25 38 23 37 18 | 28 63´Vo 17 J ukupno 1,252.212 136 100 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 79 <-- 79 --> PDF |
C) Problem poljskog jasena pokazuje se u činjenica da se danas u šumama hrasta lužnjaka od glavnih vrsta zadržao jedino s lužnjakom poljski jasen. No poljski jasen ne može zbog tehnoloških svojstava imati istu ophodnju kao hrast lužnjak. Njega valja u dobi od 80 do 100 godina posjeći uz zadržavanje sjemenjaka u sastojim. U uređajnom razredu hrasta lužnjaka od 120 godina imamo danas slijedeću zastupljenost jasena u °/o-cima od ukupne drvne zalihe: II. dobni razred 16,5«/o V. dobni razred 14% (8)* III. dobni razred 11 «/<» VI. dobni razred 10<>/o (6)* IV. dobni razred 10 °/o VII. dobni razred 6°/o * pretpostavljeno učešće poljskog jasena (autor) Zastupljenost poljskog jasena u V. i VI. dobnom razredu je prevelika u odnosu na današnja saznanja. Taj poljski jasen, ako je u grupimičnoj smjesi, često se ne može posjeći, a da se pri tom ne ugrozi budućnost sastojine. Do ovog stanja vjerojatno je došlo zbog već prethodno navedenog sušenja hrasta lužnjaka i nizinskog brijesta, kao i nedovoljnog tretiranja ovih sastojina u ratnim i poratnim vremenima kada se je gospodarilo na temelju brze inventarizacije. Iz svega naprijed navedenog izvodimo slijedeće ZAKLJUČKE — Šumarski stručnjaci jedne generacije bitno utječu na šume na području na kojem djeluju. Sagledavanje tog utjecaja može se bolje uočiti samo ako se promjene na šumsko-gospodarskom području promatraju u dužem vremenskom periodu. Pri tome nikako ne stoji tvrdnja da oni veoma malo pridonose postojećem fondu koji je stvoren više generacija prije njih. — Analizom podataka smo utvrdili da je na našem području bitno povećana ukupna drvna zaliha po 1 ha a naročito u starijim dobnim razredima. Prema tome za ovo područje ne stoji ni tvrdnja da se već decenijama vrši devastacija šumskog fonda kroz prejak intenzitet sječa u starijim šumama. — Analizom stanja u sastojinama hrasta lužnjaka smo utvrdili: 1. Da je prosječno stanje drvne zalihe u svim dobnim razredima gotovo na nivou teoretskih vrijednosti za odgovarajuća stanja kako je sagledava današnja znanost o proizvodnim mogućnostima tih šuma. Kao takove one imaju odličnu perspektivu tim više što se približavaju normalnoj šumi kojaće uskoro imati i normalnu drvnu zalihu. 2. Na našem području je od 1970. do 1985. g. ostvarena prosječna produkcija po 1 ha od cea 9,60 m1, a u hrastovim šumama vjerojatno i više. Ako se od ove produkcije i dalje bude sjeklo oko 5 m3/ha godišnje, tada će se godišnje i dalje akumulirati 4—4,5 m:!/ha a normalno stanje od 350 m3/ha u hrastovim šumama će se postići u narednih 15—20 godina. 3. Kako se iz podataka vidi na ovom se području povećava površina pod šumama. U periodu od 1970—1985. g. oko 400 ha godišnje, a srednjoročnim planom proširene biološke reprodukcije je predviđeno od 1986—1990., 950 ha godišnje. Prema tome u ovim šumama može se u narednom periodu raču |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 80 <-- 80 --> PDF |
nati sa progresivnom potrajanošćn, koja će ubuduće zadovoljavati ne samo sve veće potrebe društva za proizvodima šumarstva nego i povećanim općekorisnim funkcijama od šuma. U narednom periodu može se analiziranom području računati s povećanjem sadašnjeg clata od 1,130.000 m3 godišnje na 1,300.000 do 1,400.000 ma godišnje. (11). 4. Sastojine hrasta lužnjaka koje po drvnoj zalihi, broju stabala i njihovoj strukturi i kvaliteti zaostaju, posjeći će se sa ophodnjama od 100 i 120 godina, dok će se za većinu sastojina ophodnja prolongirati na 140 i više godina. 5. Prorede se u svim dobnim razredima tretiraju u prvom redu kao uzgojna mjera. Odlučno se odbacuje tvrdnja da je oko intenziteta prorjedivanja u dosadašnjem radu bilo nekih nejasnoća i dilema, a pogotovo da su se u starijim šumama sjekla kvalitetnija stabla kako bi se namirivao nedostatak glavnog prihoda. Ovu tvrdnju iznosimo za načelno postavljanje zadataka u gospodarske osnove a što se u praksi i provodi, što nikako ne isključuje mogućnost i pojedinačnih promašaja. 6. Sadašnje stanje u nekim šumama hrasta lužnjaka ne može nas zadovoljiti, no u ocjeni toga stanja glavne razloge pripisujemo sušenju hrasta lužnjaka, sušenju nizinskog brijesta, te zakašnjeloj sječi poljskog jasena u tim šumama za vrijeme rata i u poslijeratnom periodu. 7. Pojave sušenja šuma, koje se dešavaju u posljednje vrijeme, nisu jako izražene u području nizinskih šuma hrasta lužnjaka. Neki čak šumarski stručnjaci smatraju da su one na nivou dugogodišnjeg prosjeka. Mišljenja smo da ta pojava koja je i vjerojatno u najvećoj mjeri uzrokovana novim poremećajima može biti jedini zabrinjavajući faktor za budućnost šuma i šumarstva ovog područja. 8. Do sada su znanstveno utvrđene neke aktivnosti šumarstva koje dovode do poremećaja u ekosistemu šuma. Zadatak je struke i znanosti da zajednički pronalaze najpovoljnije postupke za rad u šumi koje će u najvećoj mjeri pomiriti najčešće suprotne interese koji se pojavljuju uvođenjem moderne tehnologije s većini ekonomskim efektima s problemima zaštite šuma, te očuvanju stabilnosti ekosistema šuma. LITERATURA 1. Bezak, K., Proučavanje strukture i veličine sastojinskog debljinskog prirasta hrasta lužnjaka (Quercus robur) u zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae — Quercetum roboris, Horv. 1938). Šumarski institut Jastrebarsko, Radovi br. 52, 1982. 2. Dekanić , I., Intenziviranje proizvodnje proredom sastojina u Slavonskoj šumi hrasta lužnjaka. ŠPP »Slavonska šuma«, Zagreb, 1976. 3. Dekanić , I., Način i intenzitet proreda u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba. SOUR »Slavonska šuma«, Vinkovci, 1980. 4. Dekanić , I., Mogućnosti unapređenja šumske proizvodnje primjenom uzgojnih mjera — proreda — u prirodnim šumama. Jugoslavenski simpozij o šumskim proredama, Jugoslavenski poljoprivredno šumarski centar, Beograd, 1985. 5. Đ o r đ e v i ć, P., Bolest slavonskih hrastika. Beograd, 1930. 6. Hren , V., Ocjena stanja sastojine i jačine uzgojnog zahvata uz pomoć frekvencijske krivulje. Šumarski list 1—2, 1958, str. 5—14. 190 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 81 <-- 81 --> PDF |
7. Hren , V., Kovačić , D., Normalna raspodjela stabala po debljinskom stupnjevima i dobnim razredima u ekološko gospodarskim tipovima šuma: II G-10; II G-ll; II G-12; II G-13; II G-22. Šumarski institut Jastrebarsko, radovi 72, 1987. 8. Jur e š a, B., Sušenje šuma na području jugoistočne Slavonije. Šumarski list 1—2, 1988, str. 51—64. 9. Klepac , D., Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina. Zagreb, 1963. 10. Klepac , D., Uređivanje šuma, Zagreb, 1965. 11. Klepac, D., Etatne mogućnosti »Slavonske šume«. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1985. 12. Klepac , D., O numeričkim proredama (rukopis), str. 1—38. 13. Kovačić , Đ., Raspodjela učestalosti broja stabala i drvne mase kao mjera unapređenja šumske proizvodnje u nekim prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka u SR Hrvatskoj, Doktorska disertacija, Zagreb, 1981. 14. Matić , I., Intenzitet proreda i njegov utjecaj na stabilnost, proizvodnost i pomlađivanje sastojina hrasta lužnjaka — umnoženo ciklostilom, Zagreb, 1984, str. 1—10. 15. Muž deka, D., Stanje šuma Kr. direkcija šuma Vinkovci. Referat povodom ekskurzije studenata Visoke šumarske škole iz Brna, Vinkovci, 1927, str. 1—27. 16. S a b a d i, R., Krznar, A., J a k o v a c, H., Koliko društvena zajednica pridonosi održavanju i proširenju potencijala općih koristi od šume? Šumarski list 5—6, 1988, str. 255—265. 17. Služba za uređivanje šuma ROŠ »Slavonska šuma«, Analiza šumsko gospodarskih osnova područja Našice, Osijek, P. Slatina, Slavonski Brod i Vinkovci, Osijek, 1970. 18. Šumsko gospodarska osnova područja na Slavonsko-baranjskom šumsko gospodarskom području, Vinkovci, 21. 12. 1987. 19. Šume Hrvatske u današnjim ekološkim i gospodarskih uvjetima. Zbornik plenarnih referata i sažetak priopćenja. Zagreb, 1988. 20. Unapređivanje gospodarenja u hrastovim šumama, Osijek, 17. 12. 1982. — Stenogram sa održanog savjetovanja, str. 1—69. Forest Management in the Arefa of R. O. š. »Slavonska šuma« with Particular Reference to Common OAK Forests Summary Through the analysis of the present conditions of the forests in the area of the R.O.Š. »SLAVONSKA ŠUMA« and of the changes which occurred over the period between 1970 and 1985, the author has found out as follows: — the workers employed in forest management greatly influence the condition of the forests under their management, which can be noticed only if this influence is considered over a longer period of time; — the average wood stock, particularly that of the common oak trees, are almost at the theoretical level established by the current scientific knowledge about the productive capacity of such forests. This considered, and particularly in view of the age structure, these forests have an excellent perspective. Taking into account the production of 9.60 m´/ha and the existing wood stock which amasses every year, in approximatelly 15 to 20 years we can expect a normal state and normal wood stock of 350 m:l per hectare; — in cases when in certain stands the situation is not quite satisfactory, the author states a number of historical events which could have caused such conditions, but he resolutely rejects the idea diffused by some scientists who assert that such conditions are the result of the international approach by the operativestaff prescribing and carrying out too intensive thinning of the older stands, thus decreasing the production, which leads to the devastation of such stands. 191 |