DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS ODK 630*631.53.03:631.8.001 Šum. list CXIV (1990) 117 UTJECAJ KALCIJSKOG KARBONATA NA USPIJEVANJE BILJAKA SEDAM VRSTA DRVEĆA Nikola KOMLENOVIĆ* SAŽETAK: U radu je istraživan utjecaj NPK-gnojiva i CaCO; na ishranu i rast biljaka sedam vrsta drveća uzgajanih na tresetu iz SSSR-a. NPK-gnojidba je pospješila rast svih istraživanih vrsta. Najveće zahtjeve za kalcijem pokazao je hrast lužnjak. Kod drugih vrsta aplikacija CaC03 značajno je slabije utjecala na njihovrast, odnosno one su prema njemu bile do određene granice tolerantne. Primorski bor i obična smreka negativno su reagirale i na najnižu dozu CaCO-:,. Kod najviše doze došlo je do poremetnje u ishrani i zaostajanja u rastu kod svih istraživanih vrsta drveća. Ključne riječi: jednogodišnje biljke, NPK-gnojidba, CaC03, ishrana, rast UVOD Uloga kalcijskog karbonata i reakcije tla za uspijevanje i pridolazak šumskog drveća istraživana je u mnogim radovima (Ellenberg , 1958). Tla bogata kalcijevim karbonatom reagiraju općento alkalno, jer se on u vodi tla hidrolitski cijepa te kao sol jake baze i slabe kiseline tvori OH- ione. Međutim, alkalitet tla nije jednostavna funkcija sadržaja vapna u njemu. On također ovisi o sadržaju humusa, gline, vlazi, a posebno raspodjeli vapna u sitnici (Hesselman 1926, Hoyert i Axley 1952, Longenecker i Merkle 1952, Meyer i Volk 1952, D u r m a n i Radanović 1988. i dr.). Kalcijski, kao i drugi karbonati ne utječu samo na reakciju tla, već on sadrži i važan biogeni element Ca. Reakcija tla, odnosno CaCO:! utječu u velikoj mjeri i na druga kemijska svojstva tla, kao što su to npr. pristupačnost fosfora i drugih makro i mikro hraniva, toksičnost mangana i aluminija i dr. Dobro je poznato da Caf+ ioni djeluju na usvajanje niza drugih iona. Kalcij ima i veliku ulogu za strukturu tla, gospodarenje vodom, mikrobiološku aktivnost tla, a kroz to i na tvorbu humusa, kruženje N, mikorizu i dr. Kao što kalcijev ion utječe na usvajanje drugih iona od strane biljaka, tako se i njegovo usvajanje nalazi pod utjecajem konkurentskih iona. U prirodi se rijetko susrećemo sa nedostatkom Ca kao elementom ishrane. A kod nas do sada veći problem nije predstavljala niti niska reakcija. Dr. Nikola Komlenović, Šumarski institut, Jastrebarsko, YU 41420 Jastrebarsko. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Međutim, u vrijeme kada smo sve više suočeni s fenomenom kiselih kiša moramo i na to misliti. Ovaj je problem prisutan i kod uzgoja biljaka na posebnim supstratima. U prvom se redu radi o tresetu niske reakcije. Tako smo npr. kod mladih klijanaca čempresa primijetili čak nedostatak Ca, odnosno negativni utjecaj niske reakcije. Međutim, tijekom vegetacije ta se pojava gubi, jer se značajne količine kalcija apliciraju zalivnom vodom (Komlenović i sur. 1980). Veći problem pričinja visoka reakcija, odnosno suvišak karbonata u tlu. Radi se u prvom redu o karbonatnim tlima koja su često zastupljena na površinama namijenjenim za osnivanje šumskih kultura. Takvih tala ima dosta, ne samo u priobalnom, već i u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Kod uzgoja biljaka na posebnim supstratima također se često susrećemo s visokom reakcijom, odnosno problemima u ishrani koji iz tog proizlaze. MATERIJAL I METODE RADA Kao sjetveni supstrat poslužio je treset iz SSSR-a kojim su punjeni pa- per-pot lončići. Primijenjen je treset niže (Frančeskija — Pokus 1), te više (Jastrebarsko — Pokus 2 i Pokus 3) reakcije. Svi pokusi su imali slijedeća tretiranja: kontrola, NPK, NPK + 2 kg CaC03/ma, NPK + 4 kg CaC03/m3 i NPK + 8 kg CaC03/m3 treseta, a postavljeni su sa četiri ponavljanja. NKP-gnojidba je bila ista kao u nekim našim drugim pokusima (Komlenovi ć i sur. 1980. i dr.). Sjetva sjemena primorskog bora u rasadniku Frančeskija provedena je sredinom prosinca 1986, a svih ostalih vrsta u pokusul i 2, kao i primorskog bora u pokusu 2 u drugoj polovini mjeseca ožujka 1987. godine. Pokus 3 u rasadniku Jastrebarsko postavljen je krajem ožujka 1988. godine. Registracija rasta biljaka te uzimanje uzoraka supstrata i biljnog materijala obavljena je krajem 1987. (Pokus 1 i 2), odnosno 1988. godine (Pokus 3). U terenskim radovima sudjelovali su dr. P. R a s t o v s k i i E. Mara- din, dok su kemijske laboratorijske analize provele mr N. Pezdirc, Z. Luki ć i Z. Josipović . Analize klorofila obavljene su u Institutu za nuklearna istraživanja »Rudjer Bošković« pod rukovođenjem prof. M. W r is c h e r. REZULTATI ISTRAŽIVANJA S DISKUSIJOM U tabeli 1. prikazani su podaci o kemijskim svojstvima supstrata na kraju prve vegetacijske sezone. Iz tih podataka proizlazi da je treset u pokusu 1 imao značajno nižu reakciju od treseta primijenjenog u pokusu 2 i 3. Također je vidljivo da je aplikacija fosfornih i kalijevih gnojiva pozitivno utjecala na sadržaj fosfora i kalija u supstratu dok je dodavanje CaCO.. djelovalo na porast njegove reakcije. NPK-gnojidba pospješila je visinski i debljinski rast biljaka svih istraživanih vrsta drveća (Tab. 5, SI. 1, la i 2). |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Tablica 1. Osnovna kemijska svojstva supstrata Pokus Tretiranje H20 pH n-KCl Al- P A mg/10C K,0 g Ukupni N Organ/ » Pokus 1 Kontrola 4,4 3,3 14 50 0,51 92 NPK 4,3 3,8 31 68 0,52 90 NPK+Ca 1 4,9 4,4 35 86 0,43 93 NPK+Ca 2 5,0 4,7 30 90 0,44 92 NPK+Ca 3 5,4 5, i 35 85 0,58 91 Pokus 2 Kontrola 6,0 5,4 8 17 0,70 91 NPK 6,1 5,6 45 24 0,71 94 NPK+Ca 1 6,6 6,1 49 20 0,64 95 NPK+Ca 2 6,9 6,3 53 22 0,69 91 NPK + Ca 3 7,3 6,9 63 23 0,63 89 Pokus 3 Kontrola 6,6 6,1 8 24 0,48 91 NPK 6,2 5,5 49 45 0,58 92 NPK+Ca 1 6,8 6,2 61 46 0,62 90 NPK+Ca 2 7,0 6,7 45 40 0,59 90 NPK+Ca 3 7,3 6,9 65 30 0,62 89 O Frilititlil- PofcBi 1 JlflrikirtkiPokusl Pint pltultr D NPK NPHCi JlFK´ZCi *PK´3Cl Pitu (IUIM I t 0 NPK HPMCl NPWCi HPWCi H IPK 1 IPK*tCi *n-Ki MPK´SCl CiM Min niiiiiifiM SI. 1. Relativni odnosi visina biljaka nakon prve vegetacijske sezona |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 10 <-- 10 --> PDF |
] FriliiSilJi-PokusI H Julriiiriii-Pokus 2 odnoa 400300200100 Qetrcit Mu BrK KPfrlCl UPIMCl H?K«3Cl Tr.llr.nl. 200 100 0 0 BPK NNMCl NMCa IP**3C» Tr.i.r.twi R.l.tlvnl odnos 300 200 100 Qiircit nlir 0 WK K«*!Cl RPK+2CI BPK*3C« T.„,.«,. S/. ia. Relativni odnosi visina biljaka nakon prve vegetacijske sezone ii S/. 2. Pokus 3 — Utjecaj NPK-gnojiva i CaCO:] na rast hrasta crnike i lužnjaka Efekt NPK-gnojidbe bio je veći u rasadniku Frančeskija koji po svojim klimatskim značajkama bolje odgovara uzgajanim vrstama drveća. Od istraživanih vrsta hrast lužnjak je s obzirom na rast najjače reagirao na aplicirani CaCO), alepski bor, crni bor, hrast crnika i čempres u tom su pogledu pokazali značajno slabiju pozitivnu reakciju ili su s obzirom na |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 11 <-- 11 --> PDF |
CaCO;1 do određene granice bili tolerantni. Primorski bor i obična smreka negativno su reagirali već na najnižu dozu CaCO,,. NPK-gnojidba je djelovala i na porast koncentracija primijenjenih hraniva u biljci. Aplicirani CaCO:1 utjecao je na povišenje Ca-koncentracije u biomasi. Primjena dušika, fosfora, kalija i kalcija relativno se najviše odrazila u porastu odgovarajućih koncentracija u korijenu. Niže doze kalcijskog karbonata pozitivno su utjecale na koncentracije dušika i fosfora u biljci kod nekih vrsta. Više doze su u većini slučajeva uzrokovale pad koncentracije dušika, fosfora, kalija i cinka. Zanimljiv je podatak da su u lišću lužnjaka utvrđene i najviše Ca-koncentracije. To kao i brzi rast upućuje na velike zahtjeve ove vrste za kalcijem (Tab. 3 i 4). Tablica 2. Koncentracija hraniva u asimilacijskim organima — Frančeskija, Pokus 1 N P K Ca Mg Fe Mn Zn Vrsta drveća Tretiranje D/o ppm Alepski bor 0 0,76 0,073 0,51 1,12 0,150 152 120 64 NPK 1,76 0,208 1,02 1,11 0,157 160 120 100 NPK+Ca 1 1,40 0,212 1,06 1,10 0,140 200 148 80 NPK+Ca 2 1,38 0,238 1,19 1,24 0,167 180 100 90 NPK + Ca 3 1,38 0,219 0,99 1,37 0,188 160 140 74 Primorski bor 0 0,54 0,054 0,33 1,24 0,167 140 100 80 NPK 1,06 0,128 0,86 1,15 0,157 120 40 114 NPK+Ca 1 1,06 0,183 1,19 1,08 0,146 180 120 104 NPK+Ca 2 0,81 0,146 1,09 1,50 0,161 160 56 80 NPK+Ca 3 0,78 0,146 0,99 1,32 0,140 168 108 94 Crni bor 0 0,99 0,080 0,43 1,24 0,167 200 280 146 NPK 1,69 0,219 1,12 1,13 0,188 260 140 180 NPK+Ca 1 2,20 0,274 1,02 1,34 0,199 280 300 180 NPK+Ca 2 1,38 0,212 1,09 1,50 0,182 240 168 160 NPK+Ca 3 1,69 0,194 0,91 1,38 0,140 228 320 130 Hrast crnika 0 1,15 0,073 0,66 1,35 0,251 320 360 64 NPK 1,19 0,109 0,96 1,20 0,240 140 140 80 NPK + Ca 1 1,17 0,146 0,99 1,21 0,203 140 208 90 NPK+Ca 2 1,28 0,098 0,99 1,63 0,230 120 220 84 NPK+Ca 3 1,09 0,177 0,99 1,76 0,209 180 260 80 Primijeni ena NPK-gnoji dba utii ;cala j( i na T)ovećć inje, a CaCC l. na snizenje koncentracija klorofila a i b u iglicama (Tab. 6). Kod razmatranja naših rezultata, posebno negativnih efekata visokih doza kalcijskog karbonata, treba imati u vidu da je CaCOj primijenjen neposredno pred samu sjetvu te da je bio kemijski čist i fino usitnjen. Također Ireba računati s tim da zalivna voda sadrži značajne količine kalcijskih i drugih bazičnih iona, tako da do negativnog utjecaja niske reakcije i even |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 12 <-- 12 --> PDF |
tualnog nedostatka kalcija kao elementa ishrane može doći samo u najranijoj fazi razvitka biljaka. Za pretpostaviti je da u odnosu na CaCO:! i reakciju tla postoje i određene specifične genetske razlike unutar pojedine vrste drveća. Tablica 3. Koncentracija hraniva u asimilacijskim organima — Jastrebarsko, Pokus 2 Vrsta drveća Tretiranje N P K %» Ca Mg Fe Mn ppm Zn Obična smreka 0 0,75 0,069 0,59 0,81 0,250 170 44 24 NPK 0,80 0,183 0,99 0,81 0,188 170 52 20 NPK+Ca 1 0,65 0,191 1,06 0,92 0,150 170 80 26 NPK+Ca 2 0,57 0,183 1,02 1,08 0,150 188 84 24 NPK+Ca 3 0,58 0,156 0,89 1,32 0,200 170 52 26 Crni bor 0 1,09 0,107 0,79 0,91 0,166 120 180 76 NPK 1,45 0,163 0,79 1,00 0,181 100 92 60 NPK+Ca 1 0,77 0,122 0,69 0,97 0,196 120 68 40 NPK+Ca 2 0,76 0,122 0,53 1,14 0,196 240 80 46 NPK+Ca 3 0,70 0,097 0,49 1,17 0,211 120 20 36 uepski bor 0 1,27 0,139 0,79 0,67 0,151 120 100 54 NPK 1,03 0,233 1,07 0,48 0,121 120 140 34 NPK+Ca 1 1,05 0,244 1,02 0,72 0,181 160 88 50 NPK+Ca 2 0,63 0,156 0,69 0,98 0,227 140 68 34 NPK + Ca 3 0,84 0,156 0,76 1,07 0,242 100 28 16 Primorski bor 0 1,25 0,156 0,89 0,62 0,136 72 80 34 NPK 1,24 0,223 0,94 0,50 0,106 100 68 40 NPK+Ca 1 0,80 0,156 0,86 0,60 0,121 100 68 40 NPK+Ca 2 0,66 0,104 0,56 0,71 0,136 108 72 26 NPK+Ca 3 0,69 0,122 0,83 0,84 0,151 140 28 30 Hrast lužnjak 0 0,90 0,155 0,73 1,57 0,438 220 120 70 NPK 1,39 0,209 0,83 1,60 0,408 200 48 60 NPK+Ca 1 1,23 0,296 1,04 1,78 0,317 200 50 60 NPK+Ca 2 1,35 0,184 1,12 1,98 0,332 180 60 50 NPK+Ca 3 1,39 0,116 1,04 2,31 0,438 200 80 50 ZAKLJUČCI Na osnovu rezultata istraživanja i diskusije proizlaze niže navedeni zaključci: Aplikacija fosfornih i kalijevih gnojiva utjecala je na porast sadržaja fosfora i kalija u supstratu, a tretiranje sa CaCO:! na povišenje njegove reakcije. NPK-gnojidba je pospješila rast svih istraživanih vrsta drveća. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 13 <-- 13 --> PDF |
123 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Tablica 5. Visine i promjeri biljaka nakon prve vegetacije (cm/mm) Vrsta drveća Rasadnik Tretiranje Primorski Hrast Alepski bor Crni bor bor crnika Frančes-Kontrola 15,4 2,20 6,1 1,20 5,6 1,35 6,3 2,90 kija NPK 33,6 3,45 17,3 2,58 9,4 2,48 19,4 4,35 Pokus 1 NPK-i-Ca-1 30,5 3,38 22,1 2,68 10,1 2,75 16,6 4,30 NPK+Ca-2 30,3 3,23 20,2 2,38 8,2 2,45 14,2 3,63 NPK+Ca-3 23,0 3,05 18,6 2,07 7,9 2,25 13,6 3 58 LSD lOVo 2,4 0,73 2,9 0,15 0,9 0,30 2,0 0,36 1°/« 2,9 0,89 3.5 0,18 1,1 0,37 2,5 0,44 0,l´»/o 4,1 1,25 4,9 0,25 1,5 0,52 3,5 0,62 Primorski Obična Hrast \lepski bor Crni bor Čempres bor smreka lužnjak Kontrola 15,7 2,14 6,4 1,06 6,2 1,33 4,0 0,70 3,1 0,80 15,0 3,66 u nj in NPK 16,7 2,50 12,0 1,25 9,8 1,39 8,1 0,95 6,1 0,96 25,4 5,08 85 NPK+Ca l 13,7 1,83 11,1 1,30 6,7 1,32 8,4 0,95 5,6 0,87 34,9 5,95 NPK+Ca-2 8,9 1,69 7,2 0,99 5,6 0,90 5,6 0,82 5,4 0,89 33,8 5,37 t ° 50* NPK+Ca-3 7,7 1,28 5,0 0,88 5,6 0,85 4,2 0,68 4,6 0,86 27,3 5,18 LSD lO´/o 2,1 0,09 1,1 0,19 0,5 0,13 0,9 0,17 0,5 0,05 4,4 0,52 l»/» 2,6 0,10 1,4 0,24 0,6 0,15 1,1 0,21 0,6 0,06 5,3 0,63 0,1´Vo 3,6 0,15 1,9 0,34 0,9 0,22 1,6 0,29 0,9 0,08 7,5 0,89 Hrast crnika lužnjak Jastrebarsko Kontrola 6,9 2,5 14,9 4,0 Pokus 3 NPK 15,4 3,5 27,5 4,6 NPK+Ca-1 16,0 3,8 36,1 5,5 NPK + Ca-2 13,4 3,6 30,5 4,9 NPK+Ca-3 10,8 3,3 20,9 4,9 LSD 10V« 1,5 0,78 2,3 0,47 l»/o 1,8 0,95 2,9 0,57 0,1´Vo 2,6 1,33 4,0 0,80 Tablica 6. Sadržaj klorofila a i b u iglicama primorskog i alepskog bora (mg/g) Primorski bor Alepski bor Tretiranje Klorofil-a Klorofil-b Klorofil-a Klorofil-b Kontrola 0,435 0,292 0,477 0,251 NPK 0,529 0,330 0,579 0,253 NPK+Ca-1 0,355 0,237 0,439 0,199 NPK+Ca-2 0,308 0,228 0,353 0,159 NPK+Ca-3 0,314 0,206 0,224 0,107 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 15 <-- 15 --> PDF |
S obzirom na rast hrast lužnjak je najjače pozitivno reagirao na primjenu CaCO.i. Aplikacija kalcijskog karbonata samo je slabije utjecala na rast odnosno do određene su granice prema njemu bili tolerantni hrast crnika, alepski i crni bor te čempres. Kod primorskog bora i smreke utvrđeno je samo negativno djelovanje CaC03, posebno njegovih visokih doza. Primijenjena hraniva utjecala su i na porast njihovih koncentracija u biomasi. Niže doze CaCO.. pozitivno su djelovale na koncentracije dušika i fosfora u asimilacijskim organima nekih vrsta, a više na njihovo sniženje, kao i na pad koncentracije kalija i cinka. Primijenjena NPK-gnojidba je utjecala na povećanje, a CaCO:! na sniženje koncentracija klorofila a i b u iglicama alepskog i primorskog bora. Prije korištenja treseta za uzgoj šumskih biljaka trebalo bi ga laboratorijski ispitati te na osnovu dobivenih rezultata donijeti odluku o primjeni mineralnih gnojiva. LITERATURA Anić, J. (1984): Problemi deficijencije željeza u intenzivnoj biljnoj proizvodnji. IV Seminar Jug. društva za fiziologiju biljaka, Beograd. Anić, J., Ko m 1 e n o vi ć, N. (1983): Utjecaj različitih oblika fosfora na ishranu biljaka običnog bora (Pinus sylvestris L.). Šumarski list, 7—8, 1983. Che val i e r, G., Clement, A., Gar bay e, J., Letacon, F., Monsian, D. (1976): Calcium carbonate in coniferous trees: Influenze of ectomycorhizae on nitrogen metabolism and cationic nutrition. XVI IUFRO World Congress, Division II, Norway. Durman, P., Rađano vie, D. (1988): Utjecaj kalcifikacije pseudogleja na povećanje prihoda kukuruza i pšenice 1982—1986. VIII. kongres JDPZ, Cetinje. Ellenberg , H. (1958): Bodenreaktion (einschlisstich Kalkfrage). Handbuch der Pflanzenphysiologie, Band IV. Hesselman , H. (1926): Studien iiber die Humusdecke des Nadelvvaldes, ihre Eigenschaften und deren Abhangigkeit vom Waldbau. Medd. fr. Statens Skogsforsoksanst. 22. Hoy e rt, J., H. and Axley, H. (1952): Influence of liming material on pH values of six Maryland soils. Soil Sci. 71 Komi eno vic, N. (1984): Mineralna ishrana nekih vrsta listača i četinjača na posebnim supstratima. Fiziološki aspekti mineralne ishrane biljaka, JDFB, Beograd. Komlenović , N. (1980): Prilog poznavanju kloroze borovca (Pinus strobus L.) na karbonatnim tlima, Agrohemija 1—2. Komlenović, N., Nedović, V. (1979): Uspijevanje biljaka običnog bora (Pinus sylvestris L.) i obične smreke (Picea abies Karst.) s obzirom na neka svojstva supstrata. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, Zagreb. Komlenović, N., R a s t o v s k i, P., Mar koja, Đ. (1980): Rast biljaka crnog bora (Pinus nigra var. austriaca Asch. et Gr.) i brucijskog bora (Pinus brutia Ten.) s obzirom na upotrebljene supstrate i mineralna gnojiva. Šumarski list, 11—12, 1980. Komlenović, N., Rastovski, P., Mar koja, Đ. (1983): Istraživanja utjecaja sjetvenih supstrata i mineralnih gnojiva na rast i ishranu nekih vrsta drveća i grmlja. Šumarski list, 3—4, 1983. Komlenović, N., Rastovski, P. (1986): Utjecaj biogenih elemenata na uspijevanje tri vrste četinjača. Šumarski list, 1—2, 1986. Komlenović, N., Rastovski, P. (1988): Utjecaj kalcijskog karbonata na uspijevanje biljaka sedam vrsta drveća. VIII. kongres JDPZ, Cetinje. Longenecker, D., and Merkle, F. Y. (1952): Influence of placement of lime compounds on root development and soil characteristics. Soil Sci. 73. 125 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Meyer, T. H. and Volk, G. W. (1952): Effect of particle size of lime stones on soil reaction, exchangeable cations, and plant growth. Soil. Sci. 73. Tinus, R. W., Mc Donald, S. E. (1979): How to grow tree seedlings in containers in greenhouses. Rock mountain forest and range experiment station. Influence of Calcium Carbonate on the Growth of the Plants of Seven Tree Species Summary The influence of the NPK-fertilizers and CaCO, on the nutrition and growth of the plants of seven tree species grown on the peat of USSR origin was examined. The NPK-fertilizers improved the growth or all the examined species. The greatest requirements for calcium were noticed in common oak. In other applications CaCtX, had much less influence upon the growth, i.e. the other species were to a certain extent tolerant to this compound. Maritime pine and common juniper responded negatively even to the lowest quantity of CaCO.. The application of the highest quantity of this compound caused the disorder in the nutrition and retarded growth in all the examined tree species. Key-words : annual plants, application of NPK-fertilizers, CaCO:!, nutrition, growth. |