DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 7     <-- 7 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
ODK 630*631.53.03:631.8.001 Šum. list CXIV (1990) 117


UTJECAJ KALCIJSKOG KARBONATA NA USPIJEVANJE BILJAKA
SEDAM VRSTA DRVEĆA


Nikola KOMLENOVIĆ*


SAŽETAK: U radu je istraživan utjecaj NPK-gnojiva i CaCO;
na ishranu i rast biljaka sedam vrsta drveća uzgajanih na tresetu
iz SSSR-a. NPK-gnojidba je pospješila rast svih istraživanih vrsta.
Najveće zahtjeve za kalcijem pokazao je hrast lužnjak. Kod drugih
vrsta aplikacija CaC03 značajno je slabije utjecala na njihovrast, odnosno one su prema njemu bile do određene granice tolerantne.
Primorski bor i obična smreka negativno su reagirale i na
najnižu dozu CaCO-:,. Kod najviše doze došlo je do poremetnje u
ishrani i zaostajanja u rastu kod svih istraživanih vrsta drveća.


Ključne riječi: jednogodišnje biljke, NPK-gnojidba,
CaC03, ishrana, rast


UVOD


Uloga kalcijskog karbonata i reakcije tla za uspijevanje i pridolazak
šumskog drveća istraživana je u mnogim radovima (Ellenberg , 1958).


Tla bogata kalcijevim karbonatom reagiraju općento alkalno, jer se on
u vodi tla hidrolitski cijepa te kao sol jake baze i slabe kiseline tvori OH-
ione. Međutim, alkalitet tla nije jednostavna funkcija sadržaja vapna u
njemu. On također ovisi o sadržaju humusa, gline, vlazi, a posebno raspodjeli
vapna u sitnici (Hesselman 1926, Hoyert i Axley 1952, Longenecker
i Merkle 1952, Meyer i Volk 1952, D u r m a n i Radanović
1988. i dr.).


Kalcijski, kao i drugi karbonati ne utječu samo na reakciju tla, već on
sadrži i važan biogeni element Ca. Reakcija tla, odnosno CaCO:! utječu u
velikoj mjeri i na druga kemijska svojstva tla, kao što su to npr. pristupačnost
fosfora i drugih makro i mikro hraniva, toksičnost mangana i aluminija
i dr. Dobro je poznato da Caf+ ioni djeluju na usvajanje niza drugih iona.
Kalcij ima i veliku ulogu za strukturu tla, gospodarenje vodom, mikrobiološku
aktivnost tla, a kroz to i na tvorbu humusa, kruženje N, mikorizu i dr.
Kao što kalcijev ion utječe na usvajanje drugih iona od strane biljaka, tako
se i njegovo usvajanje nalazi pod utjecajem konkurentskih iona.


U prirodi se rijetko susrećemo sa nedostatkom Ca kao elementom ishrane.
A kod nas do sada veći problem nije predstavljala niti niska reakcija.


Dr. Nikola Komlenović, Šumarski institut, Jastrebarsko, YU 41420 Jastrebarsko.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Međutim, u vrijeme kada smo sve više suočeni s fenomenom kiselih kiša
moramo i na to misliti. Ovaj je problem prisutan i kod uzgoja biljaka na
posebnim supstratima. U prvom se redu radi o tresetu niske reakcije. Tako
smo npr. kod mladih klijanaca čempresa primijetili čak nedostatak Ca, odnosno
negativni utjecaj niske reakcije. Međutim, tijekom vegetacije ta se
pojava gubi, jer se značajne količine kalcija apliciraju zalivnom vodom
(Komlenović i sur. 1980).


Veći problem pričinja visoka reakcija, odnosno suvišak karbonata u tlu.
Radi se u prvom redu o karbonatnim tlima koja su često zastupljena na
površinama namijenjenim za osnivanje šumskih kultura. Takvih tala ima
dosta, ne samo u priobalnom, već i u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Kod
uzgoja biljaka na posebnim supstratima također se često susrećemo s visokom
reakcijom, odnosno problemima u ishrani koji iz tog proizlaze.


MATERIJAL I METODE RADA


Kao sjetveni supstrat poslužio je treset iz SSSR-a kojim su punjeni pa-
per-pot lončići. Primijenjen je treset niže (Frančeskija — Pokus 1), te više
(Jastrebarsko — Pokus 2 i Pokus 3) reakcije.


Svi pokusi su imali slijedeća tretiranja: kontrola, NPK, NPK + 2 kg
CaC03/ma, NPK + 4 kg CaC03/m3 i NPK + 8 kg CaC03/m3 treseta, a postavljeni
su sa četiri ponavljanja. NKP-gnojidba je bila ista kao u nekim našim
drugim pokusima (Komlenovi ć i sur. 1980. i dr.). Sjetva sjemena primorskog
bora u rasadniku Frančeskija provedena je sredinom prosinca 1986,
a svih ostalih vrsta u pokusul i 2, kao i primorskog bora u pokusu 2 u drugoj
polovini mjeseca ožujka 1987. godine. Pokus 3 u rasadniku Jastrebarsko
postavljen je krajem ožujka 1988. godine.


Registracija rasta biljaka te uzimanje uzoraka supstrata i biljnog materijala
obavljena je krajem 1987. (Pokus 1 i 2), odnosno 1988. godine (Pokus 3).


U terenskim radovima sudjelovali su dr. P. R a s t o v s k i i E. Mara-
din, dok su kemijske laboratorijske analize provele mr N. Pezdirc, Z.
Luki ć i Z. Josipović . Analize klorofila obavljene su u Institutu za
nuklearna istraživanja »Rudjer Bošković« pod rukovođenjem prof. M. W r is
c h e r.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA S DISKUSIJOM


U tabeli 1. prikazani su podaci o kemijskim svojstvima supstrata na
kraju prve vegetacijske sezone.


Iz tih podataka proizlazi da je treset u pokusu 1 imao značajno nižu
reakciju od treseta primijenjenog u pokusu 2 i 3.


Također je vidljivo da je aplikacija fosfornih i kalijevih gnojiva pozitivno
utjecala na sadržaj fosfora i kalija u supstratu dok je dodavanje CaCO..
djelovalo na porast njegove reakcije.


NPK-gnojidba pospješila je visinski i debljinski rast biljaka svih istraživanih
vrsta drveća (Tab. 5, SI. 1, la i 2).




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Tablica 1.


Osnovna kemijska svojstva supstrata


Pokus Tretiranje
H20
pH
n-KCl Al-
P A
mg/10C
K,0
g
Ukupni
N
Organ/
»
Pokus 1 Kontrola 4,4 3,3 14 50 0,51 92
NPK 4,3 3,8 31 68 0,52 90
NPK+Ca 1 4,9 4,4 35 86 0,43 93
NPK+Ca 2 5,0 4,7 30 90 0,44 92
NPK+Ca 3 5,4 5, i 35 85 0,58 91
Pokus 2 Kontrola 6,0 5,4 8 17 0,70 91
NPK 6,1 5,6 45 24 0,71 94
NPK+Ca 1 6,6 6,1 49 20 0,64 95
NPK+Ca 2 6,9 6,3 53 22 0,69 91
NPK + Ca 3 7,3 6,9 63 23 0,63 89
Pokus 3 Kontrola 6,6 6,1 8 24 0,48 91
NPK 6,2 5,5 49 45 0,58 92
NPK+Ca 1 6,8 6,2 61 46 0,62 90
NPK+Ca 2 7,0 6,7 45 40 0,59 90
NPK+Ca 3 7,3 6,9 65 30 0,62 89


O Frilititlil- PofcBi 1
JlflrikirtkiPokusl
Pint pltultr
D NPK NPHCi JlFK´ZCi *PK´3Cl
Pitu (IUIM I t
0 NPK HPMCl NPWCi HPWCi


H
IPK
1
IPK*tCi *n-Ki MPK´SCl
CiM Min niiiiiifiM


SI. 1. Relativni odnosi visina biljaka nakon prve vegetacijske sezona




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 10     <-- 10 -->        PDF

] FriliiSilJi-PokusI
H Julriiiriii-Pokus 2


odnoa
400300200100


Qetrcit Mu


BrK KPfrlCl UPIMCl H?K«3Cl Tr.llr.nl.


200


100


0


0 BPK NNMCl NMCa IP**3C» Tr.i.r.twi


R.l.tlvnl
odnos


300


200
100 Qiircit nlir


0 WK K«*!Cl RPK+2CI BPK*3C« T.„,.«,.


S/. ia. Relativni odnosi visina biljaka nakon prve vegetacijske sezone


ii


S/. 2. Pokus 3 — Utjecaj NPK-gnojiva i CaCO:] na rast hrasta crnike i lužnjaka


Efekt NPK-gnojidbe bio je veći u rasadniku Frančeskija koji po svojim
klimatskim značajkama bolje odgovara uzgajanim vrstama drveća.


Od istraživanih vrsta hrast lužnjak je s obzirom na rast najjače reagirao
na aplicirani CaCO), alepski bor, crni bor, hrast crnika i čempres u tom su
pogledu pokazali značajno slabiju pozitivnu reakciju ili su s obzirom na




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 11     <-- 11 -->        PDF

CaCO;1 do određene granice bili tolerantni. Primorski bor i obična smreka
negativno su reagirali već na najnižu dozu CaCO,,.


NPK-gnojidba je djelovala i na porast koncentracija primijenjenih hraniva
u biljci. Aplicirani CaCO:1 utjecao je na povišenje Ca-koncentracije u
biomasi. Primjena dušika, fosfora, kalija i kalcija relativno se najviše odrazila
u porastu odgovarajućih koncentracija u korijenu.


Niže doze kalcijskog karbonata pozitivno su utjecale na koncentracije
dušika i fosfora u biljci kod nekih vrsta. Više doze su u većini slučajeva
uzrokovale pad koncentracije dušika, fosfora, kalija i cinka.


Zanimljiv je podatak da su u lišću lužnjaka utvrđene i najviše Ca-koncentracije.
To kao i brzi rast upućuje na velike zahtjeve ove vrste za kalcijem
(Tab. 3 i 4).


Tablica 2.


Koncentracija hraniva u asimilacijskim organima — Frančeskija, Pokus 1


N P K Ca Mg Fe Mn Zn


Vrsta drveća Tretiranje


D/o ppm


Alepski bor 0 0,76 0,073 0,51 1,12 0,150 152 120 64
NPK 1,76 0,208 1,02 1,11 0,157 160 120 100
NPK+Ca 1 1,40 0,212 1,06 1,10 0,140 200 148 80
NPK+Ca 2 1,38 0,238 1,19 1,24 0,167 180 100 90
NPK + Ca 3 1,38 0,219 0,99 1,37 0,188 160 140 74


Primorski bor 0 0,54 0,054 0,33 1,24 0,167 140 100 80
NPK 1,06 0,128 0,86 1,15 0,157 120 40 114
NPK+Ca 1 1,06 0,183 1,19 1,08 0,146 180 120 104
NPK+Ca 2 0,81 0,146 1,09 1,50 0,161 160 56 80
NPK+Ca 3 0,78 0,146 0,99 1,32 0,140 168 108 94


Crni bor 0 0,99 0,080 0,43 1,24 0,167 200 280 146
NPK 1,69 0,219 1,12 1,13 0,188 260 140 180
NPK+Ca 1 2,20 0,274 1,02 1,34 0,199 280 300 180
NPK+Ca 2 1,38 0,212 1,09 1,50 0,182 240 168 160
NPK+Ca 3 1,69 0,194 0,91 1,38 0,140 228 320 130


Hrast crnika 0 1,15 0,073 0,66 1,35 0,251 320 360 64
NPK 1,19 0,109 0,96 1,20 0,240 140 140 80
NPK + Ca 1 1,17 0,146 0,99 1,21 0,203 140 208 90
NPK+Ca 2 1,28 0,098 0,99 1,63 0,230 120 220 84
NPK+Ca 3 1,09 0,177 0,99 1,76 0,209 180 260 80


Primijeni ena NPK-gnoji dba utii ;cala j( i na T)ovećć inje, a CaCC l. na snizenje
koncentracija klorofila a i b u iglicama (Tab. 6).


Kod razmatranja naših rezultata, posebno negativnih efekata visokih
doza kalcijskog karbonata, treba imati u vidu da je CaCOj primijenjen neposredno
pred samu sjetvu te da je bio kemijski čist i fino usitnjen. Također
Ireba računati s tim da zalivna voda sadrži značajne količine kalcijskih i
drugih bazičnih iona, tako da do negativnog utjecaja niske reakcije i even




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 12     <-- 12 -->        PDF

tualnog nedostatka kalcija kao elementa ishrane može doći samo u najranijoj
fazi razvitka biljaka. Za pretpostaviti je da u odnosu na CaCO:! i reakciju
tla postoje i određene specifične genetske razlike unutar pojedine vrste


drveća.
Tablica 3.
Koncentracija hraniva u asimilacijskim organima — Jastrebarsko, Pokus 2
Vrsta drveća Tretiranje
N P K

Ca Mg Fe Mn
ppm
Zn
Obična smreka 0 0,75 0,069 0,59 0,81 0,250 170 44 24
NPK 0,80 0,183 0,99 0,81 0,188 170 52 20
NPK+Ca 1 0,65 0,191 1,06 0,92 0,150 170 80 26
NPK+Ca 2 0,57 0,183 1,02 1,08 0,150 188 84 24
NPK+Ca 3 0,58 0,156 0,89 1,32 0,200 170 52 26
Crni bor 0 1,09 0,107 0,79 0,91 0,166 120 180 76
NPK 1,45 0,163 0,79 1,00 0,181 100 92 60
NPK+Ca 1 0,77 0,122 0,69 0,97 0,196 120 68 40
NPK+Ca 2 0,76 0,122 0,53 1,14 0,196 240 80 46
NPK+Ca 3 0,70 0,097 0,49 1,17 0,211 120 20 36
uepski bor 0 1,27 0,139 0,79 0,67 0,151 120 100 54
NPK 1,03 0,233 1,07 0,48 0,121 120 140 34
NPK+Ca 1 1,05 0,244 1,02 0,72 0,181 160 88 50
NPK+Ca 2 0,63 0,156 0,69 0,98 0,227 140 68 34
NPK + Ca 3 0,84 0,156 0,76 1,07 0,242 100 28 16
Primorski bor 0 1,25 0,156 0,89 0,62 0,136 72 80 34
NPK 1,24 0,223 0,94 0,50 0,106 100 68 40
NPK+Ca 1 0,80 0,156 0,86 0,60 0,121 100 68 40
NPK+Ca 2 0,66 0,104 0,56 0,71 0,136 108 72 26
NPK+Ca 3 0,69 0,122 0,83 0,84 0,151 140 28 30
Hrast lužnjak 0 0,90 0,155 0,73 1,57 0,438 220 120 70
NPK 1,39 0,209 0,83 1,60 0,408 200 48 60
NPK+Ca 1 1,23 0,296 1,04 1,78 0,317 200 50 60
NPK+Ca 2 1,35 0,184 1,12 1,98 0,332 180 60 50
NPK+Ca 3 1,39 0,116 1,04 2,31 0,438 200 80 50


ZAKLJUČCI


Na osnovu rezultata istraživanja i diskusije proizlaze niže navedeni zaključci:


Aplikacija fosfornih i kalijevih gnojiva utjecala je na porast sadržaja
fosfora i kalija u supstratu, a tretiranje sa CaCO:! na povišenje njegove
reakcije.


NPK-gnojidba je pospješila rast svih istraživanih vrsta drveća.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 13     <-- 13 -->        PDF

123




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Tablica 5.


Visine i promjeri biljaka nakon prve vegetacije (cm/mm)


Vrsta drveća
Rasadnik Tretiranje Primorski Hrast


Alepski bor Crni bor


bor
crnika


Frančes-Kontrola 15,4 2,20 6,1 1,20 5,6 1,35 6,3 2,90
kija NPK 33,6 3,45 17,3 2,58 9,4 2,48 19,4 4,35
Pokus 1 NPK-i-Ca-1 30,5 3,38 22,1 2,68 10,1 2,75 16,6 4,30
NPK+Ca-2 30,3 3,23 20,2 2,38 8,2 2,45 14,2 3,63
NPK+Ca-3 23,0 3,05 18,6 2,07 7,9 2,25 13,6 3 58


LSD lOVo 2,4 0,73 2,9 0,15 0,9 0,30 2,0 0,36
1°/« 2,9 0,89 3.5 0,18 1,1 0,37 2,5 0,44
0,l´»/o 4,1 1,25 4,9 0,25 1,5 0,52 3,5 0,62


Primorski
Obična Hrast


\lepski bor Crni bor Čempres


bor
smreka lužnjak


Kontrola 15,7 2,14 6,4 1,06 6,2 1,33 4,0 0,70 3,1 0,80 15,0 3,66


u


nj in
NPK 16,7 2,50 12,0 1,25 9,8 1,39 8,1 0,95 6,1 0,96 25,4 5,08


85
NPK+Ca l 13,7 1,83 11,1 1,30 6,7 1,32 8,4 0,95 5,6 0,87 34,9 5,95
NPK+Ca-2 8,9 1,69 7,2 0,99 5,6 0,90 5,6 0,82 5,4 0,89 33,8 5,37


t °


50*
NPK+Ca-3 7,7 1,28 5,0 0,88 5,6 0,85 4,2 0,68 4,6 0,86 27,3 5,18


LSD lO´/o 2,1 0,09 1,1 0,19 0,5 0,13 0,9 0,17 0,5 0,05 4,4 0,52
l»/» 2,6 0,10 1,4 0,24 0,6 0,15 1,1 0,21 0,6 0,06 5,3 0,63
0,1´Vo 3,6 0,15 1,9 0,34 0,9 0,22 1,6 0,29 0,9 0,08 7,5 0,89


Hrast
crnika lužnjak


Jastrebarsko Kontrola 6,9 2,5 14,9 4,0
Pokus 3 NPK 15,4 3,5 27,5 4,6
NPK+Ca-1 16,0 3,8 36,1 5,5
NPK + Ca-2 13,4 3,6 30,5 4,9
NPK+Ca-3 10,8 3,3 20,9 4,9


LSD 10V« 1,5 0,78 2,3 0,47
l»/o 1,8 0,95 2,9 0,57
0,1´Vo 2,6 1,33 4,0 0,80


Tablica 6.


Sadržaj klorofila a i b u iglicama primorskog i alepskog bora (mg/g)


Primorski bor
Alepski bor


Tretiranje


Klorofil-a Klorofil-b Klorofil-a Klorofil-b


Kontrola 0,435 0,292 0,477 0,251
NPK 0,529 0,330 0,579 0,253
NPK+Ca-1 0,355 0,237 0,439 0,199
NPK+Ca-2 0,308 0,228 0,353 0,159
NPK+Ca-3 0,314 0,206 0,224 0,107




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 15     <-- 15 -->        PDF

S obzirom na rast hrast lužnjak je najjače pozitivno reagirao na primjenu
CaCO.i. Aplikacija kalcijskog karbonata samo je slabije utjecala na
rast odnosno do određene su granice prema njemu bili tolerantni hrast crnika,
alepski i crni bor te čempres. Kod primorskog bora i smreke utvrđeno
je samo negativno djelovanje CaC03, posebno njegovih visokih doza. Primijenjena
hraniva utjecala su i na porast njihovih koncentracija u biomasi.
Niže doze CaCO.. pozitivno su djelovale na koncentracije dušika i fosfora u
asimilacijskim organima nekih vrsta, a više na njihovo sniženje, kao i na
pad koncentracije kalija i cinka.


Primijenjena NPK-gnojidba je utjecala na povećanje, a CaCO:! na sniženje
koncentracija klorofila a i b u iglicama alepskog i primorskog bora.


Prije korištenja treseta za uzgoj šumskih biljaka trebalo bi ga laboratorijski
ispitati te na osnovu dobivenih rezultata donijeti odluku o primjeni
mineralnih gnojiva.


LITERATURA


Anić, J. (1984): Problemi deficijencije željeza u intenzivnoj biljnoj proizvodnji. IV
Seminar Jug. društva za fiziologiju biljaka, Beograd.
Anić, J., Ko m 1 e n o vi ć, N. (1983): Utjecaj različitih oblika fosfora na ishranu
biljaka običnog bora (Pinus sylvestris L.). Šumarski list, 7—8, 1983.


Che val i e r, G., Clement, A., Gar bay e, J., Letacon, F., Monsian, D.
(1976): Calcium carbonate in coniferous trees: Influenze of ectomycorhizae on
nitrogen metabolism and cationic nutrition. XVI IUFRO World Congress, Division
II, Norway.


Durman, P., Rađano vie, D. (1988): Utjecaj kalcifikacije pseudogleja na povećanje
prihoda kukuruza i pšenice 1982—1986. VIII. kongres JDPZ, Cetinje.
Ellenberg , H. (1958): Bodenreaktion (einschlisstich Kalkfrage). Handbuch der
Pflanzenphysiologie, Band IV.


Hesselman , H. (1926): Studien iiber die Humusdecke des Nadelvvaldes, ihre
Eigenschaften und deren Abhangigkeit vom Waldbau. Medd. fr. Statens Skogsforsoksanst.
22.


Hoy e rt, J., H. and Axley, H. (1952): Influence of liming material on pH
values of six Maryland soils. Soil Sci. 71


Komi eno vic, N. (1984): Mineralna ishrana nekih vrsta listača i četinjača na
posebnim supstratima. Fiziološki aspekti mineralne ishrane biljaka, JDFB,
Beograd.


Komlenović , N. (1980): Prilog poznavanju kloroze borovca (Pinus strobus L.)
na karbonatnim tlima, Agrohemija 1—2.


Komlenović, N., Nedović, V. (1979): Uspijevanje biljaka običnog bora (Pinus
sylvestris L.) i obične smreke (Picea abies Karst.) s obzirom na neka
svojstva supstrata. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, Zagreb.


Komlenović, N., R a s t o v s k i, P., Mar koja, Đ. (1980): Rast biljaka crnog
bora (Pinus nigra var. austriaca Asch. et Gr.) i brucijskog bora (Pinus brutia
Ten.) s obzirom na upotrebljene supstrate i mineralna gnojiva. Šumarski list,
11—12, 1980.


Komlenović, N., Rastovski, P., Mar koja, Đ. (1983): Istraživanja utjecaja
sjetvenih supstrata i mineralnih gnojiva na rast i ishranu nekih vrsta
drveća i grmlja. Šumarski list, 3—4, 1983.


Komlenović, N., Rastovski, P. (1986): Utjecaj biogenih elemenata na uspijevanje
tri vrste četinjača. Šumarski list, 1—2, 1986.
Komlenović, N., Rastovski, P. (1988): Utjecaj kalcijskog karbonata na uspijevanje
biljaka sedam vrsta drveća. VIII. kongres JDPZ, Cetinje.
Longenecker, D., and Merkle, F. Y. (1952): Influence of placement of lime
compounds on root development and soil characteristics. Soil Sci. 73.


125




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Meyer, T. H. and Volk, G. W. (1952): Effect of particle size of lime stones on
soil reaction, exchangeable cations, and plant growth. Soil. Sci. 73.
Tinus, R. W., Mc Donald, S. E. (1979): How to grow tree seedlings in containers
in greenhouses. Rock mountain forest and range experiment station.


Influence of Calcium Carbonate on the Growth of the Plants of Seven Tree Species


Summary


The influence of the NPK-fertilizers and CaCO, on the nutrition and growth
of the plants of seven tree species grown on the peat of USSR origin was examined.
The NPK-fertilizers improved the growth or all the examined species. The
greatest requirements for calcium were noticed in common oak. In other applications
CaCtX, had much less influence upon the growth, i.e. the other species
were to a certain extent tolerant to this compound. Maritime pine and common
juniper responded negatively even to the lowest quantity of CaCO.. The application
of the highest quantity of this compound caused the disorder in the nutrition
and retarded growth in all the examined tree species.


Key-words : annual plants, application of NPK-fertilizers, CaCO:!, nutrition,
growth.