DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 69 <-- 69 --> PDF |
i hortikulturnih vrsta te voćarskih kultura pokazala su da se, kad se virusi eliminiraju iz matičnog materijala, urod povećava i po količini i po kvaliteti. Moguće je da bi se isti rezultati dobili i u slučaju šumskog drveća. Da bi se to sasvim pouzdano znalo, potrebni su još mnogi istraživački napori. Zbog našeg nedostatnog poznavanja mogućeg utjecaja virusa na šumsko drveće, može se nekom učiniti da su virusi manje važni nego stresni faktori pod čijim udarom propadaju šume. Takvo bi mišljenje, naravno, bilo pogrešno jer je izvan svake sumnje da i virusi, zajedno s drugim agensima, učestvuju u narušavanju šumskih ekosistema. Što se tiče istraživanja virusa u našim, jugoslavenskim šumskim ekosistemima, malo se toga ima reći. Naime, nitko do sada nije istraživao viruse naših šuma. Istina je da su naši biljni virolozi istraživali viruse drveća i grmlja ali ne onog u pravim šumskim ekosistemima (M i 1 i č i ć, 1982). Treba spomenuti da je prije dvadesetak godina poznati čehoslovački fitopatoiog Blattn y (1970), putujući našom zemljom, zapazio na omorici, topoli i hrastu simptome koji su jako sličili onima koje uzrokuju virusi. I sve je ostalo samo na tim zapažanjima. Prema tome, mi danas gotovo da ništa ne znamo o rasprostranjenosti virusa u našem šumskom drveću. To je pomalo iznenađujuće znali se da u našim vodećim sveučilišnim središtima postoje laboratoriji i znanstvenici (ponegdje i cijeli znanstveni timovi) koji već oko 40 godina intenzivno istražuju viruse i virusne bolesti ratarskih i voćarskih kultura te ukrasnog i industrijskog bilja. Nažalost, virološki laboratoriji u nas nisu na šumarskim fakultetima. No, to je mala prepreka da se oni potaknu, u prvom redu od šumarskih stručnjaka, na istraživanje virusa šumskog drveća. Bez sumnje je da bi u svakom interdisciplinarnom istraživačkom projektu, koji bi se ticao današnjeg propadanja šuma, trebalo biti mjesta i za istraživače koji se bave virusima. LITERATURA Berg, T. M. (1964): Studies on poplar mosaic virus and its relation to the host. Meded. Landbouwhogesch. Hoogesch. Wageningen 64, 11—83. Biddle, P. G., Tins ley, T. W. (1971). Some effects of poplar mosaic virus on the growth of poplar trees. New Phytol. 70, 67—77. Blattny , C. (1970). Bilješke o virozama i sumnjivim bolestima bilja na viroze u Jugoslaviji. Agronom, glasnik 3—4, 203—206. Boj nan sky, V. (1976). Ash (Fraxinus excelsior) granular mosaic. Pr. Ustavu Fytopathol. Entomol. 1976, 41—51. Biittner, C, Nienhaus, F. (1989a). Virus contamination of soils in forest ecosystems of the Federal Republic of Germany. Eur. J. For. Pathol. 19, 47—53. Biittner, C, Nienhaus, F. (1989b). Virus contamination of waters in two forest districts of the Rhineland area (FRG). Eur. J. For. Pathol, (u tisku). Cadman , C. H. (1963). Biology of soil-borne viruses. Annu. Rev. Phytopathol. 1, 143—172. Castello, J. D., Amico, L. A., O´Shea, M. T. (1984). Detection of tobacco mosaic and tobacco ringspot viruses in white ash trees by enzyme-linked immunosorbent assay. Plant Dis. 68, 787—790. Čech, M., Kralik, O., Blattny, C. (1961). Rod-shaped particles associated with virosis of spruce. Phytopathology 51, 183—185. Cooper, J. I. (1979). Virus diseases of trees and shrubs. Oxford: Inst. Terrestrial Ecol. 74 str. |