DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Tablicom 1. prikazali smo distribuciju odmora obzirom na njihovo trajanje. Tablica 1. Trajanje odmora(min) Broj odmora (L)_ do 5 7 6—10 9 11—15 7 16—20 4 preko 21 3 Pored tih, mogli bismo ih nazvati »pravih odmora« koje su radnici uzimali s namjerom da se odmore, u toku radne aktivnosti bilo je i kratkotrajnih prekida, predaha koje nismo registrirali, jer je bilo teško ocjeniti da li se radi o predahu ili nečemu drugom. Na primjer: radnik je oborio i izradio stablo pa stojeći na mjestu traži slijedeće koje će oboriti. To njegovo stajanje može se smatrati predahom, ali i nužnom fazom u toku rada. Radna se aktivnost na sječi i izradi može podijeliti u nekoliko kategorija obzirom na težinu rada, odnosno po potrošnji energije. Lakšim poslovima ili aktivnostima smatramo sve one poslove koje radnik čini u takozvanim: a) pripremno završnim vremenima (dolazak na radno mjesto, odlaganje stvari, prijelaz do prvog sječnog stabla, sakupljanje stvari i slično); b) potrebni prekidi rada (fiziološke potrebe, traženje alata, popravci, dogovori i slično). Sva nepotrebno izgubljena vremena u kojima radnik troši veoma malo energije, možemo smatrati kao jedan vid aktivnog odmora od stvarno teških poslova. Kod radnika I. K. lakših je aktivnosti bilo u trajanju od 41 minute, ili približno 10% od cjelokupnog radnog vremena. To ističemo zbog toga što kad valoriziramo način, trajanje pa time i efikasnost odmaranja, moramo i o tome voditi računa. Jedan od oblika ili načina odmaranja od teškog fizičkog rada pored prekida rada, odmora, je i promjena aktivnosti, naravno, mislimo na onu aktivnost koja iziskuje znatno manje energije. Radnici koji žele i postižu visoku efikasnost češće koriste upravo zamjenu aktivnosti kao odmor. Na osnovu snimljenih podataka možemo zaključiti slijedeće: 1. Promatrani radnici su se iskustveno donekle približili distribuciji, broju i trajanju odmora onom modelu za koji se smatra da predstavlja optimalnu organizaciju odmora kod teškog tjelesnog rada. 2. Najveća zamjerka se može staviti na trajanje odmora, a time indirektno i na broj odmora koji su u 45% slučajeva trajali duže od 10 minuta. Kad za svaki odmor zbrojimo minute odmaranja preko deset minuta (to se smatra gornjom granicom efikasnog odmaranja kod teškog tjelesnog rada), osim kod odmora za objed, dobit ćemo trajanje neefikasnog odmaranja. To je kod naših radnika u pet dana iznosilo 110 minuta. Dnevno se |