DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 41 <-- 41 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630*:331.055.001/2 Sum. list CXIV (1990) 151 ODMORI RADNIKA PRI SJECl I IZRADI DRVA Branko RANOGAJEC, Vlado TERZIN* SAŽETAK: Autori su snimili strukturu i trajanje odmora šumskih radnika na poslovima sječe i izrade drva. Uz komentar o kvaliteti i efikasnosti utvrđenog načina odmaranja, iznijeli su osnovne principe optimalnog odmaranja kod teških tjelesnih radova. Ključne riječi: Sječa i izrada drva; odmori pri radu. UVOD Krivulje rada koje pokazuju odnos između radnog učinka i trajanja rada su različite kod raznih radova, ali za većinu njih je karakteristično da u početku radne aktivnosti učinak raste do nekog maksimuma, a zatim opada kao što to možemo vidjeti na slici 1. kojom, je prikazana tipična krivulja učinaka kod teškog tjelesnog rada. Među faktorima koji uvjetuju takvu krivulju rada su najvažniji urađivanje i umor, dok početni i završni elan kao i monotonija imaju manji utjecaj. Urađivanje je zapravo jedan proces prilagođavanja organizma zahtjevima pojačane aktivnosti, jer je u početku rada najveća neravnoteža između mogućnosti organizma i zahtjeva koje postavlja rad što se kod tjelesnog rada očituje u relativnoj sporosti i slabijoj koordiniranosti pokreta i povećanoj potrošnji energije nego što će to biti kasnije. Trajanje procesa urađivanja ovisi o karakteru rada i varira od nekoliko minuta do jednog sata. Obično je urađivanje duže kod težih tjelesnih radova. Da bi se faza urađivanja što više skratila, odnosno radni učinak što prije podigao na optimalni nivo uobičajeno je da se prije početka radne aktivnosti izvrši »zagrijavanje« kao što to čine, istina u jednom ekstremnom obliku, profesionalni sportaši. Potrebe za posebnim oblikom »zagrijavanja« radnika na poslovima sječe drva nema iz razloga što šumarski radnici prije nego počnu sjeći moraju najčešće, u pravilu pješačiti do svog radnog mjesta i to opterećeni priborom za rad. Ta aktivnost njih »zagrijava«, a posebice kad je riječ o šumama na brdovitim terenima. Među faktorima koji smanjuju proizvodnost ljudskog rada i negativno utječu na stav prema radu posebno i značajno mjesto čini umor. Najopćenitije rečeno, umor možemo opisati kao reversibilno pogoršanje spremnosti ili mogućnosti za rad određene vrste, a do kojeg je pogoršanja došlo zbog same aktivnosti (Z. Bujaš) . Umor se objektivno očekuje u: * Branko Ranogajec, Vlado Terzin, R. O. Š. »Slavonska šuma«, Vinkovci. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— kvantitativnom i kvalitativnom smanjenju radnog učinka — promjenama u funkciji različitih organa (u fazi umora se povećava energetska potrošnja po jedinici proizvoda) — poremećaju psihomotorne spremnosti što se očituje u slabijoj koordinaciji pokreta, drhtanju, produženom vremenu reagiranja itd. Zbog tih promjena i poremećaja, radnik često postaje nesiguran, nesnalažljiv i nepažljiv, što sve može doživjeti kao lokalizirana bol u organima koji su bili angažirani, kao mlitavost, bezvoljnost ili difuzni osjećaj iscrpljenosti i klonulosti. Doživljaj umora je signal fiziološke neprilagođenosti organizma za rad i kao takav ima veliki značaj jer potiče radnika da uspori tempo rada ili na prekid rada i time ga donekle zaštićuje od opterećenja koje bi moglo izazvati nepopravljive promjene u organizmu. Ukoliko se svakodnevno javlja umor velikog intenziteta, a odmori su nedovoljni da bi se organizam oporavio, dolazi do akumulacije tragova umora tokom godine koji ubrzavaju trošenje organizma i skraćuju radni vijek. Nesumnjivo da je, zbog naprijed navedenih razloga, borba protiv umora jedan od najvažnijih problema psihofiziologije rada. Najdjelotvorniji način za suzbijanje i smanjivanje djelovanja umora je odmor, koji se sastoji u prekidu, usporenju ili promjeni radne aktivnosti, čime organizam ponovo stječe svoju normalnu funkcionalnu sposobnost. lio lo5 TD XI 2. loo s0 1 v Xo \ xs 3 1 -H > V TJ O Qj U (^ o. a 95 «j c H > i -P (0 I—I 0) 9o 12 3 4 5 6 7 8 satovi rada SI. 1. Tipična krivulja teškog tjelesnog rada. Prema Bujaš, Z. (1) 152 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Međutim, nije svejedno kada ćemo se odmarati, koliko puta ćemo se dnevno odmarati, koliko će odmori trajati i kako ćemo se odmarati. Da bismo postigli što veći efekt, odmaranje ili odmori moraju biti organizirani na naučnim saznanjima i proučavanjem konkretnih prilika posla za koji organiziramo odmor. CILJ Polazeći od značaja umora i odmora koji oni imaju u toku radne aktivnosti, naš je cilj bio da analiziramo radni dan na sječi i izradi višemetrice s tog aspekta i da na osnovu toga predložimo racionalniju organizaciju odmora s krajnjim ciljem da smanjimo nepovoljno djelovanje umora. REZULTATI I DISKUSIJA Snimili smo učestalost, trajanje i raspored odmora u toku rada na sječi i izradi višemetrice kod tri radnika. Ukupno smo imali snimljeno pet radnika- dana. Sve relevantne pokazatelje o odmorima smo grafički prikazali na slici 2. početak radnik: ŠS radnik.ŠS radnik: NN radnik: NN rad SI.2. Struktura odmora u toku radnog dana odmor Prosječno su radnici na radu proveli 453 minute (raspon: 435—475 minuta), od toga je prosječno efektivnog rada bilo 344 minute (raspon: 302—392 min), a odmora 109 min (raspon: 84—135 min). U prosjeku je svaki radnik koristio dnevno sedam odmora (raspon: 5— 10) u trajanju, ako izuzmemo odmor za objed, 12 minuta (raspon: |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Tablicom 1. prikazali smo distribuciju odmora obzirom na njihovo trajanje. Tablica 1. Trajanje odmora(min) Broj odmora (L)_ do 5 7 6—10 9 11—15 7 16—20 4 preko 21 3 Pored tih, mogli bismo ih nazvati »pravih odmora« koje su radnici uzimali s namjerom da se odmore, u toku radne aktivnosti bilo je i kratkotrajnih prekida, predaha koje nismo registrirali, jer je bilo teško ocjeniti da li se radi o predahu ili nečemu drugom. Na primjer: radnik je oborio i izradio stablo pa stojeći na mjestu traži slijedeće koje će oboriti. To njegovo stajanje može se smatrati predahom, ali i nužnom fazom u toku rada. Radna se aktivnost na sječi i izradi može podijeliti u nekoliko kategorija obzirom na težinu rada, odnosno po potrošnji energije. Lakšim poslovima ili aktivnostima smatramo sve one poslove koje radnik čini u takozvanim: a) pripremno završnim vremenima (dolazak na radno mjesto, odlaganje stvari, prijelaz do prvog sječnog stabla, sakupljanje stvari i slično); b) potrebni prekidi rada (fiziološke potrebe, traženje alata, popravci, dogovori i slično). Sva nepotrebno izgubljena vremena u kojima radnik troši veoma malo energije, možemo smatrati kao jedan vid aktivnog odmora od stvarno teških poslova. Kod radnika I. K. lakših je aktivnosti bilo u trajanju od 41 minute, ili približno 10% od cjelokupnog radnog vremena. To ističemo zbog toga što kad valoriziramo način, trajanje pa time i efikasnost odmaranja, moramo i o tome voditi računa. Jedan od oblika ili načina odmaranja od teškog fizičkog rada pored prekida rada, odmora, je i promjena aktivnosti, naravno, mislimo na onu aktivnost koja iziskuje znatno manje energije. Radnici koji žele i postižu visoku efikasnost češće koriste upravo zamjenu aktivnosti kao odmor. Na osnovu snimljenih podataka možemo zaključiti slijedeće: 1. Promatrani radnici su se iskustveno donekle približili distribuciji, broju i trajanju odmora onom modelu za koji se smatra da predstavlja optimalnu organizaciju odmora kod teškog tjelesnog rada. 2. Najveća zamjerka se može staviti na trajanje odmora, a time indirektno i na broj odmora koji su u 45% slučajeva trajali duže od 10 minuta. Kad za svaki odmor zbrojimo minute odmaranja preko deset minuta (to se smatra gornjom granicom efikasnog odmaranja kod teškog tjelesnog rada), osim kod odmora za objed, dobit ćemo trajanje neefikasnog odmaranja. To je kod naših radnika u pet dana iznosilo 110 minuta. Dnevno se |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 45 <-- 45 --> PDF |
dakle u prosjeku svaki radnik neefikasno odmarao 22 minute i to je zapravo ono nepotrebno izgubljeno vrijeme. Efekti odmaranja uz isto trajanje odmora bili bi sigurno veći da su radnici skratili odmore na 10 minuta uz uzimanje dva nova odmora od po 10 minuta. Propisati konkretnu optimalnu organizaciju odmora na sječi i izradi drva je nemoguće. Distribucija odmora i trajanje odmora zavise o nizu faktora (vanjskih uvjeta rada, radnog zadatka, subjektivnih faktora kao što su psihofizičke sposobnosti radnika, njegove vještine, dob navike i si.). Optimalna organizacija odmora bi se stoga morala utvrđivati za svakog radnika posebno i za svaku vrstu posla, a to je nemoguće. Stoga je u cilju racionalizacije organizacije odmora i odmaranja, nužno naučiti radnike osnovnim principima dobrog i efikasnog odmaranja. OSNOVNI PRINCIPI ZA EFIKASNO ODMARANJE Da bismo racionalno organizirali odmore i polučili maksimalne efekte odmaranja moramo odgovoriti na nekoliko osnovnih pitanja: (1) Kada u toku radnog vremena treba uzeti odmor (2) Kako često se treba odmarati (3) Koliko odmor treba da traje (4) Kako se valja odmarati. U svakodnevnoj praksi kad je čovjek aktivan, kad nešto radi, on u pravilu uzima odmor onog trenutka kad se osjeti umornim, kad mu ta njegova aktivnost postane teška. Međutim, taj princip nije ispravan. Mnogobrojna su istraživanja pokazala da je najbolje odmor uzeti prije nego što se pojavio umor. U toku radne aktivnosti s pojavljivanjem umora i njegovim jačanjem dolazi do sve većeg opadanja radnog učinka (vidi sliku 1). Ako odmor uzmemo u pravo vrijeme, mi ćemo spriječiti daljnje opadanje učinka. On će se nakon odmora, uz jednu kratku fazu »urađivanja« ponovo ustaliti na nivou na kojem je bio prije odmora (slika 3). Kad se ponovo osjeti nadolazak umora, radnik treba uzeti novi odmor i tako raditi do kraja radnog dana. radni sati SI.3. Odmor valja uzeti prije nego što je nastupio umor. Prema Petz, B. (2) |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Zašto je važno da se radnik ponaša (odmara) po iskazanom principu? Znanstvena su istraživanja utvrdila da se umor u toku rada razvija krivuljom pozitivne akceleracije. To znači, u početku sporo, a kasnije sve brže i brže. Uzmemo li odmor prije nastupa umora, ili u momentu kad se pojave prvi subjektivni simptomi umora, znači u fazi kad se umor sporo razvija, umorom izazvane posljedice u organizmu mogu se relativno brzo odstraniti´. Ukoliko s odmorom počnemo u fazi izraženog umora, on će morati znatno duže trajati jer je količina nagomilanih promjena u organizmu znatno veća. Već je u odgovoru na prethodno pitanje (Kada?) sugerirano i koliko često se treba odmarati. Konkretno odgovor glasi: Toliko često koliko je to potrebno. Načelno, kad je u pitanju čestina odmora, možemo reći da je dobro uzimati više odmora kraćeg trajanja nego manje odmora duljeg trajanja. Većina znanstvenika smatra da pri teškom fizičkom radu treba radnik koristiti više kratkotrajnih odmora od 7—10 minuta, zbog toga što najveći dio tragova umora nestaje u prvim minutama odmora, dok se daljnjim pro duljivanjem odmora relativno malo dobiva na oporavku. Iz slike 3. možemo vidjeti da su u prvih 5 minuta odmaranja efekti odmaranja takvi da možemo postići 75"/o prethodnog učinka, a daljnjim desetminutnim odmaranjem samo oko 20»/o prethodnog"učinka. Naravno, pri laganijem radu broj odmora može biti znatno manji. 5 lo 15 odmor u min. SI.4. Krivulja oporavka od umora. Prema Bujaš, Z. (1) Naše svakodnevne navike su takve da mi više preferiramo duže odmore i to često samo jednom, a nerijetko ga uzimamo ili koristimo na kraju naše radne aktivnosti. Kako su te navike u direktnoj suprotnosti s iskazanim principima i kontraproduktivne, moramo ih mijenjati. Obzirom da šumarski radnici rade u tzv. slobodnom ritmu, oni imaju punu slobodu odlučivanja kako će se odmarati, što nije slučaj s industrijskim radnicima koji rade na traci i koji se moraju odmarati u isto vrijeme. Kako se valja odmarati? Odmah recimo da postoje dva načina odmaranja pasivni i aktivni. Pasivni se odmor sastoji u mirovanju, prekidu svake aktivnosti. Smatra se da je pasivni odmor prijeko potreban kod napornih tjelesnih radova. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Aktivan se odmor sastoji u tome što obavljamo aktivnost koja je druge vrste od one koja nas je umorila. On se prakticira kod intelektualnih poslova laganog psihomotornogrepetetivnog rada ili rada gdje su angažirane male mišićne skupine. Aktivan je odmor poželjan i u slučajevima statičkog rada (kad se mišićnom kontrakcijom svladava neki otpor), jer ćemo aktivnošću mišića koji su bili statički opterećeni omogućiti bolji dotok krvi, izmjenu tvari i oporavak samog mišića. Pasivni i aktivni oblici odmaranja su nužni kad je došlo ili dolazi do umora. No, poželjno je tako raditi da u što manjem broju slučajeva dolazi do umora. Preventivna djelovanja, koja mogu utjecati na opće stanje umora i to naročito kod teških tjelesnih radova kao što su to poslovi u šumarstvu su: promjena aktivnosti i značajno smanjenje aktivnosti. Konkretno to znači da bi radnik sam (kada je to moguće) trebao organizirati rad da naizmjenično obavlja teške i lakše poslove i da, ako to nije moguće, u određenim vremenskim razmacima znatnije smanji intenzitet svog rada. Koresteći te postupke uz racionalne i dokazano efikasne oblike odmaranja, on će se znatno manje umoriti, a njegova će produkcija biti veća. U šumarstvu su svojevrstan problem mladi radnici, radnici koji počinju raditi u šumarstvu. Iako su oni psihofizički zdravi i normalno razvijeni, oni nemaju izdržljivost, kondiciju starijih radnika. Uz to, budući da nemaju razvijene vještine rada, kod njih je uočljivo statičko opterećenje određenih mišića, što inače nije nužno. Sve to uvjetuje znatno prije umaranje i prekide rada. To se nerijetko tumači kao njihova lijenost i nezainteresiranost za rad. Organizatori i mentori obučavanja mladih radnika morali bi biti svjesni te njihove fiziološke nepripremljenosti za veće napore duljeg trajanja i prema njima i njihovim potrebama organizirati odmore a ne sebi. LITERATURA Bujaš, Z. (1964): Psihofiziologija rada, Zagreb. Petz, B. (1987): Psihologija rada, Zagreb. Rest Periods in Timber Cutting and Working Summary The authors made the structural and time chart of the workers´ rests during the timber cutting and working. In addition to their comment on the quality and efficiency of the determined rest schedule, they present the basic principles of the optimum rest schedule during the fatiguing physical works. Key-words : timber cutting and working; rests at work. |