DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 41 <-- 41 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630*:331.055.001/2 Sum. list CXIV (1990) 151 ODMORI RADNIKA PRI SJECl I IZRADI DRVA Branko RANOGAJEC, Vlado TERZIN* SAŽETAK: Autori su snimili strukturu i trajanje odmora šumskih radnika na poslovima sječe i izrade drva. Uz komentar o kvaliteti i efikasnosti utvrđenog načina odmaranja, iznijeli su osnovne principe optimalnog odmaranja kod teških tjelesnih radova. Ključne riječi: Sječa i izrada drva; odmori pri radu. UVOD Krivulje rada koje pokazuju odnos između radnog učinka i trajanja rada su različite kod raznih radova, ali za većinu njih je karakteristično da u početku radne aktivnosti učinak raste do nekog maksimuma, a zatim opada kao što to možemo vidjeti na slici 1. kojom, je prikazana tipična krivulja učinaka kod teškog tjelesnog rada. Među faktorima koji uvjetuju takvu krivulju rada su najvažniji urađivanje i umor, dok početni i završni elan kao i monotonija imaju manji utjecaj. Urađivanje je zapravo jedan proces prilagođavanja organizma zahtjevima pojačane aktivnosti, jer je u početku rada najveća neravnoteža između mogućnosti organizma i zahtjeva koje postavlja rad što se kod tjelesnog rada očituje u relativnoj sporosti i slabijoj koordiniranosti pokreta i povećanoj potrošnji energije nego što će to biti kasnije. Trajanje procesa urađivanja ovisi o karakteru rada i varira od nekoliko minuta do jednog sata. Obično je urađivanje duže kod težih tjelesnih radova. Da bi se faza urađivanja što više skratila, odnosno radni učinak što prije podigao na optimalni nivo uobičajeno je da se prije početka radne aktivnosti izvrši »zagrijavanje« kao što to čine, istina u jednom ekstremnom obliku, profesionalni sportaši. Potrebe za posebnim oblikom »zagrijavanja« radnika na poslovima sječe drva nema iz razloga što šumarski radnici prije nego počnu sjeći moraju najčešće, u pravilu pješačiti do svog radnog mjesta i to opterećeni priborom za rad. Ta aktivnost njih »zagrijava«, a posebice kad je riječ o šumama na brdovitim terenima. Među faktorima koji smanjuju proizvodnost ljudskog rada i negativno utječu na stav prema radu posebno i značajno mjesto čini umor. Najopćenitije rečeno, umor možemo opisati kao reversibilno pogoršanje spremnosti ili mogućnosti za rad određene vrste, a do kojeg je pogoršanja došlo zbog same aktivnosti (Z. Bujaš) . Umor se objektivno očekuje u: * Branko Ranogajec, Vlado Terzin, R. O. Š. »Slavonska šuma«, Vinkovci. |