DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Ukrštena je varijabla »kategorija uzorka« i »indeksa socioekonomskog statusa«. Između ukrštenih varijabli postoji značajna korelacija (C = 0,50). Prema podacima, od 555 »radnika« u uzorku, visoko mjesto prema rangu zauzima 39 (7,0%) radnika; dobro mjesto zauzima 107 (19,2%) radnika; srednje mjesto zauzima 119 (21,5%) radnika — rang 3; niže mjesto zauzima 128 (23,1%) radnika i nisko — rang 5, zauzima 162 (29,2%) radnika. Indeks V segmentarne asocijacije naglašava da »rangu 1« (V = —0,64) i »rangu 2« (V = —0,15) neće pripadati ispitanici iz kategorije »radnik«. Prema segmentarnoj asocijaciji »rang 4« (V = 0,17) i »rang 5« (V = 0,27) očito govori da je generalni položaj ove kategorije zaposlenih na dnu ljestvice socioekonomskog statusa. Prema ovoj analizi može se reći da je socioekonomski status radnika nizak. Kod druge kategorije uzorka, a to su poslovođe, situacija je posve drugačija. Od 148 poslovođa, 65 (44,0%) ima »rang 1« odnosno visoki položaj; 45 (30,4%) ima »rang 2«; 27 (18,2%) »rang 3«, a 11 poslovođa zauzima četvrto i peto mjesto na ljestvici socioekonomskog statusa. Indeks V segmentarne asocijacije koji u ćeliji »poslovođa« i »rang 1« iznosi 0,20, naglašava da visoko mjesto na ovoj ljestvici zauzimaju isključivo poslovođe. Negativni predznaci indeksa V za treći, četvrti i peti rang ukazuju na to da poslovođe u pravilu neće biti nisko na ljestvici socioekonomskog statusa. Također, predsjednik zbora radnika, predsjednik radničkog savjeta i sekretar 0 0 SK prema negativnim predznacima indeksa V za treći, četvrti i peti rang, neće se nalaziti na dnu, već će njihov položaj biti na vrhu ljestvice, iako ne odviše izražen. Za razliku od ovih kategorija, predsjedniku sindikata pripada »srednje« mjesto na ovoj ljestvici, jer je tek tu indeks V pozitivan. Iz toga se može zaključiti da na ljestvici socioekonomskog statusa najviše mjesto zauzimaju poslovođe i da je njihova uloga dominantna. Iza poslovođa slijede one kategorije iz uzorka koje su bitne za donošenje određenih odluka, a to su predsjednik radničkog savjeta, sekretar 0 0 SK i predsjednik zbora radnika. Predsjednik sindikata je negdje na srednjem mjestu, a radnici su na zadnjem mjestu ove ljestvice. Pregledno socioekonomski položaj kategorija uzorka izgledao bi ovako: 1. Visoki položaj — poslovođe 2. Dobar položaj — sekretar 0 0 SK 3. Srednji položaj — predsjednik radničkog savjeta 4. Niži položaj — predsjednik zbora radnika, predsjednik sindikata 5. Nizak položfij — radnici. Budući da su podaci ukazali na diferencijaciju prema obrazovnoj strukturi, odnosno da stupanj obrazovanja utječe na položaj pojedinca, indeks socioekonomskog statusa to i potvrđuje. Ukrštanjem varijable »školska sprema« s indeksom socioekonomskog statusa, vidljivo je da postoji značajna korelacija (C = 0,54). Izražen stupanj povezanosti među varijablama ukazuje na to da će obrazovanje utjecati na položaj pojedinca. Prema podacima iz tablice broj 2, može se zaključiti da dominiraju tri kategorije ispitanika prema obrazovanju: NKV ispitanika ima 104, KV ispitanika ima 283 i ispitanika sa srednjom stručnom spremom ima 264. Ostale kategorije prema obrazovanju su manje zastupljene, stoga su relevantniji podaci brojčano više zastupljenih kategorija ispitanika prema obrazovanju. |