DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 23 <-- 23 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS (JDK 630»32:338.984(083.4)001 Sum. list CXIV (1990) 133 MATEMATIČKI MODELI ZA PLANIRANJE ČINILACA SJEČE I IZRADE DRVA U PREBORNIM ŠUMAMA Ivan MARTINIĆ* SAŽETAK: Utvrđeno je značajno djelovanje slijedećih faktora na rad pri sječi i izradi drva: — ekološko-gospođarski tip šume, — vrsta drveća, — prsni promjer stabla, — metoda rada, — broj radnika u ekipi, — intenzitet sječe (broj stabala/ha). Novi ulazni kriteriji (faktori primjene) povećali su pouzdanost i objektivnost planiranja, činioca sječe i izrade drva. Istražene su vrijednosti parametara matematičkih modela za određivanje: — ukupnog vremena sječe i izrade (norme vremena i učinaka), — pogonskog vremena rada motornom pilom, — normativa goriva i maziva, — neto drva očekivanih sortimenata. Dizajn i organizacija sustava matematičkih modela, u primjeni daju neusporedive prednosti upotrebi kompjutera. Ključne riječi: Sječa i izrada. Tehničke norme i normativi. Matematički modeli. Faktori primjene normi. UVOD Cilj je šumske proizvodnje na sječi i izradi drvnih sortimenata (sječa i izrada drva) ostvariti ekonomičnu proizvodnju, odnosno opteretiti izrađeni sortiment minimalnim troškovima. Preduvjet za organiziranu proizvodnju je korektna i sveobuhvatna priprema rada kojom kontinuirano težimo uspostavljanju takvih odnosa između faktora rada koji su bolji od onih pri već postojećem radu (1). Pouzdane i objektivne norme i normativi predstavljaju nezamjenljive osnove svakog stručnjaka pri planiranju i pripremi rada na sječi i izradi drva. To su, ujedno, jedni od glavnih mjerila stimulativne raspodjele zarada radnika (2). * Ivan Martinić, dini. inž., Šumarski fakultet u Zagrebu, Šimunska c. 25. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Primjena normi i normativa u neposrednoj je vezi s interesima većine zaposlenih u šumarstvu, njihovim međusobnim odnosima i odnosom prema radu. ISTRAŽIVANJE SJEČE I IZRADE DRVA Zavod za istraživanje u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu, u razdoblju od 1982. do 1987. godine, istražio je osnovne činioce rada pri sječi i izradi drva u brdskim i pretplaninskim prebornim šumama SR Hrvatske (3, 4, 9). Istraživanjem su obuhvaćeni: — vrijeme radnih aktivnosti, — vrste i količine radnih učinaka, — iskorištenje bruto drva, — struktura neto drva, — potrošnja goriva i maziva, — pogonsko vrijeme rada motorne pile. Metodom kronografije je snimljeno 2600 radniko-dana, a podaci su obuhvatili različite sastojinske, terenske, organizacijske i vremenske uvjete u 136 gospodarskih jedinica, 29 šumarija i 5 šumskih gospodarstava (3). U toku snimanja obuhvaćeno je 140 radnika. Posječeno je oko 21.000 stabala 5 vrsta drveća, odnosno oko 40.000 m3 bruto drva. Predvidjeli smo i snimanjem obuhvatili slijedeće faktore koji utječu na rad pri sječi i izradi drva: — ekološko-gospodarski tip šume, — vrsta drveća, — prsni promjer stabla, — visina stabla, — granatost, — stanje stabla, — vrsta sječe, — metoda rada, — nagib terena, — podstojna etaža, — snijeg, — broj radnika u ekipi, — intenzitet sječe (broj stabala ha). Matematičko-statističkom obradom izmjerenih i prikupljenih podataka, analizom i interpretacijom rezultata utvrdili smo značajno djelovanje slijedećih faktora na istraživane činioce sječe i izrade drva: — ekološko-gospodarski tip šume, — vrsta drveća, — prsni promjer stabla, — metoda rada, — broj radnika u ekipi, — intenzitet sječe (broj stabala/ha). |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Navedeni faktori odlučujuće utječu na radni proces i definiraju ulaze za koje utvrđujemo norme i normative. U primjeni se svi navedeni faktori mogu lako odrediti prije sječe. Eliminirali smo faktore za koje nismo utvrdili značajno djelovanje na istraživane elemente radnog procesa (5, 6, 7). Isključivanjem takvah faktora, koji se u praksi često subjektivno i pristrano procjenjuju, povećana je objektivnost određivanja normi i normativa. MATEMATIČKI MODELI Za izjednačavanje snimljenih podataka izabrali smo eksponencijalnu funkciju oblika Y = A " DB gdje prsni promjer stabla (D) definira nezavisnu varijablu. Zavisnu varijablu (Y) čini vrijeme radnih aktivnosti na stablu (čisto vrijeme) ili pogonsko vrijeme rada motorne pile ili neto drvo očekivanih sortimenata ili normativ potrošnje goriva i maziva. Vrijeme prijelaza do sječnog stabla (Tp), kao zavisnu varijablu, izjednačili smo funkcijom oblika Tp = A -!- B * LP gdje udaljenost između doznačenih stabala (LP) definira nezavisnu varijablu. Prosječno ukupno radno vrijeme sječe i izrade jednog stabla tj. normu vremena (minuta/stablu) računamo po formuli Tu = (Tč -I- Tp) * (1 + p) gdje je: Tu — prosječno ukupno radno vrijeme, min Tč — ukupno čisto vrijeme radnih aktivnosti na stablu, min Tp — prosječno vrijeme prijelaza do doznačenog stabla, min p — iznos općih vremena (potrebnih prekida rada) u čistom vremenu. Za svaku kombinaciju izabranih faktora rada utvrdili smo vrijednost parametara navedenih funkcija. Sistem parametara je klasična kompjuterska baza podataka i zajedno s ulaznim podacima čini temelj softverskih rješenja pri planiranju činilaca rada u pripremi sječe i izrade drva. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I NJIHOVA PRIMJENA U PRAKSI Rezultati istraživanja predstavljaju sistem parametara matematičkih modela za određivanje: — norme radnog vremena i radnog učinka, — normativa goriva i maziva, — neto drva očekivanih sortimenata iz doznačenih stabala, — pogonskog vremena rada motornom pilom. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Rezultatima je obuhvaćeno 15 ekološko-gospodarskih tipova šuma, 6 metoda rada na sječi i izradi drva, individualni rad i rad dvočlane ekipe (8). Uključivanjem prsnih promjera doznačenih stabala, na osnovnoj sječnoj jedinici (sječnoj liniji, odsjeku, odjelu), u izabrane matematičke modele izračunavamo (slika 1): PODACI ST gACRKB ISTRoJIVHVA 1 J o HORMI! VHZMSSa I PCIHAKA NORMATIVI GORIVA I MAZIVA OČEKIVANI SCHTIMEETI NETO DRI POGONSKO VKIJFME HADA KP Slika 1. Prikaz priajane ntcdela A) elemente doznačenih stabala — srednji prsni promjer doznačenih stabala, cm — srednji volumen doznačenih stabala, m3, — neto drvo svih doznačenih stabala, nr, — neto drvo očekivanih sortimenata, m3. B) norme vremena i učinaka — prosječno ukupno vrijeme sječe i izrade za stablu pojedinog debljinskog stupnja, minuta po stablu, — prosječno ukupno vrijeme sječe i izrade srednjeg stabla distribucije, minuta po stablu, — ukupno vrijeme sječe i izrade svih doznačenih stabala u sječnoj liniji, radniko-dana, — broj posječenih i izrđenih stabala u danu, stabala. C) vrijeme pogonskog rada motornom pilom, normative goriva i maziva — pogonsko vrijeme rada motornom pilom za sječu i izradu jednog stabla, minuta po stablu, |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— potrošnja goriva i maziva za sječu i izradu jedinice radnog učinka, litara po stablu ili litara po m3, — potrošnja goriva i maziva za izradu svih doznačenih stabala, litara. Dogovorene elemente računamo na nivou sječne linije ili odsjeka ili odjela. Za više razine praćenja i obračuna (gospodarska jedinica, radna jedinica, OOUR) izvodimo rekapitulacije sumiranjem veličina nižih organizacijskih i sječnih jedinica. DISKUSIJA Uvođenjem personalnog kompjutera kao alata za unapređenje pripreme rada na sječi i izradi drva bilo je u najužoj vezi s organizacijom primjene istraženih normi i normativa. Upotreba kompjutera omogućava brzo i jednostavno izračunavanje konkretne norme radnog vremena sječe i izrade drva (broj radniko-dana, broj stabala u danu, vrijeme izrade svih doznačenih stabala) za različite metode rada i vrste sortimenata, te različitu organizaciju rada (broj radnika u ekipi). Izborom alternativa u izvršenju plana sječe, šumarskom je stručnjaku omogućen relativno veći utjecaj na dinamiku ostvarenja godišnjeg plana sječe i planiranje trošenja činilaca radnog procesa. (Primjer) Primjer Obračun norme vremena (minuta po stablu) za različite metode rada na sječi i izradi četinjača. Na sječnoj liniji površine 6,55 ha doznačena su 333 stabla jele, brutto mase 528,5 m3, u šumi bukve i jele (Abieti fagetum illyricum, fac. Seslerio A.). Norma vremena za različite metode rada pri sječi i izradi četinjača Metoda rada Dl. 30. N KKC KDC NDC Minuta po stablu 12,5 60 30,1 16,2 19,9 17,5 60 42,1 25-2 26,9 22,5 33 54,0 35,2 33,8 27,5 15 66,0 46,0 40,5 32,5 22 78,0 57,7 47,2 37,5 28 90,0 70,0 53,8 42,5 18 102,1 82,9 60,3 47,5 16 114,2 96,4 66,7 52,5 18 126,3 110,5 73,1 57,5 15 138,4 125,1 79,5 62,5 33 150,5 140,1 85,6 67,5 7 162,6 155,6 92,1 72,5 5 174,8 171,6 98^4 77,5 0 186,9 187,9 104.6 82,5 2 199,1 204,7 110,8 87,5 1 211,3 221,8 117,0 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Radniko-dana: 56,6 32,9 Stabala/dan: 6,0 10,1 Očekivani (mJ): — tehnička oblovina 402,4 — tanka oblovina 48,4 — celulozno drvo 4,0 netto masa 454,8 Očekivana potrošnja goriva — 104,7 litara Očekivana potrošnja maziva — 70,8 litara Metode rada pri sječi i izradi drva u prebornim brdskim i planinskim šumama Četinjače: KKC — izrada ručno korane oblovine različitih dužina i celuloz. drva od 1 m NKC — izrada nekorane oblovine različitih dužina i celuloznog drva od 1 m, KDC — izrada ručno korane oblovine različitih dužina i višemetarskog celuloznog drva, NDC — izrada nekorane oblovine različitih dužina i višemetarskog celuloznog drva. Li s t a č e: NKL — izrada oblovine različitih dužina i prostornog drva od 1 m, NDL — izrada oblovine različitih dužina i višemetarskog prostornog drva. LITERATURA 1. Tomanić , S. (1974): Racionalizacija rada pri sječi, izradi i privlačenju drva, Šumarski fakultet Zagreb. 2. Tomanić , S., Vondra , V. (1984): Norme i normativi kao osnove planiranja i stimulativne raspodjele, Jugoslavensko savjetovanje »Dohodovni odnosi u šumarstvu, preradi drva i prometu drvnim proizvodima« (Zbornik radova), Split 3. *** Šumarski fakultet Zagreb: Kompletna dokumentacija o istraživanju činilaca sječe i izrade drva (izvorni terenski podaci, datoteke podataka i rezultata). 4. Tomanić , S. (1982): Studij vremena pri sječi i izradi drva u prebornim šumama. (Upute za terenske radove), Zavod za istraživanja u šumarstvu, Šumarski fakultet Zagreb. 5. Kopf, E. U. (1976): Prediction of time consumption in logging. A 1UFRO project on the application of work study in forestry. Royal College of Forestry Garpenberg. 6. M ar t in i ć, I. (1988): Utjecaj snijega na sječu i izradu drva u sunitima Gorskog kotara. Šumarski list 11—12, Zagreb. 7. Vondra , V. (1988): Delay Time Dependence on Work Methods at Cutting and Primary Wood Conversion. Međunarodni simpozij »Developments on Work Studies in Forestry«, Solun. 8. ""* Uputstva za vođenje materijalne evidencije drvne mase od sječe do isporuke. GPSG Delnice, Sektor za razvoj, 1988. 9. Vondra , V. (1989): Upute za primjenu rezultata istrživanja rada pri sječi i izradi drva u prebornim šumama Gorskog kotara i Like. Zavod za istraživanje u šumarstvu, Šumarski fakultet Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Mathematical Models for Planning the Factors of Cutting and Primary Wood Conversion in Selection Forests Summary The following factors have proved to have considerable influence upon cutting and primary wood conversion: — ecological/management type of forest, — tree species, — work method, — number of workers in the team, — cutting intensity (number of trees/ha). New input criteria (application factors) have increased the reliability and objectiveness of planning the factors of cutting and primary wood conversion. Parameters of mathematical models have been investigated in order to determine Total time of cutting and primar wood conversion (norms of time and performance) Operating time of the chain-saw Fuel and lubricant standards Expected netto wood assortments The advantages of computer-aided design and organization of the mathematical model sstem are incomparable. Key words: cutting an primary wood conversion, technical norms and standars, mathematical models, factors of norm application. |