DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Ball, 1968, Meusel et al. 1978, Palamarev, 1979, Grcuter et al. 1986). Na teritoriju Jugoslavije svakako najviše podataka ima za vrstu C. sanguined, dok vrstu C. australis za Srbiju navodi B. Jovanović (1973), a C. hungarica za Vojvodinu i Bosnu bilježi Holu b (1981). S obzirom na formiranje i diferencijaciju vrsta srodstvenog kruga C. sanguinea s.l., a na temelju do sada poznatih podataka o njihovoj rasprostranjenosti, možemo uočiti da je svaki od navedenih taksona značajan za posebno, ekološki specifično i više manje izolirano područje i da se je svaki od njih razvio alopatrički. C. sanguinea L., prva opisana vrsta vezana je na područje srednje, zapadne i južne Evrope s atlantskom ili umjereno kontinentalnom klimom. C. australis C. A. Meye r je opisana iz samoga istočnog ruba Evrope, iz okolice Istanbula, a vezana je na istočni dio Balkanskog poluotoka, sjeverni dio Male Azije, Krim i južni dio Ukrajine (usp. Meuse l et al. 1978), dakle, područje izrazite kontinentalne i stepske klime. Za Jugoslaviju se navodi iz istočne Srbije (usp. B. Jovanović , 1973). C. hungarica Karpati posljednja je opisana i prema broju do sada poznatih nalazišta ograničena je prvenstveno na panonski bazen s kontinentalnom klimom panonskih značajki. Poznata je iz Poljske, čehoslovačke, Mađarske, Rumunjske i zapadnog dijela Ukrajine u SSSR-u. U Jugoslaviji je do sada bila poznata iz Vojvodine u Srbiji i Bosne (Holub , 1981). U sklopu kompleksnih istraživanja biljnog pokrova Ornitološkog rezervata Krapje đol kraj Jasenovca u Hrvatskoj, a u opsegu florističkih istraživanja, podvrgnute su taksonomskoj analizi i populacije sviba — »Cornus sanguinea s.l«. Preliminarna istraživanja (usp. Trinajsti ć i Zi. Pavletić , 1989) su pokazala da na lokalitetu Krapje đol pridolaze dvije vrste i to C. sanguinea i C. hungarica. Detaljnim komparativnim istraživanjima je to i potvrđeno. Pojava mješovitih populacija vrsta C. so.nguine.a-C. hungarica, C. sanguine- C. australis i C. hungarica-C. australis uočena je upravo na širem prostoru Panonije, dakle, u opsegu areala C. hungarica, a najvjerojatnije je u vezi s ornitohorijom, jer ptice jedući plodove sviba ujedno pridonose njegovu širenju. Budući da plodovi dozrijevaju u jesen, možemo smatrati da ptice prilikom jesenske selidbe mogu takve plodove prenijeti i na veće udaljenosti. Zbog toga je i pojava mješovitih populacija na lokalitetu Krapje đol, poznatom po tome što služi kao važna postaja u selidbi srednjoevropskih ptica prema jugu, zasigurno povezana s ornitohorijom. NOMENKLATURA TAKSONA SRODSTVENOG KRUGA Cornus sanguinea s.l. Kao i kod mnogih drugih vrsta, pogotovo u sklopu polimorfnih rodova, nomenklaturni odnosi i sinonimika vrlo su komplicirani i često nejasni (konfuzni), pa se u šarenilu različitih imena teško snalaze i stručnjaci, nije moglo mimoići ni rod Cornus, iako u stvari obuhvaća maleni broj vrsta. |