DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 17 <-- 17 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS ODK 630*582.4 (497.1) 001 (Cornus sp.) Sum. list CXIV (1990) 127 CORNUS HUNGARICA KARPATI U DENĐROFLORI HRVATSKE Ivo TRINAJSTIĆ* SAŽETAK: U radu se iznosi taksonomska analiza srodstvenog kruga Cornus sanguinea s.l. s posebnim osvrtom na rasprostranjenost taksona C. hungarica u denđroflori Hrvatske. Isto je tako istaknuto da na teritoriju Jugoslavije pridolaze sve tri vrste srodstvenog kruga C. sanguinea s.l.— C. hungarica L., C. australis C. A. Meyer i C. hungaricaKarpati. Ključne riječi: Cornus sanguinea s.l, C. h u tigar i c a, rasprostranjenost u Hrvatskoj. UVOD Iako vrste roda Cornus (drijenovi, svibovi) nemaju u šumarstvu direktni proizvodni značaj, dobro poznavanje pojedinih vrsta, pogotovo međusobno razlikovanje vrsta srodstvenog kruga C. sanguinea s.l., mogu nam poslužiti kao indikatori određenih ekoloških uvjeta staništa na kojem rastu. U opsegu roda Cornus u denđroflori Hrvatske, a i čitave Jugoslavije ističu se dvije vrste — dren (Cornus mas) i svib (C. sanguinea). Te su dvije vrste tako međusobno različite da ih praktički nikada ne bismo zamijenili, a uglavnom se dobro razlikuju i ekološki. Do zabune, odnosno zamjene bi eventualno moglo doći kod mladih biljaka ili mladih, lisnatih sterilnih grančica, ali ih i tada možemo lagano razlikovati. C. mas — drijen, ima pupove s ljuskama, lisni su pupovi duguljasti i strše, a cvjetni su kuglasti; listovi su s donje strane, uz glavnu žilu, u uglovima postranih žila sa čupercima vunastih dlačica. C. sanguinea — svib, ima pupove bez ljusaka, svi su međusobno jednaki i prilegli uz grančicu; listovi su u uglovima žila bez čuperaka vunastih dlačica. Manje je poznato da sve ono što skoro u pravilu označavaju imenom C. sanguinea nije na prostoru Evrope i zapadne Azije jedna jedinstvena vrsta, već čak tri vrste: C. sanguinea, C. hungarica i C. australis (usp. Holub, 1981), premda kod nekih drugih autora taksoni C. hungarica i C. australis predstavljaju samo podvrste ili varijetete vrste C. sanguinea (Hayek, 1927, * Prof. dr. Ivo Trinajstić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska 25, YU-41000 Zagreb |