DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 17     <-- 17 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
ODK 630*582.4 (497.1) 001 (Cornus sp.) Sum. list CXIV (1990) 127


CORNUS HUNGARICA KARPATI U DENĐROFLORI HRVATSKE


Ivo TRINAJSTIĆ*


SAŽETAK: U radu se iznosi taksonomska analiza srodstvenog
kruga Cornus sanguinea s.l. s posebnim osvrtom na
rasprostranjenost taksona C. hungarica u denđroflori Hrvatske.


Isto je tako istaknuto da na teritoriju Jugoslavije pridolaze
sve tri vrste srodstvenog kruga C. sanguinea s.l.— C. hungarica
L., C. australis C. A. Meyer i C. hungaricaKarpati.


Ključne riječi: Cornus sanguinea s.l, C. h u tigar
i c a, rasprostranjenost u Hrvatskoj.


UVOD


Iako vrste roda Cornus (drijenovi, svibovi) nemaju u šumarstvu direktni
proizvodni značaj, dobro poznavanje pojedinih vrsta, pogotovo međusobno
razlikovanje vrsta srodstvenog kruga C. sanguinea s.l., mogu nam poslužiti
kao indikatori određenih ekoloških uvjeta staništa na kojem rastu.


U opsegu roda Cornus u denđroflori Hrvatske, a i čitave Jugoslavije ističu
se dvije vrste — dren (Cornus mas) i svib (C. sanguinea). Te su dvije
vrste tako međusobno različite da ih praktički nikada ne bismo zamijenili,
a uglavnom se dobro razlikuju i ekološki. Do zabune, odnosno zamjene bi
eventualno moglo doći kod mladih biljaka ili mladih, lisnatih sterilnih grančica,
ali ih i tada možemo lagano razlikovati.


C. mas — drijen, ima pupove s ljuskama, lisni su pupovi duguljasti i
strše, a cvjetni su kuglasti; listovi su s donje strane, uz glavnu žilu, u uglovima
postranih žila sa čupercima vunastih dlačica.
C. sanguinea — svib, ima pupove bez ljusaka, svi su međusobno jednaki
i prilegli uz grančicu; listovi su u uglovima žila bez čuperaka vunastih dlačica.
Manje je poznato da sve ono što skoro u pravilu označavaju imenom


C. sanguinea nije na prostoru Evrope i zapadne Azije jedna jedinstvena vrsta,
već čak tri vrste: C. sanguinea, C. hungarica i C. australis (usp. Holub,
1981), premda kod nekih drugih autora taksoni C. hungarica i C. australis
predstavljaju samo podvrste ili varijetete vrste C. sanguinea (Hayek, 1927,
* Prof. dr. Ivo Trinajstić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska
25, YU-41000 Zagreb