DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 101     <-- 101 -->        PDF

gotovo svakodnevno u kontaktu sa šumom, te iz lipovljanskih dana potječe najveći
broj i najznačajniji njegovi radovi, objavljeni u Šumarskom listu, iz oblasti uzgajanja
šuma. Lipovljanski dani Kozarca potvrđuju, da je neposredno posvjedočio,
kako će biti »teško nama, dok se budemo samouvjereno dičili svojim vrlinama, a
ne budemo znali raditi, žrtvovati se i pregarati« (D. Jelić, str. 22.). Da boravak
(službovanje) Kozarca u Lipovljanima nije bilo progonstvo dokazom je i činjenica
što mu je bilo povjereno uredništvo Šumarskog lista od 1896. godine, kojeg je iz
osobnih razloga napustio krajem 1898. godine. Uostalom takva je ocjena i B. Pr pi
ć a (str. 156.).


Urednic i (D. Klepac i K. Čorkalo) pobrinuli su se za nekoliko vrijednih
ilustracija od faksimila rukopisa, J. Kozarca kao mladog šumara u službenoj uniformi
do fotosa spomenika V. Radauša postavljenog u Vinkovcima i do kovanih
žetona u povodu 80. obljetnice njegove smrti.


* * *


Zaključimo prikaz ove knjige posvećene Josipu Kozarcu šumaru i književniku,
tekstom iz pozdravne riječi Rafe Bogišića, da je »književna prošlost i književna tradicija
Slavonije označena skladnom simbiozom i harmonijom dvaju nedjeljivih
kvaliteta: onog književno-umjetničkog i onog znanstveno istraživačkog. Mnogi slavonski
književnici, oni najugledniji izričito i naročito, uz svoj književno-umj etnički
rad uspješno su se bavili i znanošću. Pišući stihove i prozu vidljive umjetnosti istovremeno
su otvorenih očiju očitovali i puni smisao za kulturno-književno i narodne
potrebe u tom pogledu. Takvi su bili stari velikani Antun Kanižlić, Matija
Petar Katančić, Matija Antun Reljković i drugi, a takav je bio i Josip Kozarac.«


Dr. Dušan Klepac i dipl. inž. Oskar Piškorić