DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 101 <-- 101 --> PDF |
gotovo svakodnevno u kontaktu sa šumom, te iz lipovljanskih dana potječe najveći broj i najznačajniji njegovi radovi, objavljeni u Šumarskom listu, iz oblasti uzgajanja šuma. Lipovljanski dani Kozarca potvrđuju, da je neposredno posvjedočio, kako će biti »teško nama, dok se budemo samouvjereno dičili svojim vrlinama, a ne budemo znali raditi, žrtvovati se i pregarati« (D. Jelić, str. 22.). Da boravak (službovanje) Kozarca u Lipovljanima nije bilo progonstvo dokazom je i činjenica što mu je bilo povjereno uredništvo Šumarskog lista od 1896. godine, kojeg je iz osobnih razloga napustio krajem 1898. godine. Uostalom takva je ocjena i B. Pr pi ć a (str. 156.). Urednic i (D. Klepac i K. Čorkalo) pobrinuli su se za nekoliko vrijednih ilustracija od faksimila rukopisa, J. Kozarca kao mladog šumara u službenoj uniformi do fotosa spomenika V. Radauša postavljenog u Vinkovcima i do kovanih žetona u povodu 80. obljetnice njegove smrti. * * * Zaključimo prikaz ove knjige posvećene Josipu Kozarcu šumaru i književniku, tekstom iz pozdravne riječi Rafe Bogišića, da je »književna prošlost i književna tradicija Slavonije označena skladnom simbiozom i harmonijom dvaju nedjeljivih kvaliteta: onog književno-umjetničkog i onog znanstveno istraživačkog. Mnogi slavonski književnici, oni najugledniji izričito i naročito, uz svoj književno-umj etnički rad uspješno su se bavili i znanošću. Pišući stihove i prozu vidljive umjetnosti istovremeno su otvorenih očiju očitovali i puni smisao za kulturno-književno i narodne potrebe u tom pogledu. Takvi su bili stari velikani Antun Kanižlić, Matija Petar Katančić, Matija Antun Reljković i drugi, a takav je bio i Josip Kozarac.« Dr. Dušan Klepac i dipl. inž. Oskar Piškorić |