DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Rezultati dosadašnjih istraživanja, iako tek početni i orjentacioni, ipak ukazuju na značajne mogućnosti proizvodnje stočne hrane na šumskim površinama krša, pa zato o njima ovdje informiramo. 3.1. Istraživanja u šumama i šikarama Planirano je da se istraživanja obave u dvije faze. U prvoj fazi, potrebno je ispitati hranjivu vrijednost lista drveća i grmlja koji pridolaze u kraškim šumama i šikarama, te utvrditi tipove šuma i šikara koji se u postojećoj praksi koriste za ishranu stoke, kao i njihove proizvodne sposobnosti. Na temelju rezultata istraživanja postojećeg stanja, pristupilo bi se obradi druge faze sa ciljem da se utvrde najpovoljniji oblici sastojina namijenjenih ishrani stoke (uzgojni oblik, ophodnja, vrste), način i vrijeme, te optimalni obim njihovog iskorištavanja i konačno odrede smjernice gospodarenja tim sastojinama. Dosadašnjim istraživanjima provedenim u submediteranskom dijelu Dalmacije obuhvaćena je dijelom prva faza. 3.1.1. Hranjiva vrijednost lista drveća i grmlja ,; Hranjiva vrijednost vrsta drveća i grmlja koje pridolaze u šumama i šikarama istraživanog područja utvrđivana je putem kemijskih analiza lista u Zavodu za hranidbu domaćih životinja Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu i laboratorija Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Uzroci za analize svake vrste sabirani su u proljeće, sredinom ljeta i pred opadanje. Utvrđivanje hranjive vrijednosti nije se ograničilo samo na osnovne vrste, već se nastojalo obuhvatiti što veći broj vrsta drveća i grmlja koje pridolaze u ovdašnjim sastojinama. Podaci o hranjivoj vrijednosti nekih najčešćih i najvažnijih vrsta prikazani su u tabeli 2 (9). Iz podataka se razabire da su navedene vrste, prema kemijskim analizama, za 30—50% hranjivije od dobrog livadskog sijena. One sve također po količini probavljivih bjelančevina nadmašuju sijeno, a naročito u tom pogledu odskaču leguminoze: pucalina (Colutea arborescens), šibika (Ćoronilla emeroides) i tilovina (Petteria ramentacea). Za potpuniji uvid u hranjivu vrijednost pojedinih vrsta bit će, pored kemijskih analiza, potrebno izvršiti proizvodne pokuse sa stokom. Izvršen je jedan takav pokus prihranjivanjem izvjesnog broja ovaca suhim listom pucaline i tilovine u dnevnoj količini od 1 kg, po povratku s paše kroz 45 dana tijekom zime, kada je ispaša na prirodnim pašnjacima najoskudnija. Za usporedbu vršena je pribrana istom količinom sijena lucerne, a jedan broj ovaca nije prihranjivan, kao što je to u praksi najčešće slučaj. Pokus je proveden u suradnji za Zavodom za hranidbu domaćih životinja Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu. Rezultat je bio, da je prosječni prirast po jednoj ovci nakon izvršenog pokusa prihranjivanja pucalinom bio 8 kg, prihranjivanja titlovinom 5,7 kg, a lucernom samo 0,8 kg, dok je na ovcama koje nisu bile prihranjivane gubitak na težini iznosio 0,3 kg (11). : Rezultati ovog pokusa, iako orjentacionog, potvrđuju izvanrednu hranjivu vrijednost grmolikih leguminoza koje pridolaze u submeđiteranskim |