DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 77 <-- 77 --> PDF |
korištenja pojedinih šumskih površina, ovisno o stanju u kome se nalaze, potrebama i mogućnostima, te s tim u skladu postaviti cilj gospodarenja i propisati potrebne mjere za postizanje željenog cilja. Tri su osnovne namjene kojima je moguće podrediti korištenje kraških šuma: — proizvodnja drvne mase — odmor i rekreacija — proizvodnja hrane za ishranu stoke. Sve šume, bez obzira na namjenu korištenja, treba da vrše i svoje zaštitne funkcije. Proizvodnji drvne mase treba, pored usčuvanih šuma, u prvom redu namijeniti šume manjeg stupnja degradacije, u kojima je sastav vrsta takav da se nakon primjene uzgojnih i meliorativnih mjera može, relativno brzo i uz mala ulaganja, očekivati odgovarajuća proizvodnja. To su u eumediteranskom dijelu sastojine u kojima još dominira crnika, a u submediteranskom hrast medunac (na određenim područjima još sladun i cer). Takvih je površina relativno malo, jer su hrastovi kao najvrednije vrste bili najviše iskorištavani. Pored ovih, proizvodnji drvne mase treba namijeniti od površina jačeg stupnja degradacije — dijelom obraslih ili neobraslih (kamenjara) — one na kojima se sačuvalo toliko plodnog tla da je omogućeno uspješno pošumljavanje vrednijim vrstama, posebno četinjačama. Odmoru i rekreaciji namijeni t će se, pored usčuvanih borovih šuma, degradirane šumske površine oko naselja i u turističkim područjima, koje treba odgovarajućim zahvatima privesti toj svrsi. Površine namijenjene korištenju za po´menute dvije svrhe predstavljaju ipak samo manji dio od ukupne površine degradiranih šuma i šumskih zemljišta. Preostali, veći dio zemljišta nije moguće u dogledno vrijeme privesti proizvodnji drveta, jer je spontana konverzija degradiranih šuma u viši uzgojni oblik dugovječan prirodni proces, a umjetno pošumljavanje ogoljelih terena zahtijeva ogromna financijska sredstva koja društvo nije u mogućnosti osigurati. Ostaje, dakle, da se te preostale površine, odnosno njihov dio, i dalje koriste za potrebe stočarstva. Bilo bi sa stajališta nacionalne ekonomije neopravdano da prostrane degradirane površine koje neće u dogledno vrijeme biti privedene šumskoj proizvodnji ostanu neiskorištene, kada je na njima moguće proizvesti značajne količine mesa, mlijeka i vune. Povećanje proizvodnje hrane danas predstavlja jedan od glavnih zadataka u razvojnim planovima Jugoslavije. U okviru takve razvojne politike poseban se akcenat stavlja na intenziviranje poljoprivredne proizvodnje u brdsko-planinskim područjima Jugoslavije, čiji su potencijali do sada neopravdano bili zapostavljeni i potcjenjivani. U skladu s takvom općom orjentacijom zemlje u toku su napori na intenziviranju stočarske proizvodnje na kršu, kao dijelu brdsko planinskog područja. Pored razvoja ovčarstva, koje je ovdje oduvijek bilo dominantna grana stočarske proizvodnje, predviđa se i razvoj kozarstva. S tim u vezi su u Hrvatskoj učinjene izmjene u Zakonu o unapređenju stočarstva prema kojima se posebnom odlukom skupštine općine može, pod određenim uvjetima i na određenim terenima, dopustiti držanje i uzgoj koza. Jednako tako Zakon o šumama iz 1983. godine predvi |