DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 76 <-- 76 --> PDF |
2.3. Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima namijenjenima stočarskoj proizvodnji Šumska vegetacija stoljećima opterećivana prekomjernom i neracionalnom sječom i ispašom počinje se uslijed općeg ekonomskog prosperiteta naglo i nesmetano razvijati, tako da smo danas svjedoci njene ekspanzije na najvećem dijelu kraškog područja. Proces regeneracije šuma naročito je značajan za primorski krš, posebno Dalmacije i Hercegovine, gdje su posljedice degradacije izazvane prekomjernim iskorištavanjem bile najizrazitije. Razvoj vegetacije odvija se spontano, u skladu s prirodnim zakonima progresivne sukcesije, a intenzitet mu ovisi o zatečenom stanju, prirodnim uvjetima, ali i o pozitivnom usmjeravanju od strane čovjeka. Mnoge do nedavno ogoljele ili skromno obrasle šumske površine postepeno ozelenjava prirodna šumska vegetacija koja ih negdje već i gusto prekriva. U ukupnoj površini smanjuje se učešće kategorija jačeg stepena degradacije (kamenjara, šibljaka, otvorenih niskih šuma i šikara), a povećava učešće onih manje degradiranih i uščuvanih. Regeneracijom šuma doduše nije se još bitno promijenio kvalitet proizvedene drvne mase, ali je nesumnjivo već i u sadašnjoj fazi došlo do značajnijih pozitivnih promjena u unapređenju ekosistema. To se odrazilo na smanjivanje erozionih procesa, reguliranje vodnih tokova, povećanje proizvodnih sposobnosti šumskog tla, poboljšanje klimatskih prilika i konačno poboljšanje neposredne čovjekove životne Okoline, što je doprinijelo razvoju turizma u priobalnom pojasu. Naprijed navedeni podaci o površinama pojedinih kategorija šuma i šumskih zemljišta datiraju iz 1953. godine. Ne raspolažemo podacima o sadašnjoj strukturi šumskih površina za čitavo područje krša Jugoslavije. No za ilustraciju nastalih promjena mogu poslužiti podaci o drvnoj masi u šumama Dalmacije. Ukupna drvna masa na tom području u društvenim šumama iznosila je prema dugoročnoj osnovi sječa iz 1956. godine 3,631.400 m:j ili 12,6 m´! po 1 ha. Prema Programu gospodarenja dalmatinskim šumsko kraškim područjem iz 1985. godine ukupna drvna masa društvenih šuma na tom području iznosi 10,515.000 m:1, odnosno 31,4 m:i po 1 ha. Svim šumskim površinama gospodare organizacije šumarstva. Sve do najnovijeg vremena osnovna zadaća šumarstva bila je da raznim administrativnim mjerama nastoji spriječiti prekomjerno i bespravno korištenje šumskih površina i sačuva ih od daljnjeg propadanja. Pored toga šumarstvo je meliorativnim mjerama i pošumljavanjem nastojalo da unaprijedi šumski fond. Rezultati su bili skromni: životne potrebe stanovništva bile su jače, pa se prekomjerno iskorištavanje šumskih površina nije uspijevalo svesti u tolerantne granice, a meliorativni zahvati i pošumljavanja izvodili su se u ograničenoj mjeri radi malih sredstava kojima je šumarska služba raspolagala. Opisani pozitivni procesi koji se odvijaju na kršu posljednjih 30 godina postavljaju pred šumarsku službu drugačije zadatke. Čuvanje šuma — ranije osnovni zadatak — potisnuto je sada u drugi plan. Ono je, doduše, još uvijek aktualno, samo u neuporedivo manjoj mjeri, nego li je to bilo ranije. Ukratko, sada šumarstvo iz pretežno pasivnih mjera u gospodarenju šumama treba da pređe na aktivne, usmjerene ka unapređenju šuma. S tim u vezi potrebno je na degradiranom kraškom području najprije odrediti namjenu |