DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 62 <-- 62 --> PDF |
3. Staništa, na kojima su osnovane kulture stablastih vrba, na području dunavskih ada kod Vukovara, mogu se podijeliti na 5 boniteta: I Stanište bijele vrbe s bročikom II Stanište crne i bijele topole III Stanište bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom IV Stanište rakite, obične trske, vlažnih bara i čistina V Mokre bare Za svaki bonitet preporučena je optimalna smjesa klonova. 4. Da bi se znatnije unaprijedio uzgoj selekcioniranih klonova u kulturama, uz privilan izbor staništa te upotrebu optimalne smjese klonova, neophodno je izvršiti poboljšanja i u domeni tehnike uzgoja sadnica te osnivanju kultura. Smatramo, da je primjena jeftine tehnologije osnivanja kultura, sadnjom jednogodišnjih prutova, aplikativna samo na I i III bonitetu, dok bi na ostalim staništima trebalo podizati nasade ožiljenicama, odnosno kolcima starosti 2/2, odnosno 2 0. 5. Razmaci sadnje na I, II i III bonitetu trebali bi biti 4x 4 m, radi većeg učešća trupaca u proizvedenoj drvnoj masi. Ukoliko se želi proizvesti kao međuprihod i celulozno drvo, u osnovnu mrežu rasporeda trebalo bi umetnuti i međured, u kojem bi sadnice bile posađene na udaljenosti od 2 m. Na staništima IV i V boniteta treba prakticirati gušću sadnju, 3 x 3m. 6. Raspored klonova u kulturi treba biti mozaičan (grupimičan), kako bi se izbjegli gubici u produkciji, koja se javlja kod stablimične smjese ili sadnje klonova u redove, uslijed kompeticije među klonovima nejednake dinamike rasta i prirasta. Multiklonski pristup osnivanju kultura neophodan je s aspekta povećanja stabilnosti ekosistema vrbovih kultura. 7. Smatramo, da kulture stablastih vrba imaju perspektivu s obzirom na potražnju trupaca i celuloznog drveta te celuloze na domaćem i stranom tržištu, zbog mogućnosti upotrebe bijele vrbe kao pionirske i meliorativne vrste, koja olakšava obnovu vrednijih vrsta listača (hrast lužnjak, poljski jasen) na devastiranim i zakorovljenim površinama na području nizinskih šuma. Selekcionirani klonovi pokazali su se podesnim za osnivanje mješovitih kultura (s jasenom, crnom johom, crnom topolom) te za osnivanje kultura specijalne namjene za proizvodnju biomase u kratkim oplodnjama. LITERATURA Canov, I. C. (1974): Prvi rezultati ot ispitaneto na njakoi mjestni i čuždi klonove drvovidni vrbti. Gorskostopanska nauka, Vol. XI, No. 5; 63—72, Sofia Her p ka, I. (1963): Postanak i razvoj prirodnih vrba u Podunavlju i donjoj Podravini, Topola, 36—37:18—28, Beograd Her p ka, I, (1986): Prirodne šume autohtonih topola i vrba, Topole i vrbe u Jugoslaviji; 21—36, Institut za topolarstvo, Novi Sad Komlenović, N. i A. Krstinić (1982): Genotipske razlike između nekih klonova stablastih vrba s obzirom na stanje ishrane, Topola 133/134; 29—40, Beograd Krstinić , A. (1971): Phenotipic stability of Salix alba, Salix fragilis and their hybrids, IUFRO, Proceedings of the Oslo Meeting, Project Group 2.02., 45— 49, University of Stellenbosch Krstinić , A. (1980): Mini-monografija o bijeloj vrbi, Topola 127/128; 2—12, Beograd 60 |