DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 54 <-- 54 --> PDF |
tranka« (V 49) imao je masu srednjeg stabla od samo 0,0890 m´ ha. Na iznesenom primjeru se lijepo vidi, u kolikoj mjeri ovisi produkcija u odnosu na korišteni selekcionirani materijal! Osim povoljnih uvjeta za osnivanje vrbovih kultura na inudacionom području rijeke Save, Šumsko gospodarstvo Zagreb ima velike mogućnosti za osnivanje vrbovih kultura i u funkciji lakše obnove autohtonih sastojina hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Napominjemo, da Šumsko gospodarstvo Zagreb, treba čim prije pristupiti osnivanju vlastite specifične reprodukcije ispitanih klonova, ukoliko želi s uspjehom realizirati zacrtani plan do 1992. godine! Smatramo, da su ostala gospodarstva realno planirala obim budućih radova na podizanju vrbovih kultura s obzirom na raspoložive površine, stvorene kolekcije reproduciranih klonova, te dostignuti nivo i iskustva u tehnologiji proizvodnje sadnog materijala i osnivanja vrbovih kultura. Što se tiče tehnologije osnivanja vrbovih kultura moramo napomenuti, da su se do sada kao sadni materijal koristili prutovi, motke i ožiljenice starosti 1,1, 1/2, 2/2, rjeđe 3,3, zavisno od stanišnih prilika. Pokazalo se, da je korištenje prutova, motki te ožiljenica manjih dimenzija moguće samo na optimalnim staništima, dok se upotreba jakih ožiljenica ili motki u uvjetima intenzivnog plavljen ja te na težim zakorovljenim tlima pokazala mnogo uspješnija (bolji primitak, manji gubici od vode i leda, manje štete od divljači, bolji start nakon sadnje). Dubina sadnje, se, uglavnom, kretala oko 80 cm. Dublja sadnja se rjeđe prakticirala, a jame su kopane ručno, svrdlom na motornoj pili, traktorskim svrdlom te su bušene jakim željeznim sadiljama. Razmaci sadnje su pretežno bili 3 x 3 m, dok su kod mladih kultura sve češći razmaci 4 x 4 m, 4 x 5 pa čak i 5 x 5 m.Najveći razmaci sadnje prakticiraju se na optimalnim staništima, te na pojedinim vlažnim staništima nizinskih šuma, gdje je zbog viška vode i korova otežana obnova sastojina hrasta lužnjaka (Posavina). Kultura vrbe u ovom slučaju ima meliorativnu funkciju u smislu isušivanja zemljišta transpiracijom, biološkom kontrolom korovske vegetacije, boljim vodo-zračnim odnosima u tlu, kao i popravljanjem kemijskih svojstava tla otpalom lisnom masom, koja sadrži velike količine biogenih makroelemenata, posebno Ca. VALORIZACIJA USPIJEVANJA TRIJU KLONOVA STABLASTIH VRBA NA DUNAVSKIM ADAMA KOD VUKOVARA Osnovane kulture stablastih vrba na dunavskim adama kod Vukovara imaju ukupnu površinu od 296,5 ha, dok je valorizacija uspijevanja izvršena za površinu kultura od 225,48 ha, koje su podignute sadnjom prutova i sadnica triju klonova: V 160 — Salix alba L., priznati klon, podravske provencijencije (SI. 1), V 158 — Salix alba L., također priznati klon, podravske provenijencije, klona 1-459 (»Valenzia«), talijanske provencijencije. Za osnivanje kultura korišteni su, uglavnom, jednogodišnji prutovi sva tri klona. Prutovi su bili dugi 2,5 — 3,0 m, s promjerom na bazi od 1,5 —2,5cm. Sadnja prutova je vršena na neobrađenom zemljištu u jame dubine oko 80 cm. Jame su pravljene metalnim sadiljem dužine 120 cm, koji je na donjem kraju bio usiljen. Promjer sadilja iznosio je 2,5 i 3,0 cm. Sadilj je na drugom kraju završavao rukohvatom, tako da je njegov izgled bio sličan slovu |