DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 53     <-- 53 -->        PDF

njak i poljski jasen), što je eksperimentalno dokazano na području Posavine,
u uvjetima intenzivnog plavljcnja te zakorovljenosti zemljišta (Jasenovac,
Kutina).


4. Produkcioni potencijal selekcioniranih klonova stablastih vrba vrlo
je visok i može se mjeriti s produkcionim potencijalom selekcioniranih klonova
hibrida crnih topola, zahvaljujući većoj toleranciji na gustinu sklopa.
Problemi koji su prisutni u uzgoju crnih topola doprinijeli su, da se vrbove
kulture osnivaju dijelom i na staništima na kojima su se donedavno isključivo
osnivali topolovi nasadi.
5. Selekcijom klonova visoke kvalitete debla i male fototropnosti omogućeno
je osnivanje vrbovih kultura uz veće razmake sadnje (4x4, 4x5 i
5x5 m), čime je znatno povećana ekonomičnost osnivanja ovakvih nasada.
6. Na pojedinim staništima, npr. gornje Podravine, pokazalo se da su
stablaste vrbe vrlo podesne za osnivanje mješovitih kultura (vrba i crna
joha, vrba i poljski jasen, vrba i crne topole).
7. Zahvaljujući sposobnosti formiranja izdanaka iz panjeva nakon sječe,
selekcionirani klonovi pokazali su se vrlo podesnim za osnivanje tzv.
namjenskih nasada za proizvodnju biomase, koja se može koristiti u energetske
svrhe te u proizvodnji celuloze i papira.
Prema rezultatima ankete vidljivo je da se najintenzivnije radilo na
osnivanju vrbovih kultura tamo, gdje postoje i optimalna staništa za osnivanje
vrbovih kultura, a to su predjeli uz rijeku Muru, Dravu i Dunav. Najveće
površine osnovanih kultura locirane su uz spomenute rijeke, dok je
ostatak površina lociran na području rijeke Save. Uspjesi osnovanih kultura
u smislu preživljavanja i produkcije, uglavnom, su dobri, no oni su to
bolji, što su kulture mlađe, budući da je za osnivanje istih korišten u eksperimentima
provjereni, selekcionirani sadni materijal. Od općeg trenda osnivanja
vrbovih kultura, u smislu dinamike podizanja, odstupaju šumska
gospodarstva Bjelovar i Zagreb. Pretpostavljamo da su uzroci tome kod šumskog
gospodarstva Bjelovar u korištenju »svoga« klona V 49 (S. x viridis
Fr., Kloštranka), koji je dao relativno zadovoljavajuće rezultate na optimalnim
staništima, dok je u tzv »stress okolinama« dao vrlo slabe rezultate
(recentna aluvijalna tla, teška pseudoglejna i glejna tla, poplavna zemljišta,
uzgoj u gustom sklopu). Loša iskustva s ovim klonom reflektiraju se i na
planove podizanja budućih kultura (5,5 ha za 5 godina!), što je po našem
mišljenju vrlo skromno, s obzirom na činjenicu, da su eksperimenti na tresetno-
glejnim zemljištima sa selekcioniranim klonovima pokazali odlične
rezultate i to u slučajevima kada se radilo o čistim kulturama te mješovitim
kulturama. Šumsko gospodarstvo Zagreb pokazalo je nedovoljnu odlučnost
kod reprodukcije i osnivanja kultura, tako da su rezultati vrlo skromni.
Možda su ovome doprinijeli i neraščišćeni odnosi s Vodoprivredom, no
u svakom slučaju mogućnosti za proširenje areala pod vrbovim kulturama
su znatne, na što ukazuju i planovi osnivanja kultura za narednih 5 godina.
Ovdje moramo naglasiti, da su klonski testovi starosti 2 + 18 godina
na inudacionom području rijeke Save kod Velike Gorice pokazali, da je na
ovom i sličnim staništima moguća visoka produkcija drvne mase, uz pretpostavku
uzgoja klonova specifične adaptacije. Tako npr. klon MB 19 (V 83)
ima volumen srednjeg stabla 0,6352 m´, drvnu zalihu od 425 m3/ha, te prosječan
prirast od 23,6 m:,/ha godišnje. Nasuprot ovom klonu, klon »Kloš


51