DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 53 <-- 53 --> PDF |
njak i poljski jasen), što je eksperimentalno dokazano na području Posavine, u uvjetima intenzivnog plavljcnja te zakorovljenosti zemljišta (Jasenovac, Kutina). 4. Produkcioni potencijal selekcioniranih klonova stablastih vrba vrlo je visok i može se mjeriti s produkcionim potencijalom selekcioniranih klonova hibrida crnih topola, zahvaljujući većoj toleranciji na gustinu sklopa. Problemi koji su prisutni u uzgoju crnih topola doprinijeli su, da se vrbove kulture osnivaju dijelom i na staništima na kojima su se donedavno isključivo osnivali topolovi nasadi. 5. Selekcijom klonova visoke kvalitete debla i male fototropnosti omogućeno je osnivanje vrbovih kultura uz veće razmake sadnje (4x4, 4x5 i 5x5 m), čime je znatno povećana ekonomičnost osnivanja ovakvih nasada. 6. Na pojedinim staništima, npr. gornje Podravine, pokazalo se da su stablaste vrbe vrlo podesne za osnivanje mješovitih kultura (vrba i crna joha, vrba i poljski jasen, vrba i crne topole). 7. Zahvaljujući sposobnosti formiranja izdanaka iz panjeva nakon sječe, selekcionirani klonovi pokazali su se vrlo podesnim za osnivanje tzv. namjenskih nasada za proizvodnju biomase, koja se može koristiti u energetske svrhe te u proizvodnji celuloze i papira. Prema rezultatima ankete vidljivo je da se najintenzivnije radilo na osnivanju vrbovih kultura tamo, gdje postoje i optimalna staništa za osnivanje vrbovih kultura, a to su predjeli uz rijeku Muru, Dravu i Dunav. Najveće površine osnovanih kultura locirane su uz spomenute rijeke, dok je ostatak površina lociran na području rijeke Save. Uspjesi osnovanih kultura u smislu preživljavanja i produkcije, uglavnom, su dobri, no oni su to bolji, što su kulture mlađe, budući da je za osnivanje istih korišten u eksperimentima provjereni, selekcionirani sadni materijal. Od općeg trenda osnivanja vrbovih kultura, u smislu dinamike podizanja, odstupaju šumska gospodarstva Bjelovar i Zagreb. Pretpostavljamo da su uzroci tome kod šumskog gospodarstva Bjelovar u korištenju »svoga« klona V 49 (S. x viridis Fr., Kloštranka), koji je dao relativno zadovoljavajuće rezultate na optimalnim staništima, dok je u tzv »stress okolinama« dao vrlo slabe rezultate (recentna aluvijalna tla, teška pseudoglejna i glejna tla, poplavna zemljišta, uzgoj u gustom sklopu). Loša iskustva s ovim klonom reflektiraju se i na planove podizanja budućih kultura (5,5 ha za 5 godina!), što je po našem mišljenju vrlo skromno, s obzirom na činjenicu, da su eksperimenti na tresetno- glejnim zemljištima sa selekcioniranim klonovima pokazali odlične rezultate i to u slučajevima kada se radilo o čistim kulturama te mješovitim kulturama. Šumsko gospodarstvo Zagreb pokazalo je nedovoljnu odlučnost kod reprodukcije i osnivanja kultura, tako da su rezultati vrlo skromni. Možda su ovome doprinijeli i neraščišćeni odnosi s Vodoprivredom, no u svakom slučaju mogućnosti za proširenje areala pod vrbovim kulturama su znatne, na što ukazuju i planovi osnivanja kultura za narednih 5 godina. Ovdje moramo naglasiti, da su klonski testovi starosti 2 + 18 godina na inudacionom području rijeke Save kod Velike Gorice pokazali, da je na ovom i sličnim staništima moguća visoka produkcija drvne mase, uz pretpostavku uzgoja klonova specifične adaptacije. Tako npr. klon MB 19 (V 83) ima volumen srednjeg stabla 0,6352 m´, drvnu zalihu od 425 m3/ha, te prosječan prirast od 23,6 m:,/ha godišnje. Nasuprot ovom klonu, klon »Kloš 51 |