DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 50     <-- 50 -->        PDF

U ovom radu željeli bismo dati pregled rezultata u smislu operativnog
unapređenja uzgoja stablastih vrba, prvenstveno bijele vrbe, kakve su perspektive
i planovi osnivanja novih kultura, te kakva se konkretna dobit može
ostvariti, ukoliko se ovom poslu pravilno pristupi s aspekta izbora staništa,
optimalne smjese klonova, kvalitete sadnog materijala uz propisanu tehnologiju
proizvodnje sadnica i osnivanja kultura.


DOSADAŠNJE IZVRŠENJE I PLANOVI PODIZANJA KULTURA
STABLASTIH VRBA NA PODRUČJU ŠUMSKIH GOSPODARSTAVA:
VARAŽDIN, BJELOVAR, NOVA GRADIŠKA, PODRAVSKA SLATINA,
VINKOVCI, OSIJEK i ZAGREB


Početak radova na oplemenjivanju stablastih vrba u Katedri za šumarsku
genetiku i dendrologiju, šumarskog fakulteta u Zagrebu, datira
od 1963. godine. Prva veća reprodukcija od 120 selekcioniranih klonova stablastih
vrba osnovana je u rasadniku »Gaj«, Šumarija Kutina 1965/66. godine.
Nakon toga, osnovano je više reprodukcija selekcioniranih klonova i
to na području slijedećih gospodarstava: Varaždin (Podturen), Bjelovar (Kloštar
Podravski), Podravska Slatina (Bobrovac), Vinkovci (Opatovac), Osijek
(Višnjevac), Nova Gradiška (Gaj) (supstitucija i popuna klonova kod masovne
reprodukcije) i Zagreb (Vratovo). Od 1967. godine do danas, na različitim
tipovima hidromorfnih tala, na području SR Hrvatske, u mreži pokusa
površine od oko 60 ha, testiran je velik broj klonova i familija. Veliki
dio terenskih eksperimenata je valoriziran, a o rezultatima uspijevanja klonova
i familija obaviještena je naša i strana stručna javnost. Ispitivanje
klonova i familija u terenskim pokusima rezultiralo je kolekcijom većeg
broja klonova divergentne genetske osnove, ispitanih bioloških svojstava i
ekoloških zahtjeva, što je dobra pretpostavka uspješnosti osnivanja vrbovih
kultura na različitim staništima nizinskih šuma. Ove kolekcije su nadopunjene
i selekcioniranim klonovima Instituta za topolarstvo u Novom Sadu
te Šumskog i lovnog gazdinstva »Jelen«, Bilje.


Paralelno s osnivanjem terenskih eksperimenata, za potrebe osnivanja
kultura, stručnjaci iz operative su koristili reproducirani selekcionirani
sadni materijal bijele vrbe (Salix alba L.) autohtonog porijekla. Selekcija
klonova bijele vrbe, koji isu se koristili za osnivanje kultura, vršena je u
lokalnim populacijama na području Jugoslavije. Kod osnivanja kultura korišten
je također i manji broj klonova talijanske i mađarske provenijencije.


Dosadašnji trendovi u proizvodnji i potrošnji drveta mekih listača karakterizirani
su slijedećim pokazateljima:


U razdoblju između 1950. i 1985. godine posječena masa topola i vrba
u Jugoslaviji povećala se 12 puta (od 100.000 m´!) godišnje na 1.200.000 m3/
godišnje). Značajno su se povećale površine pod kulturama topola i vrba u
Jugoslaviji. Uz prirodne šume one iznose 150.000 ha, te čine 1,5% po površini
i 8% po sječivoj malsi šuma u Jugoslaviji. Povećanje površina pod
kulturama vrba doprinijet će boljem zadovoljavanju instaliranih kapaciteta
za kemijsku preradu drveta (vlakna, papir), povećanje potrošnje iverica,
veće učešće mekih listača u mehaničkoj preradi drveta, te zadovoljavanje
potreba za energijom i za povećanom potrošnjom papira (sa potrošnjom od