DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 48 <-- 48 --> PDF |
su na monoklonski. S aspekta kompeticije među klonovima, neizbalansirane dinamike rasta i prirasta, potrebno je forsirati mozaik (šahovski ili grupimični) raspored klonova u kulturi, umjesto stablimične smjese klonova ili pak sadnje klonova u redovima. Kod izbora staništa (biotopa) treba odrediti i definirati glavne pokazatelje staništa, tj. boniteta, koji su dani kroz nadmorsku visinu, reljef, fitocentološki sastav, tip tla, početak i dužinu plavljenja biotopa. To je neobično važno iz razloga, što su dosadašnja istraživanja pokazala da postoje izrazite genotipske razlike među selekcioniranim klonovima u odnosu na specifične zahtjeve za određenim tipom biotopa. Ukoliko raspolažemo klonovima visoke plastičnosti, tj. klonovima koji pokazuju tendenciju opće adaptacije na sva staništa, u tom slučaju preko fenotipske ekspresije svojstava, koja su od gospodarskog interesa, kao što je npr. produkcija drvne mase, možemo također odrediti bonitete staništa na kojima je klon testiran. Definiranje staništa za uzgoj stablastih vrba s aspekta mogućnosti maksimalne produkcije drvne mase danog klona ili smjese klonova, neobično je važno iz razloga, što su staništa budućih kultura stablastih vrba izrazito heterogena, a znatne površine tih staništa su uz vodotoke naših velikih rijeka i to unutar i izvan areala šume. Ove površine, koje se ne koriste ili se slabo koriste u smislu optimalne produkcije drvne mase, moguće je privesti šumskim kulturama, čime se pruža posebna šansa za rješavanje problema deficitarnog snabdijevanja potrebnom sirovinom kapaciteta drvne industrije i industrije papira. Ovo se posebno odnosi na saniranje potreba za celuoznim drvetom, za potrebe kemijske prerade čiji instalirani kapaciteti nadmašuju produkciju sirovine. Kulture stablastih vrba u ovisnosti od biotopa i namjene mogu se osnivati kao čiste kulture, kao mješovite kulture, kao predkulture, te kao kulture za specijalnu namjenu za proizvodnju biomase u kratkim ophodnjama. U našoj zemlji raspolažemo potrebnim površinama, velikom kolekcijom klonova divergentne genetske konstitucije, ispitanih bioloških svojstava i ekoloških zahtjeva, što je dobra garancija, da se u narednom srednjoročnom razdoblju s više uspjeha i u većem obimu mogu osnivati kulture stablastih vrba različitih namjena. Naša istraživanja, te analize ankete šumarske operative s područja šumskih gospodarstava Varaždin, Bjelovar, Nova Gradiška, Podravska Slatina, Vinkovci, Osijek i Zagreb pokazuju, da su najoptimalnija staništa za podizanje kultura stablastih vrba locirana na području rijeke Mure, srednjeg i donjeg toka Drave, Dunava te na polojima rijeke Save. Na optimalnim staništima kulture stablastih vrba treba osnivati kao čiste kulture ili kao mješovite kulture, i to za proizvodnju trupaca i celuloznog drveta, te kao specijalne kulture za proizvodnju celuloznog drveta. Na staništima autohtonih vrsta tvrdih listača (poljski jasen, hrast lužnjak), gdje su prvotne sastojine ovih vrsta devastirane ili pak na potencijalnim staništima (polja bez drvenaste vegetacije) tvrdih listača, gdje je njihova prirodna obnova onemogućena poplavnim vodama, ledom i korovskom vegetacijom, velike su mogućnosti podizanja vrbovih kultura u formi predkultura, koje mogu znatno olakšati obnovu vrednijih vrsta listača te osigurati dodatne izvore celuloznog drveta. U tom smislu Posavina, pdsebno površine Lonjskog i Mokrog polja imaju veliku perspektivu u podizanju vrbovih kultura. 46 |