DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 28     <-- 28 -->        PDF

9.
Istražujući strukturne osobine sastojine u navedenim tipovima, osnovali
smo pokusne plohe u tipu I dvanaest, u tipu II četiri, u tipu VI jednu,
u tipu VII četiri i u tipu VIII jednu. Od ukupne površine istraživanog
područja 88,3 posto otpada na navedene tipove, a 11,7 posto na tipove
bez šumske proizvodnje.
10.
Rezultati istraživanja strukture sastojina pokazuju da ove sastojine tvori
velik broj vrsta drveća s relativno velikom drvnom masom, koja se kreće
od 140 m´/ha do 510 m´/ha. To govori o priličnoj visokoj produktivnoj
mogućnosti ovih staništa.
11.
Uzgojni radovi koje treba provoditi u ovim sastojinama dijele se na radove
pomlađivanja i radove njege.
Pomlađivanje ovih šuma obavlja se čistom sječom na velikim površinama
i prugama prirodnim i umjetnim putem.
Zbog dinamičkih procesa razvoja staništa ovih sastojina u pravcu klimatogene
zajednice hrasta lužnjaka i poljskog jasena, šumskog tla formiranog
u uvjetima prirodnih sastojina i za autohtone sastojine, mislimo
da se sastojine ove gospodarske jedinice moraju pomlađivati isključivo
prirodnim putem.
12.
Nakon čistih sječa ovih sastojina potrebno je očistiti pomladnu površinu
te je prepustiti prirodnom naplođivanju sjemenom autohtonih i alohtonih
vrsta preko vode i zraka, izbojcima iz žilja (bijela topola) i izbojcima
iz panja.
U drugoj godini poslije čistih sječa potrebno je obaviti intenzivnu njegu
novonastalog pomlatka i popunjavanje slabije naplođenih površina s kvalitetnim
sadnicama euroameričkih i deltoidnih topola, domaćih bijelih
i crnih topola, selekcioniranih vrba, a ako to stanišni i sastojinski uvjeti
dopuštaju i sadnicama ili sjemenom hrasta lužnjaka i poljskog jasena.
13.
Ovim načinom pomlađivanja zadržali smo prirodnu strukturu ritskih šuma
te ih oplemenili kvalitetnim vrstama i prirastom.
14.
Mislimo da bi ovaj način pomlađivanja svih šuma ove gospodarske jedinice
trebao biti pravilo.
15.
Njegu ovih šuma obavljamo u kontekstu spoznaja ostanišnim, strukturnim
i gospodarskim mogućnostima ovih sastojina. Ona se sastoji od:

njege pomlatka u drugoj godini nakon čistih sječa
— popunjavanje i oplemenjivanje sastojina unošenjem vrijednih vrsta
drveća (sadnice i sjeme) odmah nakon njege



radovi na njezi unesenih topola (obrezivanje i formiranje krošanja)

njege čišćenjem
— njege prorjeđivanjem.
16.
Prirodna struktura ovih sastojina u današnjim uvjetima svrstava ih među
vrlo rijetke i vrijedne sastojine u Evropi. Zbog toga moramo poduzeti
sve da im zadržimo prirodnu strukturu, a ona će im garantirati produktivnost,
stabilnost i trajnost.
LITERATURA


Avramovie, G., Gojković, G., Lovaš, O., & V i d a k o v i ć, S.: Suzbijanje
gljive Dothichiza populea Sacc. et Br. u topolovim rasadnicima na području
Osijeka. Radovi Instituta za topolarstvo, knjiga 18, Novi Sad 1987.