DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 26 <-- 26 --> PDF |
prednost pred euroameričkim i deltoidnim topolama. Pri tom moramo imati na umu da bijela vrba bolje podnosi vlažne uvjete od topola te u takvim staništima nema ozbiljne konkurencije u topolama. Međutim, na sušnim staništima (tip I i tip II) bijela vrba nalazi optimalne uvjete razvoja, koji se manifestiraju u kvalitetnom debljinskom, volumnom i visinskom prirastu. O tome se možemo uvjeriti uvidom u priložene tablice strukture sastojina. Iz navedenog izlazi da ubuduće ne bi trebalo bježati od »povrbljavanja« ritskih šuma, jer vrba u njima mora imati značajno mjesto, kako s biološko- ekološkog, tako i s gospodarskog stajališta. Kad je riječ o pomlađivanju ovih šuma, vrlo je važno da usvojimo ovaj stav. U pomlađivanje šuma istraživanog područja nema smisla ozbiljnije ulaziti dok se definitivno ne riješi problem prekobrojne divljači i domaćih životinja. Štete koje nastaju onemogućavaju i prirodnu i umjetnu obnovu i čine je presudnim faktorom opstanka i kvalitete ovih šuma. 2.2. Uzgojni zahvati na njezi ritskih šuma Uzimajući u obzir sve što smo prethodno napisali o ovim šumama, uzgojne radove na njezi ovih šuma možemo podijeliti u ove faze: a) njega pomlatka nakon čistih sječa u drugoj godini b) popunjavanje i oplemenjivanje sastojina unošenjem vrijednih vrsta drveća (sadnice i sjeme) u drugoj godini nakon sječe c) njega unesenih topola (obrezivanje i formiranje krošanja) d) njega čišćenjem e) njega proređivanjem a) U drugoj godini nakon čistih sječa potrebno je izvršiti intenzivnu i rigoroznu njegu novonastalog pomlatka. S tom njegom treba kvalitetnom pomlatku različitih vrsta i različitog porijekla (sjeme, žilje, panj) stvoriti podjednake uvjete razvoja. Na taj način omogućit ćemo konkurentsku borbu unutar vrsta, gdje će najkvalitetnije jedinice preuzeti dominaciju u tlu i iznad tla. Zbog toga treba ukloniti broj izbojaka iz panja i žilja na normalnu mjeru te ukloniti nekvalitetne i nepoželjne vrste iz sjemena. b) Nakon njege (pod a) potrebno je odmah unijeti neke za konkretne uvjete odgovarajuće vrste drveća. U principu to trebaju biti kvalitetne sadnice euroameričkih, deltoidnih, crnih i bijelih topola te kvalitetne odgovarajuće sadnice selekcioniranih bijelih vrba. Popunjavanje možemo obaviti i sadnicama poljskog jasena i hrasta lužnjaka te sjemenom tih vrsta ukoliko to sastojinski i stanišni uvjeti dopuštaju. c) Njegu unesenih topola obrezivanjem i formiranjem vrhova i krošanja treba obavljati u ovisnosti o vrsti topola i za tu svrhu uobičajenim načinom. d) Njegu mladika čišćenjem obavljat ćemo uobičajenom negativnom selekcijom nepoželjnih jedinki, ukoliko to stanje sastojine i ostali uvjeti dopuštaju. Čišćenje možemo obavljati iznošenjem posječenog materijala ili nciznošenjem. d) Sastojinu ćemo prorjeđivati pozitivnom selekcijom, gdje će nam sva pažnja biti usmjerena na kvalitetne jedinke. Ovdje, prije svega, mislimo na 24 |