DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Kako će izgledati struktura takvih sastojina moguće je vidjeti iz priloženih struktura sastojina u predjelu Mohovska ada, odjel 69a, pokusna ploha 10 (tablica 14), te predjel Hagl, odjel 70c, pokusna ploha 4 (tablica 18), isti predjel, odjel 76a, pokusna ploha 5 (tablica 19). Zbog još boljeg uvida u strukturu prirodne sastojine bijele topole i ostalih vrsta drveća, koja je nastala neuspjelom sadnjom euroameričke topole, možemo pogledali tablice 8 i 9. U tablici 8 od ukupne drvne mase sastojine (359,5 m-´/ha) na unesenu topolu otpada 50,6 m3. U tablici 9 od ukupne drvne mase sastojine (326,7 nr´Vha) na unesenu topolu otpada svega 9,7 m:,/ha, a na uneseni poljski jasen 142,7 m´/ha. Ovakvim načinom pomlađivanja spomenute sastojine zadržale bi prirodnu strukturu, a istovremeno bi im se povećala vrijednost. Jednostavno rečeno, zahvatima njege sastojina, popunjavanjem vrijednim vrstama drveća oplemenili bismo postojeće autohtone sastojine. Ovaj način njege (popunjavanje i oplemenjivanje plemenitim vrstama drveća) poznat je u praksi i znanosti uzgajanja šuma. Osim navedenog sadnjom topola i vrba unutar već podignute mlade autohtone sastojine osigurali bismo fizičku zaštitu unesenih vrsta drveća od oštećivanja od strane divjači. Ovakvim pristupom pomlađivanju ovih šuma napustili bismo »klasičan« način osnivanja šumskih kultura topola, čiji je uspjeh svakim danom pod većim znakom pitanja. Takav način podizanja kultura u stanišnim uvjetima prirodnih ritskih šuma nema biološko, ekološko i gospodarsko opravdanje. U nekim relacijama možemo ga povezati s podizanjem kultura i plantaža topola nakon sječe hrastika, što smo danas definitivno ocijenili kao pogrešku. S tog stajališta trebalo bi obaviti i reviziju osnova gospodarenja ovih šuma. Popunjavanja nedovoljno pomlađenih površina možemo obavljati sadnjom sadnica poljskog jasena i hrasta lužnjaka te unošenjem sjemena spomenutih vrsta. To će biti moguće obavljati na onim staništima koja u svom progresivnom razvoju idu u pravcu klimatogene zajednice hrasta lužnjaka. Tipičan primjer takve sastojine imamo u predjelu Hagl, odjel 77d, pokusna ploha 6 (tablica 4). Od ukupno 311 mP/a drvne mase na hrast lužnjak otpada 147 m:i, dok ostalu drvnu masu tvore crna topola, bijela vrba, negundovac i dud. U šumskom predjelu Šarengradska ada, odjel 90c, pokusna ploha 1 (tablica 11), imamo prikazanu strukturu sastojine (tip I) s hrastom lužnjakom, poljskim jasenom, vezom, crnom topolom i bijelom vrbom u omjeru smjese. Isto tako u predjelu Mohovska ada, odjel 66c, ploha 13 (tablica 10), imamo prikazanu strukturu sastojine koja predstavlja kultru poljskog jasena. Iz navedene strukture sastojine uočavamo da od ukupno 406,6 m!/ha poljski jasen sudjeluje s 390,41 m´/ha, a ostalo je masa duda. Iz podataka ove sastojine možemo vidjeti mogućnosti koje nam pružaju ova staništa unošenjem poljskog jasena. Kad je riječ o pomlađivanju ovih šuma te unošenju vrednijih vrsta drveća u prirodne sastojine, nužno je i važno spomenuti da se u ovom poslu moramo više nego dosad služiti selekcioniranim klonovima bijele vrbe. Prije svega, zdravstveno stanje te vrste i štetnici koji ugrožavaju stavljaju je u |