DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 22 <-- 22 --> PDF |
javu lužnjaka u omjeru smjese pokusne plohe br. 6 i br. 11, tablice 9 na pojavu i opstanak poljskog jasena te neuspjeha osnivanja euroameričkih topola u tim sastojinama. U tablici br. 10 možemo vidjeti rezultate uspješnog osnivanja sastojine poljskog jasena starosti oko 50godina. 1.2. Strukturne osobine sastojine tipa II Tablice strukture sastojina ovog tipa pokusnih ploha br. 12, 4, 11 i 7 donosimo u tablicama 12, 15 i 16. Drvna masa pretežno čistih (ploha 11, 7, 4) i mješovitih sastojina (ploha 12) kreće se od 212,7 rh´/na do 453 m:!/ha, ovisno o starosti i uzgojnom obliku. Čista prirodna sastojina vrbe, visokog uzgojnog oblika, ima drvnu masu 453 m´Vha i 829 stabala (ploha 11, tabl. 15), a panjača vrbe s 3403 stabla ima drvnu masu od 270,3 m3/ha (ploha 4, tabl. 15). Sastojina vrbe, koja u Haglu, odjel 77f, pokusna ploha 7, predstavlja tipičnu pionirsku šumu na novonastalim nanosima, ima 1770 stabala i drvnu masu od 396 m´! (tab. 16). U mješovitoj sastojiini ovog tipa osim bijele vrbe zastupljena je crna i bijela topola i američki jasen (tab. 12). Interesantno je napomenuti da crna topola i bijela vrba imaju sličnu distribuciju debljinskih razreda od 20 do 80 cm. 1.3. Strukturne osobine sastojine tipa VI Strukturu sastojine tipa VI, koja se odnosi na kulturu bijele vrbe, donosimo u tablici 15, predjel Mohovska ada, odjel 65a, pokusna ploha br. 7. Ova kultura, starosti oko 13 godina, ima 1546 stabala i 212,7 m3 po hektaru. Srednji prsni promjer nalazi se u debljinskom razredu od 11 do 20 cm, a maksimalni u razredu od 20 do 30 cm. Sličnu kulturu vrbe imamo u predjelu Šarengradska ada, odjel 81a, pokusna ploha 2, prikazana u tablici 17. Kultura je stara oko 10 godina, ima 887 stabala po ha i 201 m3 drvne mase. 1.4. Strukturne osobine sastojine tipa VII Strukturne osobine sastojine ovog tipa prikazali smo u tablicama 14, 18 i 19. Opća karakteristika ovih sastojina je da su nastale jednim dijelom radovima na osnivanju šumskih kultura euroameričkih topola, a jednim dijelom prirodnom sukcesijom autohtone samonikle vegetacije. U pokusnoj plohi 10, tablici 14, od ukupno 1024 stabla s drvnom masom od 264,9 m:1/ha na klon 1-214 odnosi se svega 90 stabala i 186,4 nr´/ha, a na autohtonu, prirodnim putem nastalu bijelu vrbu odnose se 934 stabla i 78,5 m3. Ovdje je euroamerička topola zastupljena sa 70 posto po drvnoj masi. U pokusnoj plohi 4 (tablica 18) od ukupno 943 stabla i 368,9 m3/ha klon 1-214 je zastupljen sa 150 stabala i 255,4 m3 drvne mase, što iznosi 69 posto od ukupne drvne mase. Ostalih 31 posto drvne mase odnosi se na bijelu topolu, bijelu vrbu i vez koji su se u tu kulturu naselili prirodnim putem. U pokusnoj plohi 5 (tablica 19) od ukupno 2048 stabala i 397 m3 drvne mase na klon 1-214 odnose se 133 stabla i 132,4 m3 drvne mase, što iznosi 33 posto od ukupne drvne mase. Ostalih 67 posto drvne mase odnosi se na poljski jasen i bijelu vrbu. 20 |