DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Šuma bademaste vrbe


Salicetum triandrae Male. 1929


Ta se litocenoza razvija na dunavskim prudovima kao pionirska šuma.
Nastaje iz sjemena u obliku malata, a vrlo je kratko vijeka (oko 10 godina).
U svom razvojnom stadiju stvara uvjete za razvitak bijele vrbe i crne
topole, jer svojim gustim obrastom zaustavlja poplavnu vodu, koja zbog
toga taloži nanos, podiže tlo i omogućuje razvoj kvalitetnijih vrsta drveća
ritskih šuma. Fitocenoza ima izrazito pionirski karakter. Razvija se kao
rubna zajednica dunavskih otoka i prudova, nastalih uz pojedine ritove.


U njoj većinom diferenciramo samo sloj drveća i sloj prizemnog rašća.


U sloju drveća zastupljene su: Salix triandra i Salix alba.


Sloj prizemnog rašća ima malu pokrovnost, a najčešće su vrste: Solatium
dulcamara, Carex elata, Stachys palustris, Galium palustre, Scutellaria galerictdata
i dr. Zbog svoga kratkog vijeka i razvoja na isključivo recentnom
aluviju nema neko veće gospodarsko značenje.


Šibljak rakite
Salicetum purpureae Wend.-Zel. 1952


Šibljak rakite zauzima najniže položaje dunavskih otoka i ritova obrašćujući
niže i bare, te tvori barsku granicu šume prema močvarnim fitocenozama
(Mohovska ada).


Šibljak se razvija u obliku grmlja. Najviše su zastupljene Salix purpureai Salix cinerea.
Sloj zeljanica pokriva površinu 10 posto, a masovno su zastupljene močvarne
biljke.
Bez melioracijskih radova stanište nije sposobno za uzgajanje ostalih
vrba Podunavlja.


Fitocenoza obične trske
Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926


Zauzima posve niska barska područja ili stara korita dunavskih rukavaca.
Po svom razvoju neposredno se nadovezuje na šibljak rakite s jedne
strane i vodenu vegetaciju s druge strane. Na istraživanom dijelu Podunavlja
našli smo suvisle površine obrasle običnom trskom (Mohovska ada).


Osim obične trske u njezinoj fitocenozi pridolaze i druge močvarne biljke.


Šumske kulture


Na istraživanom području postoji znatan broj šumskih kultura euroameričkih
topola, američkog jasena, različitih klonova vrba i dr.


Najviše ima kultura i plantaža euroameričkih topola, koje su ujedno i
najbolje uspjele, zatim dolaze kulture vrba, a tek mjestimice i s manjim
uspjehom kulture američkog jasena.


Dio istraživanog Podunavlja je optimalno područje za uzgajanje euroameričkih
topola i različitih klonova vrba. Da bi se izdvojila odgovarajuća