DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Poplava dosta rijetko zahvaća ta područja, a kada su i poplavljena, onda to vrlo kratko traje. Sloj drveća tvore, vjerojatno, pojedine forme hrasta lužnjaka, poljski jasen, američki jasen, vez, negundovac, dud i dr. U fitocenološkom pogledu najvažniji su poljski jasen, vez i ritski hrast lužnjak. Sloj grmlja dosta je slabo razvijen, a javljaju se Crataegus pantagyna, Cornus sanguined, Acer campestre, Viburnum opulus i dr. Sloj prizemnog rašća je dosta dobro razvijen. Našli smo ove karakteri stične vrste: Festucalaevis i dr. gigantea, Scrophularia alata, Rumex sangineus, Ulnius Pratilice su zastupljene u velikom broju. Opisana zajednica nema neko gospodarsko značenje i tek je fragmen tarno rasprostranjena. Nekada je bila mnogo više rasprostranjena u Podunavlju, a danas se javlja samo kao raritet ritskih šuma. Šuma crne i bijele topole Populetum nigro-albae Slav. 1952 Šumu crne i bijele topole opisao je S 1 a v n i ć (1952) istražujući nizinske šume Vojvodine. Razvijena je u tom dijelu Podunavlja u dosta tipičnom sastavu, a obrašćuje visoke položaje dunavskih terasa i otoka. Poplave su česte, no kratkog su trajanja, jer su to mahom visoke grede koje nastavlja spomenuta fitocenoza. Od svojstvenih vrsta asocijacije najmasovnije su crna i bijela topola te bijela vrba. U sloju grmlja javljaju se: petosjemeni glog, crvena hudika, trušljika, vez, crni glog, dud, crni trn, svib, divlja loza i dr. Od svojstvenih vrsta asocijacije u sloju prizemnog rašća najčešći su: Rubus caesius, Lycopus europaeus, Galeopsis speciosa, Scrophularia alata, Solanum dulcamara, Leucoium aestivum i dr. U šumsko-gospodarskom pogledu opisana fitocenoza ima veliko značenje jer obrašćuje najbolja staništa našeg Podunavlja. Ondje se razvijaju lijepa ravna i visoka stabla crne i bijele topole. Ponegdje nailazimo na grupimičnu strukturu bijelih ili crnih topola, no najčešća je stablimična struktura. Na staništu možemo također naići na veće čistine kojih je lio sastavljeno od krupnoga sterilnog pijeska, gdje nikakvo šumsko drveće ne raste (Šarengradska ada, Hagl i dr.). Tu se javlja samo travna vegetacija, koja se za vrijeme sušnog perioda osuši. Šuma bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom Salici-Populetum nigrae Tx. 1931 (Meijer-Drees 1936) rubetosum caesii Rauš 1973 Šuma bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom najzastupljenija je prirodna fitocenoza dunavskih otoka i ritova. Rasprostranjena je na srednjem položaju, tj. ispod šuma topola i iznad šuma čistih vrba. Mogli bismo s pravom reći da je to optimalna fitocenoza ritskih šuma istraživanog dijela J2 |