DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 102     <-- 102 -->        PDF

srednja godišnja temperatura 13,6°C


srednja godišnja oborina 647 mm


Ernberger-o v pluomctrički kvocijent 108,0


Giacobbov kvocijent 29,7


U tim ekološkim uvjetima zrele cerove šume starosti od 130 godina
imaju oko 600 m3/ha drvne mase na panju; broj stabala je 196 po 1 ha;
srednji prsni promjer im je oko 47 cm s korom, a godišnji volumni prirast
7 m3/ha. Sastojine su zdrave i dobro njegovane. Njihova upotreba u budućnosti
je u pitanju zbog toga što se drveni pragovi zamjenjuju betonskim
pa se traži nova upotreba cerovine.


Učesnici ekskurzije upoznali su se također sa majskim svečanostima,
posvećenim šumi i stablu, koje narod u ovome kraju slavi od davnine (si.
7 i 8).


Talijanski šumari su pokazali veliko zanimanje za našu cerovinu pa
su u jesen 1988. u pokrajini Toskani posadili cerov žir iz park-šume Maksimir
i šumarije Duga Resa zahvaijući prof. dr. Slavk u Matic u i ing.
Stjepanu Lukačiću, koji su taj žir sabrali.


U vremenu od 5. do 17. održao sam za redovite studente Poljoprivredno-
šumarskog fakulteta u Potenzi predavanja iz oblasti uređivanje šuma
s naročitim osvrtom na ekološku i rekreacijsku funkciju šuma. Sadržaj
predavanja: Uvod, tretman šume, koncept, jelove, bukove, hrastove i borove
šume, uređivanje šuma za zadovoljavanje rekreacijskih i ekoloških potreba,
utvrđivanje etata u takvim šumama. Predavanja su bila popraćena velikim
brojem diapozitiva i video-cassetta iz naših šuma. Na kraju predavanja
posjetili smo sa studentima šumu alepskog bora nedaleko grada
TARANTO, takozvanu Pineta della Regina, koja se proteže uz obalu Jonskog
mora i ima veliko rekreacijsko i ekološko značenje. Od drugih šumskih
objekata spominjem prekrasnu bukovu šumu Bosque UMBRA u pokrajini
Gargano, koja može poslužiti sa svojim pratećim objektima kao
evropski model za edukaciju i vulgarizaciju šumarstva (si 9).


Vrlo je lijepa park-šuma »Bosque Monticchio« u pokrajini Basilicata
(si. 10).


Organizator mojih predavanja bio je prof. Orazi o la Mar e a, direktor
Instituta za šumarstvo Sveučilišta u Potenzi. Predavanja sam držao
na engleskom jeziku. Prevodio ih je prof. Vittorio Leone. U svemu
je bilo 20 studenata koji su pokazivali veliko zanimanje za šumarstvo naše
zemlje.


ZAGLAVAK


I"


Oko jedne četvrtine talijanskih šuma nalazi se u Alpama. Ostale šume
rastu najvećim dijelom u Apeninima a samo manji dio u nizinama. Na
obroncima Apenina protežu se listopadne šume koje su jako prorjeđene,
gdjegdje devastirane i pretvorene u panjače i druge degradacijske oblike.
U Italiji nema golemih vrijednih šumskih masiva. Ipak se ne bi moglo
reći da je Italija bez šumskog drveća. Što više, na obroncima Apenina te
u centralnom i južnom ravničarskom dijelu Italije mogu se vidjeti nasadi


100