DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 102 <-- 102 --> PDF |
srednja godišnja temperatura 13,6°C srednja godišnja oborina 647 mm Ernberger-o v pluomctrički kvocijent 108,0 Giacobbov kvocijent 29,7 U tim ekološkim uvjetima zrele cerove šume starosti od 130 godina imaju oko 600 m3/ha drvne mase na panju; broj stabala je 196 po 1 ha; srednji prsni promjer im je oko 47 cm s korom, a godišnji volumni prirast 7 m3/ha. Sastojine su zdrave i dobro njegovane. Njihova upotreba u budućnosti je u pitanju zbog toga što se drveni pragovi zamjenjuju betonskim pa se traži nova upotreba cerovine. Učesnici ekskurzije upoznali su se također sa majskim svečanostima, posvećenim šumi i stablu, koje narod u ovome kraju slavi od davnine (si. 7 i 8). Talijanski šumari su pokazali veliko zanimanje za našu cerovinu pa su u jesen 1988. u pokrajini Toskani posadili cerov žir iz park-šume Maksimir i šumarije Duga Resa zahvaijući prof. dr. Slavk u Matic u i ing. Stjepanu Lukačiću, koji su taj žir sabrali. U vremenu od 5. do 17. održao sam za redovite studente Poljoprivredno- šumarskog fakulteta u Potenzi predavanja iz oblasti uređivanje šuma s naročitim osvrtom na ekološku i rekreacijsku funkciju šuma. Sadržaj predavanja: Uvod, tretman šume, koncept, jelove, bukove, hrastove i borove šume, uređivanje šuma za zadovoljavanje rekreacijskih i ekoloških potreba, utvrđivanje etata u takvim šumama. Predavanja su bila popraćena velikim brojem diapozitiva i video-cassetta iz naših šuma. Na kraju predavanja posjetili smo sa studentima šumu alepskog bora nedaleko grada TARANTO, takozvanu Pineta della Regina, koja se proteže uz obalu Jonskog mora i ima veliko rekreacijsko i ekološko značenje. Od drugih šumskih objekata spominjem prekrasnu bukovu šumu Bosque UMBRA u pokrajini Gargano, koja može poslužiti sa svojim pratećim objektima kao evropski model za edukaciju i vulgarizaciju šumarstva (si 9). Vrlo je lijepa park-šuma »Bosque Monticchio« u pokrajini Basilicata (si. 10). Organizator mojih predavanja bio je prof. Orazi o la Mar e a, direktor Instituta za šumarstvo Sveučilišta u Potenzi. Predavanja sam držao na engleskom jeziku. Prevodio ih je prof. Vittorio Leone. U svemu je bilo 20 studenata koji su pokazivali veliko zanimanje za šumarstvo naše zemlje. ZAGLAVAK I" Oko jedne četvrtine talijanskih šuma nalazi se u Alpama. Ostale šume rastu najvećim dijelom u Apeninima a samo manji dio u nizinama. Na obroncima Apenina protežu se listopadne šume koje su jako prorjeđene, gdjegdje devastirane i pretvorene u panjače i druge degradacijske oblike. U Italiji nema golemih vrijednih šumskih masiva. Ipak se ne bi moglo reći da je Italija bez šumskog drveća. Što više, na obroncima Apenina te u centralnom i južnom ravničarskom dijelu Italije mogu se vidjeti nasadi 100 |