DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 93 <-- 93 --> PDF |
AKTUALNO TRI SKICE EKONOMSKIH PLATFORMI ZA ORGANIZACIJU ŠUMARSTVA — OD TROJICE PROFESORA U HRVATSKOJ* Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo, Poslovna zajednica »Exportdrvo« i SIZ šumarstva SR Hrvatske te naša šumarska javnost upravo pretresaju glavne postavke novog Zakona o šumama SR Hrvatske. U Šumarskom listu, 9—10,1989, str. 476—492, pod »Aktualno« objavljeno je niz kraćih napisa a i ja sam objavio prvi i peti rad u svojoj knjizi »Ekonomska istraživanja u šumarstvu«, Informator, 1989. — koji tangiraju odnosnu problematiku. Ti objavljeni radovi, kao i oni ranije objavljeni od strane profesora doktora Z. Potočića, R. Sabadija i mene — međusobno u mnogim pojedinostima proturiječe. Budući da se ne može pretendirati da šumarski stručnjaci uvodno navedenih ključnih ustanova, pa i oni u šumarskoj praksi, pročitaju i »probave« baš sve objavljene napise i radove — lako se može dogoditi da neki pojedinačni napis zavede one koji vode sadašnju raspravu o organizaciji šumarstva u našoj Republici. Da se to izbjegne, u ovom kratkom napisu želim upozoriti na bitne razlike u poimanju navedene trojice profesora koji se bave ekonomikom i organizacijom šumarstva. To stoga da se ne ostvari ona njemačka uzrečica: »Drei Professoren — Vaterland verloren«. . . Z. Potoči ć tretira djelatnost uzgoja i zaštite šuma kao »proizvodnju« koja ne stvara nikakvu vrijednost (»jer se ona teško utvrđuje«). Stoga smatra da tržišne cijene proizvoda iskorišćivanja šuma predstavljaju ekvivalent samo te djelatnosti koji uključuje i rentu koja jedino pripada šumovlasniku. Napominjem da to proturiječi šumarskoekonomičnoj »školi šumske rente« koja je u feudalizmu izračunavala rentu šumarstva kao razliku šumske takse (prihoda) i troškova uzgoja i zaštite šuma (u načelu bez kamata, jer se računalo za površinske jedinice s trajnim šumskim gospodarenjem). To proturiječi i mladokapitalističkoj šumarskoekonomičkoj »školi čiste zemljišne rente« koja je rentu izračunavala kao razliku šumske takse (prihoda) i troškova uzgoja i zaštite šuma (sa složenim kamatama, jer se računalo za pojedinu jednodobnu šumsku sastojinu s prekidnim šumskim gospodarenjem). Pored toga nikako ne stoji tvrdnja Z. Potočića da se tu radi o »identičnim odnosima« kao u poljoprivredi. Naime, u poljoprivredi se renta računa analogno kao u navedenim školama šumarske ekonomike, tj. odbijaju se također i troškovi (pa i profit) biljne proizvodnje a to znači i uzgoja i zaštite bilja — dok Z. Potočić troškove (pa i profil) uzgoja i zaštite šuma uopće ne odbija od pri* Po jedan primjerak poslan je Republičkom komitetu za poljoprivredu i šumarstvo. Poslovnoj zajednici »Eiiportdrvo« i SIZ-u šumarstva Hrvatske. |