DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 89 <-- 89 --> PDF |
koje nijesu osušene, nego su zbog sušenja fiziološki oslabile — izgubljen dvogodišnji prirast drvne mase. Ako je taj godišnji prirast u prosjeku 8 m3 po jedinici površine (1 ha), onda je, prema tabelama 2. i 3. ukupna vrijednost 38 godišnjeg prirasta drvne mase u zdravim, odnosno 40 godišnjeg prirasta drvne mase u sušenim sastojinama 29,512.016 din/ha. Iz toga proizlazi da su zdrave sastojine u prosjeku godišnje vrijednosno prirašćivale 776.632 din/ha, a sušene 737.800 din/ha, ili za 5,26% manje. Ako se ovaj iznos doda naprijed navedenom iznosu ukupnih gubitaka uzrokovanih odbijanjem bjeljike kao supstance, zatim deklasiranju sortimenata i nepokrivenim troškovima oko sječe, izrade, izvoza i prevoza bjeljike, onda dobivamo sveukupni gubitak uzrokovan sušenjem sastojina hrasta lužnjaka u iznosu od 43,80% od tržne cijene sortimenata. Ovo neugodno zbrajanje podataka radili smo oprezno, sve u nadi da ćemo ih i sami demantirati. U tom smislu napravili smo i tab. 5, ali rezultati istraživanja što ih u toj tabeli donosimo, umjesto da nas demantiraju, oni nas, na žalost, ohrabruju da smo do sada bili u pravu. Naime, od 2.149 mjerenja prosječnog prirasta drvne mase u posljednjih 20 godina — 811 mjerenja smo obavili u zdravim, a 1338 u sušenim sastojinama hrasta lužnjaka. Kako se iz tab. 5. vidi, prosječni prirast drvne mase u posljednjih 20 godina iznosi u zdravim sastojinama 50,9 mm (okruglo 51 mm) s jedne strane kružne plohe presjeka (iz 2 mjerenja pod kutom od 90°), odnosno 102 mm ili 10,2 cm odebljanja sortimenta. U sušenim pak sastojinama hrasta lužnjaka to iznosi 48,1 mm (okruglo 48 mm), odnosno 96 mm ili 9,6 cm odebljanja sortimenta. To je u prosjeku 6 mm, odnosno 0,6 cm manje nego u zdravim sastojinama, a to je — izraženo u postotnom odnosu — 5,88% manje, što u pravilu potvrđuje naprijed navedene vrijednosne razlike. ZAKLJUČCI Istraživali smo u 11 sječina (odjela) na području 8 slavonsko-podravskih šumarija i ovim pokusom utvdili slijedeće: 1. U zdravim sastojinama (4 sječine — odjela) i sušenim sastojinama (7 sječina — odjela) širina (debljina) bjeljike na stablima i sortimentima iznosi u prosjeku 5 cm s obje strane kružne plohe presjeka (na panju, na 4 m, na 6 m ... na 14 m udaljenosti od panja). To izraženo u postotnom odnosu iznosi 27,42% od ukupne drvne mase stabla ili sortimenta. 2. U sušenim sastojinama ta se drvna masa bjeljike bonificira i predstavlja gubitak za šumsko gospodarstvo. Njezina vrijednost, u prosjeku, iznosi s deklasiranjem sortimenata 32,58n:» od tržišne vrijednosti hrastovih sortimenata. 3. Sječa, izrada, izvoz i prijevoz drvne mase bjeljike iziskuju troškove koje šumskom gospodarstvu kupci sortimenata ne priznaju. Ti troškovi iznose 5,96"/o od tržišne vrijednosti sortimenata, pa ukupni gubitak na bjeljici, deklasiranju sortimenata i tim uzaludnim troškovima oko bjeljike iznose 38,54d/0 od tržne cijene hrastovih sortimenata. 4. I vrijednost godišnjeg prirasta drvne mase u sušenim sastojinama hrasta lužnjaka je smanjena za 5,26";„, pa ukupni mogući gubitak iznosi u sušenim sastojinama 43,8(fh, odnosno okruglo 44% od tržne cijene sorti639 |