DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Tabela 3. Mogući vrijednosni gubici pri sušenju hrasta lužnjaka (din) I. Trupi od panja II. Trupci od panja Kvalitetna Ukupno Ukupno klasa sa bez sa bez sa bez trupaca bjeljibjeljike bjeljibjeljike bjeljikom bjeljike kom kom Furnir 70,865.349 46,336.817 10,770.470 6,985.270 81,635.818 53,322.086 I kl. 7,728.184 5,779.302 10,072.798 8,012.304 17,800.982 13,791.605 II kl. 2,143.958 1,499.268 3,905.510 2,607.142 6,049.469 4,106.410 III kl. 87.083 27.523 678.466 391.182 765.549 418.705 2 80,824.574 53,642.910 25,427.244 17,995.898 106,251.818 71,638.806 smanje je 33,63% 29,23»/o 32,58% % smo naveli da 27,42% drvne mase bjeljike treba posjeći, izraditi, izvući i prevesti, a to sve zajedno — kako smo u svom prvom radu (2) o ovoj problematici naveli — uzaludno, jer kupci te troškove ne priznaju. Budući da nemamo noveliranih podataka o tim troškovima, to ćemo se poslužiti podacima što smo ih 1978. godine prikupili na području 6 slavensko-podravskih šumarija i objavili ih u Šumarskom listu 9-10/1978. god. (2). Ondje, naime, u jednom od zaključaka stoji »da se — zbog sušenja hrasta lužnjaka u nizinskim šumama — od potencijalne tržišne vrijednosti tehničkih sortimenata (trupaca i rudničkog drva) gubi 32,90% zbog otpada bjeljike (smanjenje količine i deklasiranje) i daljnjih 5,96% zbog uzaludnih direktnih troškova iskorištavanja (rada) oko bjeljike tj. sveukupno 38,86%«. Ovim metodološki i obračunski neovisnim istraživanjima ustanovili smo da je prema tab. 3. moguć potencijalni gubitak u sušenjem zahvaćenim sastojinama — po odbitku bjeljike kao supstance i deklasiranju sortimenata — od 32,58% od njihove tržišne vrijednosti. Ako ovome pribrojimo onih 5,96´Vo od tržišne vrijednosti odnosnih sortimenata oko uzaludnog rada sa bjeljikom, onda dobijamo podatak od 38,54% koji je identičan sa onim prvim, jer u ovim istraživanjima nijesmo obuhvatili rudničko drvo kao tehnički sortiment, nego samo furnirsku i pilansku oblovinu. To nam ujedno predstavlja i određeno zadovoljstvo, jer smo ovim novijim istraživanjima verificirali ona prijašnja. Ali i na žalost ti gubici u sušenim sastojinama hrasta lužnjaka se ne završavaju s time. Oni su još i veći, samo ih je teže kvantificirati, iako ćemo to pokušati podacima što smo ih donijeli u tabelama 4. i 5. Iz tabele 4. se, name, vidi da smo ukupno mjerili na 1.954 presjeka i na njima brojili godove u širini 10 cm drva od kore. Od toga iznosa 617 mjerenja smo obavili u zdravim, a 1.337 mjerenja u sušenim sastojinama hrasta lužnjaka. Na 4-tom, 6-tom, 8-mom itd. metru broj mjerenja pod kutom od 90° obavili smo onoliko koliko je navedeno u tab. 4. Tim mjerenjima smo utvrdili da prosječan broj godova na 10 cm drva od panja u zdravim sastojinama iznosi 38,4 (okruglo 38), a u sušenim 40,5 (okruglo 40) godova. To znači da su zdrave sastojine hrasta lužnjaka prirasle 10 cm, odnosno (sa obje strane) odebljale 20 cm za 38 godina, a sušenim je bilo potrebno za to odebljanje 40 godina. Dakle, 2 godine više, što govori da je u tim sastojinama — 637 |