DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 84 <-- 84 --> PDF |
a i cijele sječine. To su mogući kvantitativni gubici posječene, izrađene, iz vezene i prevezene supstance iz sušenih sastojina hrasta lužnjaka koju je nužno bonilicirati. Dakako, na temelju količine i sortimentne strukture po sječene drvne mase s bjeljikom i bez bjeljike utvrdili smo i kvalitativnu ili vrijednosnu komponentu šteta u sušenim sastojinama hrasta lužnjaka. Iz prijašnjih istraživanja raspolažemo podacima o troškovima sječe, izrade, iz voza i prevoza te drvne mase do kupaca, odnosno prerađivačkih pogona, pa ćemo i njih obuhvatiti analizom rezultata istraživanja i konačnom formu lacijom 2aključaka (2, 3). Na istim naprijed navedenim presjecima (4, 6, 8, 10, 12 i 14 m) udaljenosti od panja, osim na panju — zbog nepravilnosti godova u žilištu — odmjerili smo na kružnoj plohi 10 cm od kore prema unutrašnjosti kružne plohe (prema srcu) i na tih 10 cm izbrojali godove. To mjerenje smo obavili 2 puta (pod kutom od 90°) i prosjeke upisali u terenski manual. Po istom principu godove smo brojali u zdravim i sušenim sastojinama hrasta lužnjaka. Taj podatak nam se činio relevantnim u ovim istraživanjima, jer nije svejedno, a pogotovo ne sa stanovišta ekonomike šumarstva, koliko je godina potrebno stablu ili sastojim da priraste, odeblja ili se poveća za tih 10 cm, odnosno — ako se promatraju obje strane kružne plohe — za 20 cm promjera. U uređivanju šuma je poznato »vrijeme prelaza«, a u šumarskoj ekonomici »prelaz kvalitete« koji se očituje u prerastanju (debljanju) pojedinih sortimenata i njihovom prelasku iz niže u višu, a samim time i vredniju kvalitetnu klasu. Kod tvrdih listača, prema Cjeniku, postoje vrijednosni razredi i unutar pojedinih kvalitetnih klasa (primjer furnirske oblovine) kod kojih srednji promjer sortimenta ima značajnu ulogu. Ako sušene sastojine u tome, bar i malo, zaostaju za onim zdravima onda „analitičar šumarske ekonomike to brzo uočava. Upravo smo iz tih razloga i obavili navedena mjerenja, a rezultate mjerenja prikazati ćemo u narednom poglavlju. Ali u vezi sa time i u nastojanju da još više pojačamo ovu dimenziju istraživanja — brojili smo opet pod kutom od 90° i na naprijed navedenim presjecima (4, 6, 8, 10, 12 i 14 m udaljenosti od panja) posljednjih 20 godova od kore i mjerili njihovu ukupnu širinu na kružnim plohama presjeka. Ovim pojačanim mjerenjima nastojali smo da utvrdimo da li su i koliko sušene sastojine hrasta lužnjaka zaostajale u prirašćivanju za onim zdravima. Brojili smo posljednjih 20 godova (od kore) i mjerili njihovu ukupnu širinu i zato što je ozbiljnije sušenje hrastovih sastojina u nas primijećeno upravo prije 20 do 25 godina, iako su sporadična sušenja zapažena još od početka prvih gospodarenja s njima. Rezultate svih navedenih mjerenja donijet ćemo i analizirati ćemo ih u poglavlju što slijedi, te na temelju te analize donijet ćemo i odgovarajuće zaključke. Detaljniju analizu rezultata istraživanja proves ćemo u već najavljenoj opsežnoj znanstvenoj studiji, pa — shodno tome — donijeti i temeljitije zaključke. REZULTATI I ANALIZE REZULTATA ISTRAŽIVANJA U tabeli 1. prikazujemo rezultate istraživanja o prosječnim širinama (debljinama) bjeljike što smo ih mjerili u zdravim i sušenim sastojinama |