DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 84     <-- 84 -->        PDF

a i cijele sječine. To su mogući kvantitativni gubici posječene, izrađene, iz


vezene i prevezene supstance iz sušenih sastojina hrasta lužnjaka koju je


nužno bonilicirati. Dakako, na temelju količine i sortimentne strukture po


sječene drvne mase s bjeljikom i bez bjeljike utvrdili smo i kvalitativnu ili


vrijednosnu komponentu šteta u sušenim sastojinama hrasta lužnjaka. Iz


prijašnjih istraživanja raspolažemo podacima o troškovima sječe, izrade, iz


voza i prevoza te drvne mase do kupaca, odnosno prerađivačkih pogona, pa


ćemo i njih obuhvatiti analizom rezultata istraživanja i konačnom formu


lacijom 2aključaka (2, 3).


Na istim naprijed navedenim presjecima (4, 6, 8, 10, 12 i 14 m) udaljenosti
od panja, osim na panju — zbog nepravilnosti godova u žilištu — odmjerili
smo na kružnoj plohi 10 cm od kore prema unutrašnjosti kružne
plohe (prema srcu) i na tih 10 cm izbrojali godove. To mjerenje smo obavili
2 puta (pod kutom od 90°) i prosjeke upisali u terenski manual. Po
istom principu godove smo brojali u zdravim i sušenim sastojinama hrasta
lužnjaka. Taj podatak nam se činio relevantnim u ovim istraživanjima, jer
nije svejedno, a pogotovo ne sa stanovišta ekonomike šumarstva, koliko
je godina potrebno stablu ili sastojim da priraste, odeblja ili se poveća za
tih 10 cm, odnosno — ako se promatraju obje strane kružne plohe — za
20 cm promjera. U uređivanju šuma je poznato »vrijeme prelaza«, a u šumarskoj
ekonomici »prelaz kvalitete« koji se očituje u prerastanju (debljanju)
pojedinih sortimenata i njihovom prelasku iz niže u višu, a samim
time i vredniju kvalitetnu klasu. Kod tvrdih listača, prema Cjeniku, postoje
vrijednosni razredi i unutar pojedinih kvalitetnih klasa (primjer furnirske
oblovine) kod kojih srednji promjer sortimenta ima značajnu ulogu.


Ako sušene sastojine u tome, bar i malo, zaostaju za onim zdravima
onda „analitičar šumarske ekonomike to brzo uočava. Upravo smo iz tih razloga
i obavili navedena mjerenja, a rezultate mjerenja prikazati ćemo u
narednom poglavlju. Ali u vezi sa time i u nastojanju da još više pojačamo
ovu dimenziju istraživanja — brojili smo opet pod kutom od 90° i
na naprijed navedenim presjecima (4, 6, 8, 10, 12 i 14 m udaljenosti od panja)
posljednjih 20 godova od kore i mjerili njihovu ukupnu širinu na
kružnim plohama presjeka.


Ovim pojačanim mjerenjima nastojali smo da utvrdimo da li su i koliko
sušene sastojine hrasta lužnjaka zaostajale u prirašćivanju za onim
zdravima. Brojili smo posljednjih 20 godova (od kore) i mjerili njihovu
ukupnu širinu i zato što je ozbiljnije sušenje hrastovih sastojina u nas
primijećeno upravo prije 20 do 25 godina, iako su sporadična sušenja zapažena
još od početka prvih gospodarenja s njima.


Rezultate svih navedenih mjerenja donijet ćemo i analizirati ćemo
ih u poglavlju što slijedi, te na temelju te analize donijet ćemo i odgovarajuće
zaključke.


Detaljniju analizu rezultata istraživanja proves ćemo u već najavljenoj
opsežnoj znanstvenoj studiji, pa — shodno tome — donijeti i temeljitije
zaključke.


REZULTATI I ANALIZE REZULTATA ISTRAŽIVANJA


U tabeli 1. prikazujemo rezultate istraživanja o prosječnim širinama
(debljinama) bjeljike što smo ih mjerili u zdravim i sušenim sastojinama