DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 83 <-- 83 --> PDF |
duž oborenog stabla, nego i po šumsko-uređajnim debljinskim stepenima hrasta lužnjaka. Budući da su to precizna mjerenja (do na mm) — to nijesmo bili u mogućnosti mjeriti bjeljiku na svim oborenim stablima u sječini, a niti na svakom izrađenom sortimentu, nego samo na onima koja su slučajno krojena u sortimente dužine 4, 6, 8 itd. metara, jer bismo u protivnom ne samo oštetili proizvođača sortimenata, nego bismo napustili i princip slučajnosti, što bi bilo nedopustivo. To znači ako je neko od stabala krojeno u sortimente 4,5 m, 5 m, 7 m, 7,5 m — to stablo nijesmo mogli uzeti u pokus, nego samo ona stabla za koja je stručnjak (»krojač«) u sječini odredio da ga takvim i takvim krojenjem maksimalno može iskoristiti u vrednije sortimente. Upravo nam se otuda ne poklapaju brojevi mjerenja na panju, na 4, na 6 itd. metru, jer smo mi mjerili isključivo na tim (parnim metrima) presjecima stabala, te i time, unekoliko, osigurali princip slučajnosti. Zato smo i morali tražiti po sječinama stabla određenih šumsko- uređajnih debljinskih stepena što su slučajno iskrojena na te parne brojeve, da na njihovim presjecima (na tanjem kraju sortimenta) izmjerimo širinu (debljinu) bjeljike pod kutom od 90° i sredinu upišemo u terenski manual. Taj nam je podatak bio potreban iz najmanje tri razloga i to: 1) Poznato je da je bjeljika u fiziološki zdravom (pa i bolesnom) stablu sastavni dio drva i da se upravo na bjeljici nalazi kambij kojim stablo raste. Osim toga je poznato da je postotak (a ne širina) bjeljike u ukupnoj drvnoj masi stabla veći kod mlađih, odnosno tanjih stabala, u odnosu na ona starija (deblja). Istraživanjima smo utvrdili da su hrastove sastojine, osim ostalog, zrele za sječu i onda kada hrastovina na cijelom presjeku poprimi jednoličnu boju srčike, sa malim ili vrlo malim omotačem bjeljike, koja — izražena u postotnom odnosu — predstavlja zanemarivu veličinu (5). 2) Isto tako je poznato da bjeljika u tehnološkom procesu prerade hrastovine predstavlja, osim kod impregnacije drva, grešku drva i ona se ili odstranjuje ili bonificira, odnosno sortiment se klasira u nižu kvalitetnu klasu, a samim time se na njemu postiže i manja jedinična cijena. 3) Istraživanja smo, kako je naprijed navedeno, proveli u zdravim i sušenim sastojinama hrasta lužnjaka. Kupci hrastove oblovine i imperativno, ako su još i unaprijed znali da ta oblovina potječe iz sušenih sastojina hrasta lužnjaka — zahtijevaju bonifikaciju te oblovine za širinu, odnosno promjer i kubaturu bjeljike. To stoga što bjeljika u sušenim sastojinama i na izrađenim sortimentima prva počne propadati (truliti), pa je kao takva malo ili nimalo upotrebljiva u daljnjim tehnološkim procesima prerade drva. Na taj način se sortimcnti deklasiraju, jer im se smanjuje srednji promjer. Kao što je poznato, kvaliteta sortimenata kod tvrdih listača je, pored ostalog, funkcija i srednjih promjera tih sortimenata. Osim toga tom bonifikacijom se odbacuje i znatna količina posječene, izrađene, izvezene i prevezene drvne mase koju kupac ne plaća, a niti priznaje troškove. Upravo smo is toga osnova mjerili širinu (debljinu) bjeljike s jedne strane na presjeku kružne plohe panja i sortimenata udaljenih od panja 4 — 14 m, te pomnoženu s 2 i utvrdili ukupnu širinu bjeljike na kružnoj plohi panja i sortimenata. Nakon toga smo utvrdili srdnji promjer sortimenata sa bjeljikom i bez bjeljike i na taj način im ustanovili drvnu masu bjeljike, te postotak bjeljike u ukupnoj drvnoj masi stabla, sortimenta, 633 |