DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 82 <-- 82 --> PDF |
II. Iako to ne mora biti neki naročiti indikator, ali mjerenjima smo obuhvatili više sušenih nego zdravih sastojina, pa često i u istim ili susjednim šumarijama. Tako smo mjerili u šumarijama Vrbovec (odjel 2 b), Čazma (odjel 68 b, c, d), Kloštar Podravski (odjel 12 a), Lipovljani (odjel 102 a), Novska (odjel 12 a) i Spačva (odjeli 42 a i 150 b, c, d). Hrastove sastojine u navedenim odjelima (zdravim i sušenim) u vrijeme mjerenja bile su stare od 55 do 140 godina. U svima smo jednoobrazno mjerili širinu (debljinu) bjeljike na panju, zatim na 4 m od panja, pa na 6 m, 8 m, 10 m, 12 m i 14 m udaljenosti od panja i utvrdili njezinu prosječnu širinu (debljinu) s jedne strane kružne plohe. Iz ove smo dalje utvrdili kubaturu bjeljike, te postotak bjeljike u ukupnoj drvnoj masi posječenog stabla i izrađenih sortimenata. Na istim tim mjestima, osim na panju, brojali smo godove u širini od 10 cm kružne plohe od kore, a nakon toga smo opet na tim istim mjestima udaljenosti od panja izbrojili po 20 posljednjih godova i izmjerili njihove širine na kružnim plohama (presjecima). I na kraju izračunali smo drvnu masu izrađenih sortimenata i to sa bjeljikom i bez bjeljike, a zatim ih, prema važećem JUS-u, razvrstali u odgovarajuće kvalitetne klase i to opet sa bjeljikom i bez bjeljike. Za ovu priliku — taj obračun smo napravili samo za prve i druge trupce od panja, koji su, u pravilu, dosezali do 14 m dužine debla. Ostali zanimljivi podaci naći će se u već najavljenoj opširnoj znanstvenoj studiji koja je pred završetkom. Prema važećem Cjeniku za tehničke sortimente oblovine hrasta lužnjaka u vrijeme obrade ovih podataka — utvrdili smo i vrijednost tih sortimenata sa bjeljikom i bez bjeljike, te iz toga izračunali moguće ekonomske štete ili gubitke koji nastaju ili koji bi mogli nastati pri masovnijem sušenju hrasta lužnjaka u našim šumama. METODA RADA I CILJ ISTRAŽIVANJA Iako su ova istraživanja sa naše strane bila unaprijed planirana i unaprijed smo im odredili cilj, te izradili metodu rada — u 8 šumarija, odnosno u 11 sječina (odjela) došli smo po principu slučajnosti i u njima započeli potrebna mjerenja. Dakle, plan sječa i doznaku stabala za sječu izvršile su, na temelju gospodarskih osnova, odnosne šumarije, kao i samu sječu stabala i izradu sortimenata prema važećem JUS-u ili eventualnoj narudžbi kupaca. To znači da naprijed navedene radnje nijesu bile podređene našim istraživanjima, nego su ih istraživanja sasvim slučajno slijedila. Time smo, dakako, izbjegli subjektivni moment s obzirom da smo unaprijed znali cilj istraživanja. Na oborenim hrastovim stablima u svih 11 sječina prvo smo izračunali, na temelju izmjerenih prsnih promjera i Bojan i novi h koeficijenata povećanja tih promjera (1) — promjere stabla na panju (u cm) da bismo ih mogli razvrstati u odgovarajuće debljinske stepene (širine 5 cm). Nakon toga smo na tim promjerima izmjerili širinu (debljinu) bjeljike pod kutom od 90° i prosjke (sredine) upisali u terenski manual. Po istom principu mjerenje bjeljike nastavili smo na 4 m, pa na 6 m, 8 m, 10 m, 12 m i 14 m udaljenosti od panja kako bismo što realnije ustanovili širinu bjeljike ne samo |