DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 8 <-- 8 --> PDF |
U posljednje vrijeme dosta se pažnje posvećuje kulturi tkiva. Brojne su knjige u kojima se prikazuje uspješan rad na kulturi tkiva pojedinih vrsta drveća (Brown & Sommer 1975, Bajaj 1986), a takva se istraživanja provode i u nas (J e 1 a s k a 1986, Pevalek-Kozlina & Jelaska 1986). Mnogi praktični problemi su za neke vrste drveća već riješeni (proizvodnja kompletnih biljaka u sterilnim uvjetima rada), ali su mnogi još otvoreni (uspjeh u radu ovisan je o pojedinom genotipu, transfer biljaka iz sterilnih uvjeta u rasadnik i njihova sadnja na terenu). Hrast se uspješno može razmnožavati i reznicama (Borza n et al. 1983). Primjenom ove metode vegetativnog razmnožavanja suočavamo se s problemom rejuvenilizacije, tj. nemogućnosti uspješnog razmnožavanja biljaka adultnog stadija. Cijepljenjem hrastova (heterovegetativno razmnožavanje) na otvorenom redovito se dobiva mali broj biljaka iz razloga jer je vrlo teško kontrolirati vanjske uvjete (Jovanović & Tucović, 1975), za razliku od cijepljenja u stakleniku, gdje može biti i 80 do 100% (prema istim autorima koji navode rad Krahl-Urban , 1959). Stoga je za praktične potrebe trebalo osigurati jednu od metoda vegetativnog razmnožavanja hrasta lužnjaka, kako bi se moglo uspješnije raditi na oplemenjivanju i selekciji ove vrste. Neposredan povod za ovakva istraživanja je višestruk: 1. Potreba za radove na oplemenjivanju hrasta lužnjaka (kontrolirana hibridizacija, izučavanje biologije cvatnje i drugo). 2. Potreba da se praksi osigura uspješna metoda fiksiranja pojedinih genotipova poznatog fenotipa adultnog stadija, koja će garantirati proizvodnju dovoljnog broja biljaka (u relativno kratkom vremenu) za podizanje klonskih sjemenskih plantaža. Na taj bi se način znatno doprinijelo proizvodnji kvalitetnog i oplemenjenoga sjemenskog materijala. 3. Potreba da se s pojavom varijegiranih hrastova, interesantnih za potrebe urbanog šumarstva (Borza n 1988), s većom sigurnošću razmnože selekcionirani individuumi i kao klonovi plasiraju u naše i strane rasadnike. 4. Potreba da se cijepljenje obavi neovisno o spretnosti pojedinca (čovjeka vještog_ cijepljenju) i postojanju stakleničkih uvjeta rada, koji jedino garantiraju uspjeh u radu. MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA U pokusu je cijepljeno 175 podloga. Kao podloge su poslužile dvogodišnje sadnice hrasta lužnjaka. Na 169 podloga je cijepljeno 12 genotipova različitih starosti, a 6 preostalih podloga je cijepljeno tako da su plemke za njih skinute s neke druge dvogodišnje sadnice, tj. na jednu sadnicu (podlogu) cijepili smo plemku s druge sadnice. Starost donora s kojih su uzimane plemke je iznosila oko 200, zatim 90, 60 i oko 5 godina (tablica 1). Plemke su uzimane početkom ožujka, prije otvaranja pupova i do cijepljenja su čuvane u frižideru na +4 °C. Podloge su utrapljene do momenta cijepljenja, koje je provedeno početkom travnja. |