DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 78 <-- 78 --> PDF |
jetovano je i kretanje meteorološkog indeksa opasnosti od požara na području Dinarskog krša. Na si. 2 prikazan je sezonski grafikon dnevnih indeksa opasnosti od požara za najkarakterističniji dio ljetnog perioda prošle godine na području Dinarskog krša, kada je nastao najveći broj šumskih požara (tablica 2). Kretanje linije indeksa opasnosti od požara iznad numeričkog broja 32 označava klasu vrlo velike opasnosti, a polje između numeričkih brojeva 16 i 32 označava klasu velike opasnosti za nastanak i širenje šumskih požara. Točkama su označeni dani u kojima su nastali šumski požari, a na dnu grafikona date su skale i vrijednosti za temperaturu (puna linija) i vjetar (crtkasta linija). Iz primjera s meteorološke stanice Dubrovnik može se vidjeti kako kontinuitet prošlih i trenutačnih učinaka vremena utječu na stupanj suhoće šumskih gorivih materijala, a time i na njihovu zapaljivost, te pojave šumskih požara. SI. 2. pokazuje dnevni hod indeksa opasnosti od šumskih požara uz dnevni hod temperature i vjetra na području Dubrovnika. Vidi se da je veći dio ljetnog perioda u srpnju i kolovozu postojala velika opasnost od požara, iako ovaj indeks nije bio kontinuirano visok kao što je, na primjer, bio slučaj na tom području u 1985. godini (Jurčec i Dimitrov, 1986). Točkice koje označuju dane sa šumskim požarima pokazuju da su najveće čestine požara bile od 15 — 20. 8, a nakon jakog pada indeksa uzrokovanog jakom kišom 22. 8. požari se više nisu pojavljivli. Na temelju kompjutorski podataka RSUP-a SR Hrvatske, kao i izračunatih indeksa opasnosti sa svih meteoroloških stanica na području priobalnog dijela Jadrana s otocima, u tablici 6 dati su iskazi nastalih šumskih požara po klasama opasnosti i mjesecima za 1988. godinu, ali samo za onaj dio evidentiranih šumskih požara koji su reprezentirani po meteorološkim stanicama. Iz tablice je vidljivo da su čestine i veličina sagorjele površine bili najveći u mjesecu srpnju i kolovozu, kao i rast broja šumskih požara prema rastu klasa opasnosti, a time i sagorjele površine. 8. ZAKLJUČAK Ljetno razdoblje (srpanj i kolovoz) u 1988. je bilo na Jadranu vrlo povoljno za razvoj šumskih požara jer su cijeli srpanj i prve dvije dekade u kolovozu bili sušni. Najdulji sušni periodi su na otocima srednjeg i južnog Jadrana prelazili 50 suhih dana uz visoke temperature. Sinoptička situacija nije pokazivala prostrano područje s deficitom oborine nad Evropom kako je to većinom slučaj za ljetnih suša, već su povremeno preko Evrope prolazile fronte s Atlantika. Pored duboke ciklone nad Atlantikom prolazno su se formirale i ciklone nad zapadnim Sredozemljem, a to je uzrokovalo nad područjem Jadrana jugozapadno strujanje i advekciju toplijeg zraka. Uz porast temperature i produženo sušno razdoblje prolazi »suhih« fronta su uzrokovali jači vjetar, što je bilo vrlo povoljno za brzo širenje požara koji su bili najčešći u kolovozu. LITERATURA 1. Bertović S., Dimitrov, T., Galo vić, I. i dr. 1987: OSNOVE ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA, Centar za informacije i publicitet, Miramarska 15a, Zagreb. |