DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Tablica 3. pokazuje broj uzastopno suhih dana na 12 stanica na Jadranu.
Vidi se da je većina stanica imala barem jedan sušni period od preko 30 dana
s izuzetkom sjevernog Jadrana. Senj i Rijeka su imali 17, odnosno 18
suhih dana, a Pula je poput Splita imala dva duga sušna perioda od 19 dana.


Najdulji sušni period od 57 dana na Korčuli potrajao je od 27. 6. do 22.
8, a slično je bilo i na drugim mjestima s dugim sušnim periodom od preko
50 dana.


Relativno kraće sušno razdoblje u Dubrovniku od 27 dana započelo je


27. 7. a završilo 22. 8. nakon čega je pala ekstremna dnevna količina oborine
od 128.8 mm, što se u Dubrovniku često događa nakon vrlo dugog sušnog
razdoblja. Drugo kraće sušno razdoblje od 17 dana je bilo početkom
srpnja, i samo je jedan dan (17. 7) slaba oborina od 0.1 mm prekinula sušni
period koji se je nastavio 24. srpnja.
Usporedba najduljih sušnih perioda u 1988. s periodima u prethodnoj
godini 1987. pokazuje veću sušnost u 1988. osim sjevernog Jadrana gdje nije
bilo bitnih razlika.


Najveća razlika je u ove dvije godine u Šibeniku koji se pridružio
dugim sušama s južnog Jadrana i otoka, i imao je potpuno suhi srpanj, a
prva kiša je pala tek 22. kolovoza. Zato je i broj većih požara bio najveći krajem
ovog perioda.


4. MAKSIMALNE TEMPERATURE ZRAKA NA JADRANU U 1988. i
USPOREDBA S 1987.
Kao što je poznato osjetljivost šumskih požara na vremenske prilike
naročito se očituje u sušnim periodima s visokim temperaturama. U tom
je pogledu 1988. godina imala vrlo veliki broj vrućih dana u usporedbi s
prethodnom godinom kao i 1986.


Tablica 4. pokazuje podatke o srednjoj mjesečnoj maksimalnoj temperaturi
i ekstremima za Rijeku, Split-Marjan i Dubrovnik. Vidi se da je početak
ljeta u lipnju imao nešto niže maksimume na sve tri stanice i niti jednoga
dana maksimalna temperatura nije prelazila 30CC. Međutim u srpnju
1988. je taj broj dana bio nadmašen na sve tri stanice, a naročito je velika
razlika bila u Rijeci. Kolovoz je bio daleko topliji u 1988. na sve tri stanice,
a naročito se ističe Rijeka sa 16 vrućih dana u odnosu na samo 2 u 1987.
Apsolutni maksimum temperature od 35.8°C je bio čak nešto viši nego u
Splitu koji je inače u prosjeku najtopliji od promatrane tri stanice.


Podaci o maksimalnim dnevnim temperaturama za ove tri stanice pokazuju
da je apsolutni maksimum temperature od 34.4 u Rijeci bio 22.7, a u
kolovozu je maksimalna temperatura dosegla 35.8°C 14.8 i time nadmašila
apsolutni maksimum i u Splitu i Dubrovniku za taj mjesec. Međutim, Split
je u srpnju dosegao 38.1 °C što je bilo usred vrućeg perioda od 23. do 30. 7.
s temperaturom preko 34°C. Tome je prethodilo jedno vruće razdoblje od


6. do 9. 7. i tada je u dva uzastopna dana temperatura bila 37 °C. U Dubrovniku
je temperatura prešla 34 °C samo u jednom danu 26. 7. Ova topla
razdoblja svakako zaslužuju veliku pažnju u daljnjim proučavanjima veze
vremenskih prilika i šumskih požara na Jadranu.