DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 232.325.22 (Q.robur L.) šum. list CXIII (1989) 557 VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANJE HRASTA LUŽNJAKA STROJNIM CIJEPLJENJEM Želimir BORZAN* & Tibor LITTVAY** SAŽETAK: Opisana je metoda strojnog cijepljenja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Plemke su uzete s donora starih oko 200, 90, 60, 5 i 2 godine, s prošlogodišnjih i 2—3 godine starih izbojaka. Podloge su bile dvogodišnje sadnice, a prerezi su rađeni na oko 5 cm iznad vrata korijena. Kalusiranje je provedeno u stratifikatu od piljevine i mahovine, u prostoriji na temperaturiod 27 °C i vlažnosti zraka od 10 do 80Vo-Nakon 14—20 dana jekalusiralo S9% heterobionata, a potjeralo je 68%. Konačan brojstabilnih, prolistalih, čvrsto sraslih heterobionata nakon 54 dana bio je 6P/o- Starost donora i dio izbojka koji je korišten za cijepljenje nisu utjecali na uspjeh cijepljenja. Ključne riječi: Quercus robur L., vegetativno razmnožavanje, strojno cijepljenje UVOD Brojni problemi nastali u prirodi razvojem civilizacije i djelovanjem čovjeka (nestanak i dalji trend nestajanja pojedinih vrsta biljaka i životinja, zagađenost prirode, tla i atmosfere, smanjenje zaštitnog ozonskog sloja, svjesna sječa i uništavanje još nedirnutih prašumskih površina) pokušavaju se riješiti zaustavljanjem toga toka, koji u krajnjoj liniji vodi i čovjeka u propast. U šumarstvu je već više od stotinu godina prisutno sušenje hrastovih šuma (S p a j i ć 1974, P r p ić 1989) i nestajanje pojedinih vrsta drveća iz intenzivno gospodarenih šuma (brijest). Zbog toga se intenzivno radi i istražuje na iznalaženju novih praktičnih metoda koje bi sačuvale postojeći genofond (V i d a k o v i ć 1971, Vidaković & Žufa 1966, Vidaković & J e 1 a s k a 1983) i obogatile postojeće prirodne resurse primjenom novih znanstvenih metoda u praksi. Iz tih razloga vegetativno razmnožavanje, kao praktična metoda za očuvanje pojedinih vrsta drveća, u novije vrijeme dobiva sve više na značenju. Različite metode vegetativnog razmnožavanja šumskih vrsta drveća sve se više istražuju i za potrebe tzv. klonskog šumarstva (Lib by 1981), a eksperimentira se sa sve više vrsta i u istraživanja se uključuje sve više istraživača. * Dr. Želimir Borzan, Katedra za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. ** Tibor Littvay, dip], inž., Odjel za oplemenjivanje i sjemenarstvo Šumarskog instituta u Jastrebarskom. |