DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 67 <-- 67 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS UDK 630* 431 »45« (497.13) Sum. list CXIII (1989) 617 ŠUMSKI POŽARI I VREMENSKE PRILIKE NA JADRANU U 1988. GODINI Tomislav DIMITROV i Vesna JURČEC* SAŽETAK: Zaštita šuma od požara djelatnost je od posebnogdruštvenog interesa. Stoga se u daljnjim naporima unapređenjazaštite šuma od požara, pored ostalog, mora poći i od dosljedneprimjene zakonskih odredbi na svim razinama. Često se ističe da je nedostatak sredstava razlog nedovoljne protupožarne preventive, međutim, ekološka šteta u samo jednom šumskom požaru i do sedam puta nadmaši sredstva koja su se trebala dati za preventivu. U prošloj 1988. godini po prvi puta je u našoj zemljiupotrijebljena pjena u gašenju šumskih požara, a korišteni su i helikopteri JNA. U protekloj godini cijeli srpanj i prve dvije dekade kolovoza bili su zbog sušnog razdoblja vrlo povoljni za pojavu većih šumskih požara. Uz porast temperature, prolazak »suhih«, fronti uzrokovali su jači vjetar, što je utjecalo na brzo širenje perimetra vatrenih fronti požara, osobito u kolovozu. U prilogu je dat grafikon dnevnog hoda indeksa opasnosti od požara. 1. UVOD Zaštita od požara, u što spadaju i šumski požari, značajan je segment u sistemu društvene samozaštite u cjelini, a u našem sistemu definirana je kao djelatnost od posebnog društvenog interesa. Brojne slabosti u oblasti organiziranja zaštite od požara, kao i velik broj požara na otvorenom prostoru, negativno se reflektiraju na sigurnosno stanje u društvu, te zahtijevaju poduzimanje hitnih i pokretanje dugoročnih akcija u postizanju efikasnijeg nivoa ukupne organiziranosti određenih subjekata u društvu. Provođenje protupožarne zaštite zasniva se na načelu međusobne suradnje, pomoći i solidarnosti, pa su tako i uređeni odnosi između društveno-političkih i samoupravnih zajednica. Ako tome dodamo da ukupna organiziranost protupožarne zaštite nije cjelovita i kontinuirana, onda je jasno da se u daljnjim naporima za unapređenje zaštite od požara u SR Hrvatskoj mora poći od dosljedne primjene zakonskih odredbi na svim razinama. Trajnu orijentaciju za organizirano unapređivanje zaštite šuma od požara donio je Sabor SR Hrvat * Tomislav Dimitrov, dipl. ing. šum., Dr. Vesna Jurčec, dipl. ing. fizike, Republički hidrometeorološki zavod SR Hrvatske, Zagreb, Grič 3. 617 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 68 <-- 68 --> PDF |
ske u zaključcima o zaštiti šuma od požara (NN SRH, br. 6 .1986), koji sa drže i Program aktivnosti republičkih organa i organizacija kao godišnju operacionalizaciju zadataka koji proizlaze iz tih Zaključaka. Normativno reguliranje zaštite od šumskih požara u SR Hrvatskoj cjelovito je izvršeno u Zakonu o zaštiti od požara (NN SRH, br. 50/1977), Zakonu o općenarodnoj obrani (NN SRH, br. 27/1984), Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN SRH, br. 14 1978, 31/1980 i 53 1984), i u Zakonu o šumama (NN SRH, br. 8/1976 i 14/1977). Zakon o ugostiteljskoj i turističkoj djelatnosti (NN SRH, br. 54/1983) u dijelu »kampiranje«, također propisuje i obavezuje vlasnike kampova na organiziranje i provođenje preventivnih i operativnih mjera protupožarne zaštite. Republički štab CZ SR Hrvatske velik dio svoje aktivnosti tijekom godine posvečuje organizaciji i provođenju akcija u cilju zaštite šuma od požara u SRH, kao i koordinaciji svih subjekata protupožarne zaštite na razini Republike. Tijekom ljeta, u sezoni povećane opasnosti od šumskih požara, štabovi CZ u općinama, zajednici općina te na nivou Republike, formiraju operativne grupe kao stručna operativna tijela, koja rukovode akcijama gašenja većih požara na otvorenom prostoru. U mnogim se općinama na području Dinarskog krša ističe da su nedostatna financijska sredstva glavni razlog za nedovoljnu protupožarnu preventivu, a često samo jedan šumski požar po materijalnoj i ekološkoj šteti premaši ukupno financijska sredstva koja bi bila dostatna za dobro organiziranu i efikasnu preventivu. 2. ŠUMSKI POŽARI 1988. GODINE Prema »Biltenu o požarima« RSUP-a SR Hrvatske (Zagreb, travanj 1989. godine), u protekloj 1988. godini u SR Hrvatskoj evidentirana su 272 šumska požara s 8482 ha spaljene površine. U usporedbi s prethodnom 1987. godinom, broj šumskih požara manji je za 22,9%, a spaljena je površina veća za 72.4%. Klimatske i vegetacijske razlike priobalnog i kontinentalnog dijela Hrvatske uzrokuju različitost u broju požara i veličini sagorjele površine. Tako je tijekom 1988. godine na priobalnom dijelu Hrvatske s otocima nastalo 206 šumskih požara, s ukupno sagorjelom površinom od 8002 ha. U usporedbi sa 1987. godinom na priobalnom je području zabilježeno za 2% više Šumskih požara, dok je sagorjela površina veća za 145.5%. Za priobalno područje Jadrana u tablici 1. dat je prikaz broja šumskih požara i veličine sagorjele površine od 1983. do 1988. godine, a u tablici 2. dat je prikaz većih šumskih požara nastalih u 1988. godini. U gašenju većeg broja požara tijekom 1988. god., a naročito kod većih šumskih požara, učinak aviona bio je presudan. Samo zahvaljujući njima mnogi požari su lokalizirani i ugašeni. CANADAIR avioni korišteni su u gašenju šumskih požara na priobalnom dijelu Jadrana u 59 slučajeva, s ukupno 1684 naleta i cea 8420 tona izbačene morske vode. Pet poljoprivrednih aviona DROMADER, koji su djelovali iz protupožarnog zrakoplovnog centra Vrsar, ostvarili su u potpunosti svoju namjenu za djelovanje na području |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Tablica 1. Iskaz šumskih požara od 1983. do 1988. godine na priobalnom dijelu SR Hrvatske Godina 1983. 1984. 1985. 1986. 1987. 1988. 1987. 1988. Redni broj 1. 2. 4. 5. 6. 7. 8. Broj šumskih požara 332 230 386 205 202 206 2% Dani s većim požarom u Općina Zadar Pula Dubrovnik Hvar Omiš Šibenik Kaštela Buje Sagorjela površina u ha 17431 3883 17351 2770 3260 8002 145.5°/o 1988. na Jadranu po općinama Datum nastanka požara 18. kolovoza 28. srpnja 16. kolovoza 18. kolovoza 18. kolovoza 14. kolovoza 12. rujna 3. kolovoza 4. kolovoza 19. kolovoza 16. kolovoza Prosjek spaljene površine po 1 požaru u ha 52.5 16.9 45.0 13.5 16.1 38.8 Tablica 2. Sagorjela površina u ha 450 i 15 200 875 1205 105 100 200 1360 220 325 Istre. Oni smanjuju angažiranost vatrogasne tehnike i uspješno supstituiraju nedostatak aviona CANADAIR CL-215. U periodu od 14. srpnja do 30. kolovoza 1988. godine, ostvarili su ukupno 392 leta, sudjelovali u gašenju 31 šumskog požara i izbacili 588.5 tona slatke vode (punjenja se vrše iz aerodromskih hidranata). Ovi su avioni prošle godine po prvi puta u našoj zemlji upotrijebili pjenilo u gašenju šumskog požara u predjelu Vižinada (kod Poreča), gdje je postojala opasnost da vatra zahvati dva sela. Učinak je bio vrlo efikasan, pa će se osigurati odgovarajuće količine kako pjenila, tako i retardante, koji bi se upotrijebili u gašenju i u sprečavanju širenja većih šumskih požara tijekom 1989. godine. U ovom pokusnom tretiranju šumskog požara pjenilom, korišteno je pjenilo tipa FOAM WD — 861 proizvodnje MONSANTO COMPANY U.S.A. Pomenuta firma je, u svrhu ispitivanja efikasnosti primjene u našoj zemlji, poslala i određenu količinu retardanta tipa PHOS CHEK FIRE RETARDANT. Pjena ima svojstvo da onemogućava pritjecanje zraka, oslobađa vodu koja snižava toplinu te fizički prigušuje proces sagorijevanja i povećava efikasnost gašenja 3—4 puta. Retardant je kemijsko sredstvo koje djeluje preventivno, sprečava gorenje biljaka i ostalih |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 70 <-- 70 --> PDF |
gorivih tvari te tako usporava širenje požara. Oba sredstva mogu se koristiti iz aviona, helikoptera i sa zemlje. Za proizvodnju pjenila i retardanata ovakove vrste postoji interes i kod naše tvornice RADONJA Sisak. U prošloj su godini po prvi puta korišteni i helikopteri JNA, za brzo prebacivanje ljudstva i vatrogasne opreme na udaljene i nepristupačne predjele. Tako su u šumskom požaru na planini Kamešnica (između Sinja i Livna), helikopteri ostvarili 117 letova sa 29 sati naleta. Isti nisu korišteni za direktno gašenje požara upotrebom vjedara, pa je stoga potrebna nabavka gumenih spremnika za vodu koje bi helikopteri prebacivali gasiocima na predjelima gdje nema vode ili doprema vode nije moguća na drugi način. Angažiranje aviona Zrakoplovnog saveza Hrvatske koji, pored ostalih djelatnosti, obavlja i protupožarno izviđanje na priobalnom i otočnom području SRH, opravdala su prošle godine, kao i prethodnih godina, sva očekivanja. Izviđanje je vršeno sa 7 aerodroma pri čemu je izvršeno 1393 leta sa 2928 sati naleta, te otkrivena i dojavljena 202 šumska požara. Vatrogasni savezi općina, profesionalne vatrogasne jedinice i dobrovoljna vatrogasna društva, permanentno provode različite vidove protupožarne preventive i njihova aktivnost u pripremnom periodu, kao i tijekom ljetne sezone je evidentna, velika i od izuzetne važnosti. Utvrđena je organizacija kao i plan i postupak korištenja vatrogasnih snaga šire društvene zajednice za gašenje velikih šumskih i drugih požara. 3. SUŠNA RAZDOBLJA U 1988. Analize sušnih perioda na Jadranu posljednjih godina (Dimitrov i Jurčec, 1988 a, b) ukazuju na duga sušna razdoblja za koja se često pretpostavlja među znanstvenicima, i sve više piše u tisku, da su rezultat »efekta staklenika «. Poznato je, naime, da je došlo do poremećaja u sloju ozona koji štiti atmosferu od prekomjernog zagrijavanja. To je u posljednje vrijeme postalo političko pitanje s obzirom da je vezano uz čovjekove aktivnosti i zagađenje okoline na Zemlji. Da bi se odgovorilo na pitanje u kojoj mjeri je efekt staklenika i tzv. ozonska rupa krivac za nastala sušna razdoblja nekoliko grupa znanstvenika u SAD i u evropskom Centru za srednjoročnu prognozu vremena poduzelo je numeričke eksperimente pomoću gigantskih kompjutera koji su u mogućnosti stimulirati promjene u općoj cirkulaciji atmosfere. Takovim eksperimentima je moguće umjetno postaviti ili ukloniti ozonsku rupu na gornjoj granici atmosfere i proučavati razlike u zagrijavanju. Ovakvim eksperimentima su znanstvenici pokazali da sušni periodi i druge vremenske nepogode koje posljednjih godina haraju na površini zemlje i u atmosferi nisu posljedica efekta staklenika već prirodne promjene u općoj cirkulaciji atmosfere. To dakako ne znači da taj efekt nije važan, ali znanost ukazuje da se posljedice ove pojave ne mogu pratiti izolirano već kao sastavni dio globalne cirkulacije na Zemlji i različitih promjena vremenskih sistema u našem stoljeću i u mnogo ranijim klimatskim razdobljima. Interesantno je zato napomenuti već na početku da su prošlogodišnji dugi sušni periodi bili naprosto sastavni dio jedne cirkulacije manjih razmjera i da suše nisu zahvaćale široka područja Jugoslavije i Evrope, već su |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 71 <-- 71 --> PDF |
se pojavile u ljetnim mjesecima na Jadranu (a kasnije u zimskom periodu u kontinentalnom dijelu Hrvatske) što se i ranije moglo pratiti u kraće-periodičnim klimatskim promjenama. Tablica 3. Broj sušnih dana (SD) i sušnih razdoblja od n-uzastopnih suhih dana s količinom oborine manjom od 0.1 mm. Posljednji red pokazuje ukupni broj sušnih razdoblja bez obzira na duljinu trajanja. 1988. godina. o M Stanice ´a rt > p g JA o o —i C3 u o "3 u rt 4-J SH đ "—i O o rt NI t/5 PM Dani a u -d a 0. 8 g B tfl V6 5 n= 1 8 12 1 8 12 13 14 12 16 23 14 13 2 8 7 5 8 3 7 7 8 9 7 7 3 3 10 5 10 7 3 9 7 6 3 9 10 7 4 2 7 4 5 9 4 3 4 5 2 2 4 5 2 1 3 3 2 2 3 3 2 3 5 1 6 1 2 2 3 () 2 7 5 1 1 1 2 2 2 2 3 1 3 8 2 3 2 1 1 2 2 2 i 2 4 2 9 2 1 1 2 1 2 4 3 3 1 5 10 4 5 5 4 4 3 2 1 3 4 3 3 11 2 1 2 2 1 1 2 2 2 12 1 1 1 3 2 1 1 1 13 2 1 1 14 1 1 2 1 1 15 2 1 1 16 1 1 1 17 1 1 ] 1 1 1 18 1 1 19 2 1 2 2 20 21 22 23 27 1 32 1 36 1 52 1 55 1 56 1 1 57 1 2 SD 259 278 284 272 28i 264 273 268 245 248 239 278 2´ SR 48 47 44 45 44 51 49 50 51 60 55 49 621 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Tablica 3. pokazuje broj uzastopno suhih dana na 12 stanica na Jadranu. Vidi se da je većina stanica imala barem jedan sušni period od preko 30 dana s izuzetkom sjevernog Jadrana. Senj i Rijeka su imali 17, odnosno 18 suhih dana, a Pula je poput Splita imala dva duga sušna perioda od 19 dana. Najdulji sušni period od 57 dana na Korčuli potrajao je od 27. 6. do 22. 8, a slično je bilo i na drugim mjestima s dugim sušnim periodom od preko 50 dana. Relativno kraće sušno razdoblje u Dubrovniku od 27 dana započelo je 27. 7. a završilo 22. 8. nakon čega je pala ekstremna dnevna količina oborine od 128.8 mm, što se u Dubrovniku često događa nakon vrlo dugog sušnog razdoblja. Drugo kraće sušno razdoblje od 17 dana je bilo početkom srpnja, i samo je jedan dan (17. 7) slaba oborina od 0.1 mm prekinula sušni period koji se je nastavio 24. srpnja. Usporedba najduljih sušnih perioda u 1988. s periodima u prethodnoj godini 1987. pokazuje veću sušnost u 1988. osim sjevernog Jadrana gdje nije bilo bitnih razlika. Najveća razlika je u ove dvije godine u Šibeniku koji se pridružio dugim sušama s južnog Jadrana i otoka, i imao je potpuno suhi srpanj, a prva kiša je pala tek 22. kolovoza. Zato je i broj većih požara bio najveći krajem ovog perioda. 4. MAKSIMALNE TEMPERATURE ZRAKA NA JADRANU U 1988. i USPOREDBA S 1987. Kao što je poznato osjetljivost šumskih požara na vremenske prilike naročito se očituje u sušnim periodima s visokim temperaturama. U tom je pogledu 1988. godina imala vrlo veliki broj vrućih dana u usporedbi s prethodnom godinom kao i 1986. Tablica 4. pokazuje podatke o srednjoj mjesečnoj maksimalnoj temperaturi i ekstremima za Rijeku, Split-Marjan i Dubrovnik. Vidi se da je početak ljeta u lipnju imao nešto niže maksimume na sve tri stanice i niti jednoga dana maksimalna temperatura nije prelazila 30CC. Međutim u srpnju 1988. je taj broj dana bio nadmašen na sve tri stanice, a naročito je velika razlika bila u Rijeci. Kolovoz je bio daleko topliji u 1988. na sve tri stanice, a naročito se ističe Rijeka sa 16 vrućih dana u odnosu na samo 2 u 1987. Apsolutni maksimum temperature od 35.8°C je bio čak nešto viši nego u Splitu koji je inače u prosjeku najtopliji od promatrane tri stanice. Podaci o maksimalnim dnevnim temperaturama za ove tri stanice pokazuju da je apsolutni maksimum temperature od 34.4 u Rijeci bio 22.7, a u kolovozu je maksimalna temperatura dosegla 35.8°C 14.8 i time nadmašila apsolutni maksimum i u Splitu i Dubrovniku za taj mjesec. Međutim, Split je u srpnju dosegao 38.1 °C što je bilo usred vrućeg perioda od 23. do 30. 7. s temperaturom preko 34°C. Tome je prethodilo jedno vruće razdoblje od 6. do 9. 7. i tada je u dva uzastopna dana temperatura bila 37 °C. U Dubrovniku je temperatura prešla 34 °C samo u jednom danu 26. 7. Ova topla razdoblja svakako zaslužuju veliku pažnju u daljnjim proučavanjima veze vremenskih prilika i šumskih požara na Jadranu. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 73 <-- 73 --> PDF |
623 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 74 <-- 74 --> PDF |
624 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 75 <-- 75 --> PDF |
5. MAKSIMALNI VJETAR U RAZDOBLJU LIPANJ-LISTOPAD 1988. Tablica 5 prikazuje podatke o vjetru za iste tri stanice, a za Split daje i usporedbu s 1987. Rijeka kao i ranijih godina nije imala srednje satne vrijednosti vjetra veće od 10 m/s niti u jednom od promatranih mjeseci, ali su udari vjetra naročito u kolovozu prelazili 20 m/s. Za razliku od Rijeke Dubrovnik je imao više dana s jakim vjetrom preko 10 m/s, ali su udari vjetra bili slabiji. Split je od promatrana tri mjesta najvjetrovitiji, pa su mu maksimalni udari vjetra u svim mjesecima prelazili 20 m/s. Posebno je značajno primijetiti da je u suhim mjesecima srpnju i kolovozu bilo preko 20 dana s udarima vjetra preko 10 m/s. Najčešći požari su bili od 16. do 22. 8. To je bilo i vjetrovito razdoblje, a naročito je 18. i 22. 8. mahovitost u Splitu bila preko 20 m/s. Apsolutni maksimumi od 25. 9 m/s u Splitu i 28.5 m/s u Rijeci u kolovozu su bili 4. 8. kada su se pojavilii i šumski požari. Na sjevernom Jadranu je najjači vjetar bio 4. 8. i krajem srpnja. Prema tome je očito da je uz dugo sušno razdoblje i visoke temperature vjetar odigrao važnu ulogu u širenju šumskih požara na Jadranu. 6. SINOPTIĆKA SITUACIJA U 1988. Većinom smo prateći duga ljetna sušna razdoblja nalazili da je područje Evrope bilo pod utjecajem izrazitog grebena azorske anticiklone. Kako je u nas ljeti prevladavajuće strujanje sa sjevera, sušno razdoblje je bilo rezultat advekcije suhog kontinentalnog zraka sa sjevera. U 1988. situacija je bila drugačija, iako je u srednjaku greben azorske anticiklone zahvaćao jugozapadnu Evropu. Karakteristika ljetnog razdoblja u kontinentalnom dijelu Jugoslavije su bili česti prodori vlažnog zraka sa zapada i prolazi frontalnih sistema koji su dali oborine i prolazno osvježenje. Te su oborine mimoišle Jadran u većini slučajeva, a fronte su samo uvjetovale pojačan vjetar. Upravo to je bilo opasno i očito je u mnogim slučajevima širenje požara upravo slijedilo takvo pojačanje vjetra. SI. 1 prikazuje sinoptičku situaciju za vrijeme izrazitog šumskog požara 18. kolovoza 1988. Sinoptička situacija pokazuje nad Atlantikom vrlo duboku ciklonu, dok se zapadna Evropa nalazi u području visinskog grebena. Strujanje na visini je označeno crtkanim linijama sa strelicama. Nad Jadranom nalazimo jednu frontu koju nad tim područjem karakterizira mahovitost vjetra bez oborina. Fronta koja je toga dana zahvaćala zapadnu Evropu dala je poslije nekoliko dana mjestimičnu kišu na Jadranu, a ponegdje (naročito u Dubrovniku) oborine su bile izrazito jake. 7. KRETANJE METEOROLOŠKOG INDEKSA POŽARA Na temelju prikazane sinoptičke situacije kao i iskaza vrijednosti meteoroloških elemenata u prethodnim poglavljima za prošlu 1988. godinu, uv |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 76 <-- 76 --> PDF |
SI. 1. Sinoptička situacija za vrijeme šumskog požara 18. kolovoza 1988. C označuje ciklonu, A anticiklonu, pune linije su izobare pri tlu, a crtkane linije pokazuju smjer strujanja na visini. Debele linije označuju frontalne sisteme SEZONSKI GRAFIKON DNEVNIH INDEKSA OPASNOSTI OD POŽARA DUBROVNIK |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 77 <-- 77 --> PDF |
627 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 78 <-- 78 --> PDF |
jetovano je i kretanje meteorološkog indeksa opasnosti od požara na području Dinarskog krša. Na si. 2 prikazan je sezonski grafikon dnevnih indeksa opasnosti od požara za najkarakterističniji dio ljetnog perioda prošle godine na području Dinarskog krša, kada je nastao najveći broj šumskih požara (tablica 2). Kretanje linije indeksa opasnosti od požara iznad numeričkog broja 32 označava klasu vrlo velike opasnosti, a polje između numeričkih brojeva 16 i 32 označava klasu velike opasnosti za nastanak i širenje šumskih požara. Točkama su označeni dani u kojima su nastali šumski požari, a na dnu grafikona date su skale i vrijednosti za temperaturu (puna linija) i vjetar (crtkasta linija). Iz primjera s meteorološke stanice Dubrovnik može se vidjeti kako kontinuitet prošlih i trenutačnih učinaka vremena utječu na stupanj suhoće šumskih gorivih materijala, a time i na njihovu zapaljivost, te pojave šumskih požara. SI. 2. pokazuje dnevni hod indeksa opasnosti od šumskih požara uz dnevni hod temperature i vjetra na području Dubrovnika. Vidi se da je veći dio ljetnog perioda u srpnju i kolovozu postojala velika opasnost od požara, iako ovaj indeks nije bio kontinuirano visok kao što je, na primjer, bio slučaj na tom području u 1985. godini (Jurčec i Dimitrov, 1986). Točkice koje označuju dane sa šumskim požarima pokazuju da su najveće čestine požara bile od 15 — 20. 8, a nakon jakog pada indeksa uzrokovanog jakom kišom 22. 8. požari se više nisu pojavljivli. Na temelju kompjutorski podataka RSUP-a SR Hrvatske, kao i izračunatih indeksa opasnosti sa svih meteoroloških stanica na području priobalnog dijela Jadrana s otocima, u tablici 6 dati su iskazi nastalih šumskih požara po klasama opasnosti i mjesecima za 1988. godinu, ali samo za onaj dio evidentiranih šumskih požara koji su reprezentirani po meteorološkim stanicama. Iz tablice je vidljivo da su čestine i veličina sagorjele površine bili najveći u mjesecu srpnju i kolovozu, kao i rast broja šumskih požara prema rastu klasa opasnosti, a time i sagorjele površine. 8. ZAKLJUČAK Ljetno razdoblje (srpanj i kolovoz) u 1988. je bilo na Jadranu vrlo povoljno za razvoj šumskih požara jer su cijeli srpanj i prve dvije dekade u kolovozu bili sušni. Najdulji sušni periodi su na otocima srednjeg i južnog Jadrana prelazili 50 suhih dana uz visoke temperature. Sinoptička situacija nije pokazivala prostrano područje s deficitom oborine nad Evropom kako je to većinom slučaj za ljetnih suša, već su povremeno preko Evrope prolazile fronte s Atlantika. Pored duboke ciklone nad Atlantikom prolazno su se formirale i ciklone nad zapadnim Sredozemljem, a to je uzrokovalo nad područjem Jadrana jugozapadno strujanje i advekciju toplijeg zraka. Uz porast temperature i produženo sušno razdoblje prolazi »suhih« fronta su uzrokovali jači vjetar, što je bilo vrlo povoljno za brzo širenje požara koji su bili najčešći u kolovozu. LITERATURA 1. Bertović S., Dimitrov, T., Galo vić, I. i dr. 1987: OSNOVE ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA, Centar za informacije i publicitet, Miramarska 15a, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 79 <-- 79 --> PDF |
2. Dimiitrov, i Jurčec, V. 1988a: Šumski požari i vremenske prilike na Jadranu u 1986. i usporedba sa situaciijom u 1985. godini. Šumarski list, XCII, 25 — 35. 3. Dimitrov, T. i Jurčec, V. 1988b: Šumski požari i vremenske prilike na Jadranu u 1987. godini. Šumarski list, CXII, 435—446. 4. Jurčec, V. i Dimitrov I. 1986: Meteorološki indeks opasnosti od šumskih požara. PPPR simpozij, Elektrotehnički fakultet, Zagreb 419—424. 5. *** Analiza stanja i problematika zaštite od požara na otvorenom prostoru SR Hrvatske, Zagreb, veljača 1989. 6. Pavlović , S: Prethodna analiza rada Zrakoplovnog protupožarnog centra Vrsar, Vrsar, rujan 1988. godine. Weather Conditions and Forest Fire on the Adriatic 1988. Summary The summer season of 1988 in the Adriatic area was very favorable for the development of forest fire since the entire month of July and most of August were dry, hot and windy. The longest dry period over the islands and the southern Adriatic exceeded 50 days. The synoptic situation did not indicate this time as a vast dry area over Europe, as in most of the earlier dry summer seasons, but it was characterized by frequent passages of fronts from the Atlantic region. Besides a deep cyclone over the Atlantic the cyclonic area is the frequently occupied western Mediterranean and this caused southwesterly air currents with warm advection over the Adriatic. With the temperature increase and long dry periods passages of these »dry« fronts were accompanied by increasing wind speed and this was very favorable for fast spreading of forest fires which were most frequent during the month of August. RECENZENT Oskar Piškorić, dipl. in/.., prof. Zagreb |